Kako
su
istraživanja
uznapredovala
i
dovela
do
raznoraznih
otkrića
u
gotovo
svim
sferama
života,
naučnici
su
došli
i
do
novih
saznanja
koja
se
odnose
na
život
izvan
Zemlje.
Stoga,
više
se
to
ne
dovodi
u
polemiku,
sada
je
pitanje:
kada
ćemo
pronaći
život
van
našeg
Univerzuma?

A
jedan
naučnik,
koji
vodi
misiju
na
Jupiter,
ide
toliko
daleko
da
kaže
da
bi
bilo
“iznenađujuće”
da
nema
života
na
jednom
od
ledenih
mjeseca
planete.

Svemirski
teleskop
James
Webb
nedavno
je
uhvatio
fotografije
koje
imaju
jasan
nagovještaj
života
na
planeti
izvan
našeg
Sunčevog
sistema.
Brojne
misije
koje
su
u
toku
ili
koje
tek
treba
da
počnu
označavaju
novu
svemirsku
trku
za
najveće
naučno
otkriće
svih
vremena.

“Živimo
u
beskonačnom
univerzumu,
sa
beskonačnim
zvijezdama
i
planetama.
I
mnogima
je
od
nas
bilo
očigledno
da
ne
možemo
biti
jedini
inteligentni
život
tamo”,
kaže
profesorka
Ketrin
Hejmans,
škotska
kraljevska
astronomkinja.

Ona
dodaje,
potom,
kako
danas
imamo
tehnologiju
i
sposobnost
da
odgovorimo
na
pitanje
da
li
smo
sami
u
kosmosu.
Što
se
nekada
činimo
nedostižnim.

Zlatokosa
zona

Teleskopi
sada
mogu
analizirati
atmosferu
planeta
koje
kruže
oko
udaljenih
zvijezda,
tražeći
hemikalije
koje
–
barem
na
Zemlji
–
mogu
proizvesti
samo
živi
organizmi.

Prvi
nagovještaj
takvog
otkrića
došao
je
ranije
ovog
mjeseca.
Mogući
znak
gasa
koji
na
Zemlji
proizvode
jednostavni
morski
organizmi
otkriven
je
u
atmosferi
planete
po
imenu
K2-18b,
koja
je
udaljena
120
svjetlosnih
godina.

Planeta
se
nalazi
u
onome
što
astronomi
nazivaju
“zonom
Zlatokose”
–
na
pravoj
udaljenosti
od
svoje
zvijezde
da
površinska
temperatura
ne
bi
bila
ni
previše
vruća
ni
previše
hladna,
već
taman
da
ima
tečne
vode,
koja
je
neophodna
za
održavanje
života.

Tim
očekuje
da
će
za
godinu
dana
znati
da
li
su
ovakvi
nagovještaji
potvrđeni
ili
su
pak
nestali.
Ako
bi
se,
kojim
slučajem,
nagovještaji
potvrdili,
to
bi
radikalno
promijenilo
način
na
koji
razmišljamo
o
potrazi
za
životom
izvan
našeg
svijeta.

“Ako
pronađeno
znakove
života
na
prvoj
planeti
koju
proučavamo,
to
će
povećati
mogućnost
da
je
život
uobičajen
u
svemiru”,
riječi
su
profesora
Nikka
Madhhusudhana
sa
Instituta
za
astronomiju
Univerziteta
Kembridž.

Njegova
predviđana
su
da
će
u
rok
od
pet
godina
doći
do
velike
transformacije
u
našem
razumijevanju
života
u
svemiru.

Sa
druge
strane,
teleskop
poput
James
Webba
ima
i
nedostatke.
Naime,
on
ne
bi
mogao
otkriti
planete
tako
male
kao
što
je
Zemlja.
Zbog
toga,
NASA
planira
uspostavu
novog
opservatorija.

O
svemu
ovome,
u
konačnici
o
tome
koliko
je
nauka
uznapredovala
govori
i
sljedeće:
Prije
trideset
godina
nismo
imali
dokaze
da
planete
kruže
oko
drugih
zvijezda.
Sada
ih
je
otkriveno
više
od
pet
hiljada
koje
astronomi
i
astrobiolozi
mogu
proučavati
do
neviđenih
detalja.

“Ako
pronađemo
znakove
života,
to
će
biti
revolucija
u
nauci,
a
to
će
biti
i
ogromna
promjena
u
načinu
na
koji
čovječanstvo
gleda
na
sebe
i
svoje
mjesto
u
svemiru”,
kaže
Subhajit
Sarker
sa
Univerziteta
Cardiff,
piše

BBC.