Skromna biljka otporna na niske temperature, savršena za ekološki uzgoj
Sibirska borovnica (lat. Lonicera caerulea var. kamtschatica) je jagodičasta voćna vrsta koja dolazi iz sjeveroistočne Azije.
Jedna je od voćnih vrsta s najvećim brojem različitih naziva. U našim krajevima u poznata je i kao haskap, kozja krv, modra kozokrvina, kamčatska borovnica, kamčatska jagoda, kamčatska bobica, medna borovnica, majska jagoda, mayberry…
U Rusiji, na poluotoku Kamčatka i u Sibiru, te u Japanu, na otoku Hokaido, ova biljka raste u prirodi, ali isto tako se i uzgaja od davnina, a u novije vrijeme se počela uzgajati i u drugim dijelovima svijeta pa i kod nas.
Sibirska borovnica je listopadna biljka vrlo otporna na niske temperature, tako da može bez ikakvih posljedica izdržati čak do -47 °C. Prvi listovi joj mogu izrasti prije nego što snijeg okopni, cvate pri temperaturama ispod 0 °C, a otvoreni cvjetovi mogu podnijeti čak do -10 °C. Spada u dugovječne biljke, doživi 25 do 30 godina.
Najbolje uspijeva na sunčanim položajima, s dobro ocjeditim, ali vlažnim tlom, bogatim organskim tvarima. Preživjet će i na siromašnijem tlu i polusjeni, ali će dati slabiji urod, dok na tlu koje dugo zadržavaju vodu dolazi do potpunog propadanja biljaka.
Naraste 1 do 3 m u visinu i 1,5 m u širinu. Ako se uzgaja kao grm, razmak između redova treba biti 3,0 metra, a unutar reda 1,5 metar. Želite li je pak uzgajati u obliku živice, onda razmak unutar reda treba biti 1 metar.
Sibirska borovnica nije samooplodna pa treba saditi barem dvije različite sorte, vodeći računa da je riječ o sortama koja cvatu u isto vrijeme.
Plod je duguljasta bobica promjera 0,5 do 1 cm, 2 do 3 cm dugačka, plavoljubičaste boje, zbog čega je ova biljka u nas i dobila naziv sibirska borovnica. Meso je tamnoljubičaste boje, teksture slične kiviju, a okusom podsjeća na borovnicu, s tim da okus varira od sorte do sorte.
Dozrijeva vrlo rano, već u svibnju, prije ostalog voća, što je čini vrlo zanimljivom.
Prvi rod daje već u trećoj godini, i to 0,5 do 1 kg po grmu, a u punom rodu obično daje 1-3 kg po grmu, s tim da uz dobru njegu može dati i do 5 kg ploda.
Iskustva uzgajivača govore da nije osjetljiva na bolesti i štetnike.
Razmnožavanje sibirske borovnice
Najbolje i najlakše je sibirsku borovnicu razmnožavati reznicama, i to poluzrelim u srpnju i kolovozu ili zrelim u studenom.
Može se uzgojiti i iz sjemena, ali to nije preporučljiv način stoga što se na taj način dobivaju sadnice neujednačenih i nepredvidivih karakteristika.
Sadnja sibirske borovnice
Za sadnju sibirske borovnice treba osigurati dvogodišnje ili trogodišnje sadnicama, a samu sadnju najbolje je obaviti u kasnu jesen ili rano proljeće.
Prije toga treba napraviti dobru pripremu tla. Ako je riječ o većim nasadima, tlo treba preorati na dubinu 30 do 50 cm, a ako sadite nekoliko biljaka u dvorištu, onda se to može riješiti kopanjem rupa odgovarajuće dubine.
Da bi biljke dobro napredovale, prije sadnje tlo treba nagnojiti stajskim gnojem i mineralnim gnojivima s većim sadržajem fosfora i kalija.
Prilikom sadnje vodite računa da biljke ne posadite preduboko ili preplitko, odnosno da ih na dubinu na koju su bile posađene u rasadniku. Na korijen biljke treba nagrnuti sipku zemlju, dobro je zgaziti i obilno zaliti.
Uzgoj sibirske borovnice
Ova biljka voli vlažno tlo. Stoga, da bi dobro napredovala i da bi formirala lijep grm, vodite računa o zalijevanju, odnosno navodnjavanju.
Za samo formiranje grma ne treba ništa posebno poduzimati, dovoljno je odstranjivati sve oštećene i slabe izboje.
Kada biljka odraste i dođe u puni rod, treba odstranjivati starije, izrođene izboje, čime se grm pomlađuje i tako se osigurava dobra rodnost.
Upotreba ploda sibirske borovnice
Kao i većina ostalog jagodastog voća, plodovi sibirske borovnice su vrlo mekani i nisu pogodni za duže čuvanje.
Stoga se konzumiraju svježi, odmah nakon berbe ili se od njih prave džemovi, želei i osvježavajuća pića te se dodaju se u zamrznute i fermentirane mliječne proizvode. Također, plodovi sibirske borovnice se zamrznuti, a nakon odmrzavanja prikladni su za pripremu deserata.
Plod sibirske borovnice koristi se i u kulinarstvu kod spremanja jela od divljači i crvenog mesa.
Ljekovitost sibirske borovnice
Plod sibirske borovnice je vrlo zdrav i hranjiv, sadrži vitamine C, A, E, B1, B2 i B9, minerale (kalij, fosfor, kalcij, natrij, magnezij, željezo) i posebne spojeve koji djeluju blagotvorno na čitav organizam.
Štiti živčani sustav, jetru, srce, ima antitumorna svojstva, smanjuje krvni tlak, ima antibakterijska, antioksidativna, antiupalna i protualergijska svojstva te pomaže zdravlju krvnih žila. Neka istraživanja govore da ima protuupalno i neuroprotektivno djelovanje te da jača imunitet.
U dijelovima svijeta u kojima ova biljka raste u prirodi, koristi se u narodnoj medicini kod ateroskleroze, hipertenzije te gastrointestinalnih poremećaja.
The post Skromna biljka otporna na niske temperature, savršena za ekološki uzgoj first appeared on ABCportal.info.
Objava Skromna biljka otporna na niske temperature, savršena za ekološki uzgoj pojavila se prvi puta na ABCportal.info.