Posljednji
popis
stanovništva
u
BiH
proveden
je
2013.
godine,
a
ono
što
se
tada
u
BiH
događalo
na
popisu
i
oko
njega
dovelo
je
ovaj
proces
na
rub
legalnosti,
a
i
prikupljeni,
obrađeni
i
objavljeni
podaci
za
mnoge
su
vrlo
upitni

Novi
popis
stanovništva
u
Bosni
i
Hercegovini
trebao
je
biti
proveden
2021.
ili
barem
ove,
2023.
godine.
Međunarodni
standard
je
da
se
popis
pravi
ili
posljednje
godine
jednog
desetljeća
ili
prve
godine
sljedećeg,
piše
Večernji
list
BiH.

U
BiH
se
do
1991.
godine
koristilo
ovo
drugo
pravilo,
ali
zbog
rata
i
poratnih
previranja,
nepostojanja
političkog
dogovora,
sljedeći
te
ujedno
i
jedini
poslijeratni
popis
stanovništva
proveden
je
2013.
godine.

Mnogo
se
toga
promijenilo

Uobičajena
praksa
organiziranja
popisa
stanovništva
svakih
deset
godina
u
BiH
se
ne
poštuje
i
vrlo
je
izgledno
da
se
u
doglednoj
budućnosti
neće
ni
primjenjivati.
U
normalnim
okolnostima
popis
bi
upravo
sad
uvelike
trajao.
Međutim,
nije
i
neće
u
dogledno
vrijeme
jer
niti
ima
priprema
niti
osiguranog
novca
za
njegovu
provedbu.
Posljednji
popis
stanovništva
u
BiH
proveden
je
2013.
godine,
a
ono
što
se
tada
u
BiH
događalo
na
popisu
i
oko
njega
dovelo
je
ovaj
proces
na
rub
legalnosti,
a
i
prikupljeni,
obrađeni
i
objavljeni
podaci
za
mnoge
su
vrlo
upitni.
Sigurno
je
da
posljednji
popis
više
nije
relevantan
za
istraživanja,
čak
i
da
se
pođe
od
pretpostavke
da
su
prikupljeni
točni
podaci.
A
nisu.

Jednostavno,
mnogo
se
toga
promijenilo
u
deset
godina,
a
demografi
i
statističari
jednoglasni
su
u
ocjeni
da
odgodom
organiziranja
novog
popisa
BiH
mnogo
gubi.
Ove
godine
popisa
sigurno
neće
biti
jer
nisu
stvoreni
ni
zakonski
ni
financijski
preduvjeti
za
to,
a
osim
toga,
nedostatak
političke
volje
i
više
je
nego
očit.
Vrlo
vjerojatno
popisa
neće
biti
ni
2024.
godine
jer
je
dosadašnja
praksa
pokazala
da
pripreme
za
popis
traju
do
dvije
godine.
Mnogo
se
toga
prethodno
mora
usuglasiti
i
riješiti
kako
bi
se
krenulo
u
samo
popisivanje
stanovništva
i
kućanstava.
Nacrt
teksta
zakona
odavno
postoji
jer
je
Agencija
za
statistiku
BiH
formirala
radnu
skupinu,
po
naredbi
Vijeća
ministara,
koja
je
napravljeni
tekst
zakona
dostavila
entitetskim
zavodima.
Sve
tri
ove
statističke
institucije
zaključile
su
da
nije
moguće
uraditi
finalnu
verziju
prijedloga
Zakona
o
popisu
stanovništva
zbog
toga
što
nisu
definirani
neki
osnovni
elementi,
kao
što
je
kada
će
se
popis
održati,
način
na
koji
će
se
popisivati,
koliko
će
sredstava
biti
potrebno
ili
kakva
će
se
oprema
koristiti.
Čini
se
kako
se
politici
i
ne
žuri
puno,
dok
struka
upozorava
da
su
podaci
koji
se
prikupljaju
na
popisu
vrlo
važni.
Najviše
se,
svakako,
govori
o
nacionalnoj
i
vjerskoj
pripadnosti
i
brojnosti
pripadnika
određenog
naroda
ili
vjere
u
BiH
ili
nekom
njezinu
dijelu.
Međutim,
na
popisu
se
prikupljaju
mnogo
širi
podaci
koji
su
važni
za
praćenje
trendova,
usporednu
analizu
s
drugim
zemljama,
kao
i
izradu
strategija
i
drugih
važnih
planova
i
dokumenata.

Međunarodne
obveze

U
međunarodnim
okvirima,
pa
i
europskim,
teško
ćemo
biti
prepoznati
i
tretirani
bez
novih
preciznih
demografskih
podataka,
a
njih
nema
bez
popisa.
To
bi
moglo
utjecati
i
na
pristup
određenim
financijskim
sredstvima
ili
projektima.
Ono
što
znamo
i
bez
popisa
je
da
se
ukupna
bosanskohercegovačka
populacija
značajno
smanjila
u
proteklih
deset
godina.
Razlika
je
vjerojatno
u
više
stotina
tisuća
osoba,
koliko
je
BiH
izgubila
zbog
iseljavanja
i
negativnog
prirodnog
prirasta.
Tu
su
i
unutarnje
migracije,
promjene
u
obrazovnoj
i
strukturi
radne
snage.

Popis
je
jedan
od
najvažnijih
instrumenata
za
kreatore
politika
jer
im
pruža
primarni
izvor
informacija
o
broju
i
karakteristikama
stanovništva.
On
može
mjeriti
plodnost,
smrtnost
i
prostornu
distribuciju,
pomoći
da
predvide
i
planiraju
demografske
trendove.
Može
otkriti
rodne
disparitete
u
zapošljavanju,
pismenosti,
dobi
za
brak
i
imovini.
Popisni
podaci
mogu
doprinijeti
smanjenju
siromaštva
kroz
identifikaciju
korisnika
i
nedostataka
u
uslugama
te
se
mogu
prikupiti
informacije
za
ključne
pokazatelje
zdravlja
majki,
kao
što
je
smrtnost
majki.
BiH
je
prije
2013.
godine
provela
popis
stanovništva
1991.
godine.

Znači
da
su
u
protekle
32
godine
samo
jednom
utvrđene
činjenice
koje
se
tiču
brojnosti,
strukture
i
kretanja
bosanskohercegovačke
populacije.
Uspjeh
će
biti
ako
u
iduće
tri
godine
bude
organiziran
novi
popis.
To
je
i
obveza
BiH
na
njezinu
europskom
putu.
Europska
komisija
zatražila
je
od
BiH
da,
uz
provedbu
14
prioriteta
na
putu
prema
članstvu
u
Uniji,
poduzme
i
korake
na
pripremi
za
popis
stanovništva.