U
okviru
projekta
„Promoviranje
participacije
građana
u
lokalnoj
upravi”
koji
implementira
Centar
za
građansku
suradnju
iz
Livna
uz
podršku
Nacionalne
zaklade
za
demokraciju
(NED)
objavljen
je
sadržaj
Ivice
Brešića,
vijećnika
u
Gradskom
vijeću
Grada
Livna
koji
upozorava
na
gradnju
vjetroelektrana
na
području
Kruga
kod
Livna,
mjesta
gdje
obitava
krdo
divljih
konja.
Sadržaj
pod
nazivom
”Livanjski
divlji
konji
ili
vjetroelektrane!?”
prenosimo
u
cijelosti:
”Što
se
tiče
županijske
zakonodavne
i
izvršne
vlasti
dileme
nema.

Cijeli
prostor
„Kruga“
prema
novousvojenom
prostornom
planu
je
predviđen
za
gradnju
vjetroelektrana.
Kruzi
1,
2
i
3
sjeverno
od
Grada
i
sela,
Ivovik
i
Tušnica
na
istoku
a
Orlovača
južno
od
Livna
biti
će
popunjeni
vjetroelektranama.
U
prostornom
planu,
koji
je
nedavno
usvojen,
nema
podataka
o
utjecaju
vjetroelektrana
na
naseljena
mjesta
koja
će
biti
okružena
s
tri
strane.

Nema
studije
o
utjecaju
na
okoliš
kojom
bi
netko
stručan
procijenio
efekt
gradnje
vjetroelektrana
na
količinu
padavina,
ružu
vjetrova,
oprašivače
i
ostali
životinjski
i
biljni
svijet,
buku
i
treptaje
sjene
vjetroagregata
od
kojih
će
neki
biti
jako
blizu
kuća.
Nove
zone
za
gradnju
vjetroelektrana
su
ucrtane
na
cijelom
platou
Kruga.

(Ne)zasluženi
livanjski
brend
Livno
je
u
prošlosti
svoj
turistički
brend
zasluženo
stjecalo
u
menijima
restorana
diljem
bivše
države.
Jedan
otok
i
Livno
su
imali
besplatnu
reklamu
na
gotovo
svakoj
stranici
s
ponudom
sira.
Kad
se
livanjski
sir
počeo
utapati
u
masi
ponude
EU
sireva,
Livno
je
sasvim
slučajno
i
ničim
zasluženo
steklo
brend,
livanjske
divlje
konje,
koji
je
već
sada
poznat
dalje
nego
je
sir
mogao
dobaciti.
Nezasluženo
jer
gotovo
ni
jedna
marka
od
strane
nadležnih
institucija
nije
uložena
u
zaštitu
konja
i
gradnju
brenda.
Obzirom
da
nije
napravljena
analiza
troškova
i
koristi
(cost
–
benefit)
na
način
da
se
usporede
benefiti
od
ulaganja
stotina
milijuna
eura
u
gradnju
vjetroelektrana
na
Kruzima
i
koristi
od
ne
diranja
prostora
na
kojem
žive
divlji
livanjski
konji
nije
moguće
dokučiti
kojim
interesom
su
se
vodili
oni
koji
su
usvojili
prostorni
plan
Županije.

Prosječan
vjetropark,
prema
dosadašnjim
stopama
koncesijske
naknade,
u
proračun
Grada
će
donositi
oko
250.000
maraka
godišnje.
Cost
–
benefit
analiza
je
trebala
pokazati
može
li
se
kvalitetnim
upravljanjem
Kruzima
kakvi
jesu,
uz
minimalna
ulaganja,
zaraditi
više
nego
od
tri
vjetroelektrane
na
Kruzima.
Vjetroelektrane
u
koje
netko
treba
uložiti
300
milijuna
maraka
i
zaraditi.
Pri
tom
zauvijek
ugasiti
benefit
od
turizma
i
stočarstva.

Prostorni
plan
Ako
je
samo
novac
motiv
na
osnovu
kojeg
dajemo
prostor
u
koncesiju
onda
će
Grad
Livno
imati
priliku
izradom
studije
utjecaja
na
okoliš
i
cost
–
benefit
analize,
koje
po
propisima
koji
reguliraju
izmjene
prostornih
planova
moraju
biti
napravljene,
odlučiti
isplati
li
se
graditi
tri
vjetroelektrane
na
Kruzima.
Neće
odlučiti
Županija
već
će
zadnju
riječ,
kad
su
u
pitanju
Kruzi
i
ostale
koncesije,
imati
Grad
Livno.
Naime,
ovih
dana
je
u
tijeku
izmjena
Prostornog
plana
općine
Livno
koji
je
usvojen
1979
godine.

Mijenja
se
prostorni
plan
cijele
Općine
star
44
godine.
Izmjenu
radi
tročlano
povjerenstvo
sastavljeno
od
uposlenika
Gradskih
službi.
Kada
su
vjetroelektrane
u
pitanju,
ovako
opsežne
izmjene
prostornog
plana
podrazumijevaju
izradu
studije
o
utjecaju
na
okoliš
prije
nego
se
neko
područje
u
prostornom
planu
označi
za
tu
namjenu.
Grad
Livno
će
u
konačnici
odlučiti
kada
su
u
pitanju
Kruzi
i
turistički
potencijal
brenda
koji
je
dobio
besplatno.
Ako
su
samo
novci
bitni
onda
će
usporediti
korist
od
Kruga
sa
ili
bez
vjetroelektrana
i
konja.

Možemo
planirati
da
se
vjetroelektrane
grade
na
udaljenim
lokacijama
s
minimalnim
utjecajem
na
okoliš
i
ljude
a
vrijedne
lokacije
ostaviti
djeci
da
oni
mogu
nekad
nešto
odlučiti.
Možemo
izbjeći
uvlačenje
investitora
u
neizvjesnost
gradnje
vjetroparkova
na
privatnom
zemljištu
koje
dajemo
u
koncesiju
bez
znanja
vlasnika.

Ako
su
bitni
i
stanovnici
Livna
onda
će
Grad
napokon
napraviti
ozbiljnu
studiju
utjecaja
na
okoliš.
Provesti
će
javne
rasprave
transparentno
u
svim
mjestima
u
kojima
se
planiraju
vjetroelektrane
blizu
naselja
na
privatnoj
zemlji.
Konačnu
odluku
po
zakonu,
pravu
i
pravdi
o
gradnji
vjetroelektrana
na
Kruzima
i
ostalim
lokacijama
koje
su
u
blizini
još
uvijek
naseljenih
mjesta
bi
trebali
dati
Livnjaci
a
nikako
tročlano
povjerenstvo”,
stoji
u
obraćanju
Brešića.

Bljesak.info