Bivši
slovački
premijer
Robert
Fico,
ljevičarski
populist,
u
nedjelju
je
pobijedio
na
parlamentarnim
izborima
sa
svojom
strankom
SMER-SSD,
nakon
što
je
u
kampanji
obećao
povlačenje
vojne
podrške
Ukrajini
i
obustavu
sankcioniranja
Rusije.

To
je
poslalo
zabrinjavajući
signal
Kijevu,
koji
se
posljednjih
sedmica
svađao
s
jednim
od
najvjernijih
saveznika,
Poljskom,
oko
pitanja
uvoza
ukrajinskih
žitarica,
dok
je
posmatrao
kako
američki
republikanski
zastupnici
prijete
poništenjem
novog
sporazuma
o
pomoći
Ukrajini.

Ovakav
razvoj
događaja
podstakao
je
razgovore
o
globalnoj
promjeni
po
pitanju
podrške
Ukrajini
dok
rat
traje,
više
od
godinu
i
po
nakon
što
je
počeo.

Prema
Teoni
Lavrelashvili,
analitičarki
iz
Evropskog
političkog
centra,
moglo
bi
se
signalizirati
da
je
nekoliko
saveznika
spremno
za
“pragmatično
rješenje”
za
završetak
rata.

No,
Kijev
će
biti
“zabrinut,
ali
neće
i
paničiti”
zbog
rastućeg
osjećaja
da
su
neki
tradicionalni
saveznici
“izgubili
korak”,
stava
je
Sean
Hanley,
vanredni
profesor
komparativne
politike
srednje
i
istočne
Evrope
na
Univerzitetskom
koledžu
iz
Londona.

Slovačko
odstupanje
od
stava
prema
ratu

Fico
još
treba
formirati
koaliciju,
ali
prokremljska
i
antikijevska
retorika
kojom
je
njegova
stranka
pobijedila
označila
je
značajno
odstupanje
od
slovačke
pozicije
od
početka
rata.

U
aprilu
je
slovačka
predsjednica
Zuzana
Caputova
otputovala
u
Kijev,
u
posjetu
koja
je
trebala
biti
rutinski
izraz
podrške.

Hanley
je
za
Al
Jazeeru
rekao
da
će
Kijev
vjerovatno
biti
zabrinut
zbog
slovačkog
zaokreta
prema
Rusiji,
jer
to
signalizira
da
se
među
saveznicima
javlja
“zamor
od
Ukrajine”,
dok
je
strah
od
mogućeg
prekida
slovačke
vojne
pomoći
manje
zabrinjavajući.

Uprkos
tome,
prokremljski
osjećaji
u
slovačkoj
politici,
kazao
je
Hanley,
nisu
tako
rašireni
kao
u
zemljama
poput
Srbije
ili
Bugarske.

Umjesto
toga,
vidite
više
pogleda
“skeptičnih
prema
Ukrajini“,
koji
daju
prednost
nacionalnim
interesima
nad
međunarodnim
problemima,
dok
populistički
neliberalni
trendovi
dovode
u
pitanje
“ideju
da
se
mora
oponašati
Zapad”.

Kijev
će,
također,
biti
zabrinut
time
što
bi
se
Slovačka
potencijalno
pridružila
Mađarskoj
u
stvaranju
saveza
unutar
Evropske
unije
koji
je
skeptičan
prema
Ukrajini.

Mađarski
premijer
Viktor
Orban
održavao
je
bliske
odnose
s
Moskvom
tokom
rata
i
zalagao
se
protiv
isporuke
oružja
Ukrajini
ili
pružanja
ekonomske
pomoći
Kijevu.

Orban
je
u
nedjelju
čestitao
Fici
objavom
na
platformi
X,
rekavši:
“Pogodite
ko
se
vratio!
…
Uvijek
je
dobro
raditi
zajedno
s
patriotom.“

Ovo
novo
prijateljstvo
predstavlja
pomak.

Prethodno
su
odnosi
između
slovačkih
i
mađarskih
nacionalista
bili
zategnuti,
smatra
Hanley.

Problem
Ukrajine
s
Poljskom

Sada,
rekao
je,
postoji
odmak
od
“tradicionalne
vrste
nacionalističkih
neprijateljstava,
u
kojima
se
svađate
s
tipom
iz
susjedstva”
prema
“kulturnim
ratovima”,
s
fokusom
na
skepticizam
prema
ostatku
EU-a,
LGBTQ
pravima,
feminizmu
i
potencijalnoj
imigraciji
iz
neevropskih
zemalja.

Lavrelashvili
kaže
da,
iako
će
Slovačka
sada
vjerovatno
“biti
problem”
u
pogledu
podrške
EU-a
Ukrajini,
bombastična
retorika
često
ustupa
mjesto
pragmatičnijem
pristupu
diplomatiji.

To
je
osobina
koju
je
Fico
često
pokazivao,
prema
Hanleyju,
koji
je
kazao
da
će
slovački
političar,
da
bi
postao
lider,
morati
napraviti
kompromis
s
drugom
strankom
kako
bi
formirao
koaliciju.

Promatrači,
također,
kažu
da
Slovačka,
zemlja
s
najvećim
budžetskim
deficitom
u
eurozoni,
od
gotovo
sedam
posto
bruto
domaćeg
proizvoda
(BDP)
ove
godine,
treba
sredstva
EU-a
za
modernizaciju
i
oporavak,
što
znači
da
bi
Fico
trebao
dva
puta
razmisliti
prije
nego
što
izazove
Brisel.

Od
izbijanja
rata,
krajem
februara
2022.
godine,
Poljska
je
bila
jedan
od
najpredanijih
saveznika
Kijeva.

Zemlja,
koja
dijeli
granicu
s
ratom
razorenom
zemljom,
prima
milione
ukrajinskih
izbjeglica.

Prebacila
je
veliku
količinu
oružja
kijevskoj
vojsci
u
borbi
protiv
Rusije
i
djelovala
je
kao
tranzitni
centar
za
isporuku
oružja
iz
drugih
zemalja.

No,
posljednjih
sedmica,
naizgled
neraskidiva
veza
počela
je
pucati,
dok
su
se
dvije
zemlje
svađale
oko
ukrajinskih
žitarica,
zbog
čega
je
Poljska
najavila
da
više
neće
slati
oružje
Ukrajini
te
da
bi
mogla
smanjiti
pomoć
izbjeglicama.

Mateusz
Morawiecki,
poljski
premijer,
upozorio
je
ukrajinskog
predsjednika
Volodimira
Zelenskog
da
više
nikada
ne
“vrijeđa”
Poljake
nakon
što
je
ukrajinski
čelnik
rekao
u
Ujedinjenim
narodima
da
“političko
pozorište”
oko
uvoza
žitarica
pomaže
Moskvi.

Poljska
i
Slovačka
ne
mogu
se
porediti

Spor
je
počeo
u
septembru,
kada
je
Poljska
uvela
ograničenja
na
uvoz
ukrajinskog
žita,
u
pokušaju
da
zaštiti
lokalne
poljoprivrednike.

Ukrajina
je
bila
ljuta
i
dvije
zemlje
više
puta
su
razmjenjivale
upozorenja,
pripremajući
binu
za
svađu
u
međunarodnoj
areni.

Robert
Pszczel,
viši
saradnik
u
Fondaciji
Casimir
Pulaski
u
Poljskoj,
kazao
je
za
Al
Jazeeru
da
se,
uprkos
“neugodnoj
retorici”
između
dvije
zemlje,
ključna
strateška
podrška
Ukrajini
neće
promijeniti.

Rekao
je
da
je
nedavni
sukob
kulminacija
raznih
tekućih
razdora,
uključujući
incident
u
novembru,
u
kojem
je
projektil
protuzračne
odbrane
ubio
dvoje
ljudi
u
južnoj
Poljskoj.

Tada
su
Poljska
i
NATO
saopćili
da
je
ukrajinski
projektil
vjerovatno
uzrok
tragedije,
ali
da
Rusija
snosi
konačnu
odgovornost,
jer
je
potaknula
rat.

Kijev
je
odbacio
bilo
kakvu
odgovornost.

No,
Lavrelashvili
je
rekla
da
se
Poljska
i
Slovačka
ne
mogu
porediti.

U
Slovačkoj
su
prokremljski
narativi
bili
uspješniji
u
utjecaju
na
društvo,
čime
se
stvorila
podjela
između
Istoka
i
Zapada
među
onima
koji
sada
na
SAD
gledaju
kao
na
“sigurnosnu
prijetnju”,
dodala
je.

Poljska,
međutim,
nije
promijenila
stav
o
Rusiji
kao
opasnoj
sili.

Umjesto
toga,
rasprave
oko
Ukrajine
vrte
se
oko
balansiranja
nacionalnih
interesa
uz
nastavak
nekog
oblika
podrške.

Hoće
li
SAD
prestati
finansirati
Ukrajinu?

U
međuvremenu,
nedavni
događaji
u
SAD-u
mogli
bi
dodatno
uznemiriti
Ukrajinu.

Na
samitu
NATO-a
u
julu,
američki
predsjednik
Joe
Biden
uvjerio
je
čelnike
G7
i
Zelenskog
kako
“naša
predanost
Ukrajini
neće
oslabiti“.

Ali,
kasno
u
nedjelju,
kompromis
u
američkom
Kongresu
kako
bi
se
spriječila
blokada
vlade
doveo
je
do
odustajanja
od
novog
sporazuma
o
finansiranju
Ukrajine,
uglavnom
zbog
otpora
tvrdokornih
republikanaca.

Smjena
Kevina
McCarthyja
sa
mjesta
predsjednika
Zastupničkog
doma
dodatno
je
povećala
neizvjesnost
oko
pomoći
Ukrajini.

Joshua
Tucker,
voditelj
Centra
Jordan
za
napredna
istraživanja
Rusije
i
profesor
politike
na
Univerzitetu
u
New
Yorku,
kazao
je
za
Al
Jazeeru
da
se
privremeni
zakon
treba
posmatrati
“u
kontekstu
vrlo
neobične
situacije
američke
unutrašnje
politike
u
ovom
trenutku”.

Rekao
je
da
je
prijedlog
zakona
forsirao
mali
dio
Republikanske
stranke
i
da
ne
odražava
sveobuhvatnu
promjenu
u
američkoj
politici.

Umjesto
toga,
podrška
Ukrajini
više
će
ovisiti
o
smjeru
koji
će
izabrati
bivši
predsjednik
Donald
Trump,
favorit
za
republikansku
predsjedničku
nominaciju
2024.
godine.

Tucker
je
objasnio
da
je
u
SAD-u
politički
narativ
oko
Ukrajine
fokusiran
na
to
troši
li
vlada
previše
novca
na
rat,
za
razliku
od
Evrope,
gdje
postoji
više
želje
da
se
“sukob
završi”
zbog
njegovog
direktnog
učinka
na
cijene
energije
i
kvalitet
života.

Možda
osjećajući
ovu
promjenu,
većina
ministara
vanjskih
poslova
EU-a
sastala
se
prvi
put
van
bloka
ove
sedmice,
posjetivši
Kijev
u
ponedjeljak,
u
javnom
izrazu
nepokolebljive
solidarnosti,
dok
su
Poljska
i
Mađarska
poslale
svoje
predstavnike.

“Ne
vidim
nijednu
državu
članicu
koja
posustaje”,
kazao
je
Josep
Borrell,
visoki
predstavnik
EU-a
za
vanjske
poslove
i
sigurnost,
nakon
što
je
Ukrajini
obećao
milijarde
eura
u
vojnoj
pomoći
i
obuci
pilota
borbenih
aviona.

U
utorak
je
Biden
telefonom
uvjeravao
kolege
da
je
i
dalje
uvjeren
da
će
Kongres
odobriti
pomoć
Ukrajini,
“koliko
god
bude
potrebno”.