PREDSJEDNIK
Samostalne
demokratske
srpske
stranke
i
Srpskog
narodnog
vijeća
Milorad
Pupovac
gostovao
je
u
Pressingu

N1
televizije,
gdje
se
osvrnuo
na
cijeli
niz
tema
–
od
korupcijskih
afera
koje
potresaju
HDZ,
statusu
Srba
u
Hrvatskoj
pa
sve
do
Milorada
Dodika,
Kosova
i
Aleksandra
Vučića.
Tijekom
današnjeg
koalicijskog
sastanka
šef
HEP-a
Frane
Barbarić
nije
bio
tema,
iako
se
očekivalo
da
bi
mogao
biti.
Pupovac
je,
kao
i
Dario
Hrebak
iz
HSLS-a,
ranije
izjavio
da
je
Barbarić
teret.

Štete
li
korupcijske
afere
dužnosnika
HDZ-a
vladajućoj
koaliciji
i
štiti
li
Plenković
korupciju,
pitanja
su
koja
se
nameću
kroz
posljednjih
nekoliko
mjeseci.

“Prije
svega,
nisam
našao
nikoga,
niti
sam
čuo
ikoga,
tko
upire
prstom
u
predsjednika
vlade,
a
da
se
veže
uz
korupciju
ili
slično
djelovanje.
Postoje
iskazi
u
smislu
zaštite
korupcije,
ali
ako
pogledate
unazad,
on
nije
štitio
niz
ljudi
koji
su
se
doveli
u
okolnosti
da
ih
propituju
institucije.

Ono
što
primjećujemo
jest
da
premijer
nastoji
u
završnici
mandata
na
neki
način
staviti
branu
na
sve
ono
što
prepoznaje
kao
neku
vrstu
kampanje
koja
može
dolaziti
iz
sfere
javnosti
ili
pojedinih
interesnih
krugova
s
političkim
ambicijama.
I,
to
je
neka
vrsta
političke
brane.”

Kad
se
spominju
mediji,
većina
ih
je
objavila
Crobarometar
prema
kojem
je
upravo
Pupovac
najnegativniji
političar
u
Hrvatskoj.
Je
li
razlog
to
što
je
Srbin
ili
jer
se
stvorila
percepcija
da
je
takozvani
premijer
u
sjeni?

“Ne
znam
kako
bih
ti
komentirao.
U
mojoj
političkoj
karijeri,
bilo
je
malo
perioda
u
kojima
sam
bio
pozitivac.
Nisam
se
previše
pitao
oko
toga
jer
sam
naviknut
na
negativan
odnos
s
obzirom
na
rijetka
istupanja
i
javno
djelovanje.
Nakon
dugo
vremena
sam,
evo,
na
televiziji.

To
je
nešto
što
bi
morao
netko
drugi
ozbiljnije
analizirati.
Je
li
to
zato
što
sam
Srbin
ili
lider
SDSS-a,
ne
znam.
Dio
‘antisrpskog
duha’
je
nazivati
me
premijerom
u
sjeni.
Nemam
pravog
lijeka
za
to,
ali
imam
dužnosti
koje
obnašam.
Jedino
se
mogu
tješiti
da
sam
barem
u
nečemu
prvi.”

A
kako
je
zadovoljan
onime
što
je
vlada
učinila
za
Srbe
u
Hrvatskoj?

“Ni
sam
ne
pamtim
sve
pa
ne
mogu
očekivati
da
to
pamte
i
drugi.
Živimo
od
danas
do
sutra,
ali
kad
pogledamo
malo
bolje
kako
je
bilo
od
2013.
pa
do
2019.,
bilo
je
žestoko.
U
Hrvatsku
i
Srbiju
se
vratila
retorika
konflikta,
sukobljavanja
i
neokonzervativizma.
Situacija
se
posljednjih
godina
smirila.
Odnosi
između
Hrvatske
i
Srbije
nisu
onakvi
kakvi
bi
mogli
biti,
ali
prestale
su
neke
aktivnosti.”

Svakako,
ne
može
biti
zadovoljan
odnosom
s
predsjednikom
Zoranom
Milanovićem,
koji
tvrdi
da
dobiva
više
glasova
Srba
na
izborima.

“S
obzirom
na
to
kakva
je
bila
komunikacija,
bolje
da
je
ni
nema,
ali
nadam
se
da
će
se
to
promijeniti.
Što
se
glasova
tiče,
znam
koliko
smo
Srba
u
Hrvatskoj
mi
potaknuli
da
glasa
za
njega.
Njegov
program
i
izjave
su
se
promijenile
i
žao
mi
je
zbog
toga.

A
od
sukobljavanja
nitko
nema
koristi,
osim
možda
njega,
zbog
rejtinga.
Država,
društvo,
nacija,
ljudi
oko
nas
nemaju
osobitu
korist.
A
malom
promjenom
bi
se
mogla
promijeniti
i
biti
velika.”

Ako
HDZ
bude
imao
većinu,
je
li
spreman
i
na
treću
koaliciju?

“Hrvatskoj
treba
neka
vrsta
kontinuiteta.
Ne
mislim
u
programima,
nego
kontinuiteta
u
ostvarivanju
politika.
Treba
nam
usklađenija
i
stabilnija
vlast,
usmjerena
na
različite
aspekte
ekonomije,
obrazovanja,
reformi
unutar
društva
kao
pravosuđe,
uprava,
zdravstvo
za
koje
ne
znamo
kako
će
završiti.”

A
što
kad
bi
se
u
koaliciji
našao
Domovinski
pokret?

“Svašta
nisam
mogao
zamisliti,
ali
se
dogodilo
jer
se
ljudi
mijenjaju,
kao
i
okolnosti.”

Iako
u
Hrvatskoj
postoje
problemi,
ono
između
Srbije
i
Kosova
ovog
se
vikenda
dodatno
pogoršalo
jer
može
doći
do
eskalacije.

“Strahujem
od
eskalacije,
to
se
nije
smjelo
dogoditi.
Bojim
se
da
je
to
rezultat
‘mnogo
babica,
a
loš
porod’.
Babica
ima
više,
a
nažalost
ni
oni
koji
bi
trebali
odlučnije
reći
što
treba
uraditi
da
se
takva
vrsta
sukoba
sa
smrtnim
ishodima
ne
događa.

Previše
se
razvlači,
previše
se
oklijeva,
previše
se
pregovara,
usuglašava,
donosi
dokumenata
čija
snaga
ostaje
mrtvo
slovo
na
papiru.
Neophodno
je
da
međunarodni
posrednici
i
zajednica
zauzmu
čvrst
stav
da
nikakvih
jednostranih
i
nasilnih
akcija
ne
smije
biti,
nego
da
se
mora
razgovarati
dok
se
ne
dođe
do
rješenja.”

Znate
li
nešto
više
o
temi
ili
želite
prijaviti
grešku
u
tekstu?