Generalna
skupština
Ujedinjenih
nacija
je
2008.
godinu
proglasila
Međunarodnom
godinom
sanitacije,
a
Svjetski
dan
pranja
ruku
je
prvi
put
obilježen
15.
oktobra
iste
godine.

“Čiste
ruke
su
na
dohvat
ruke”

Svjetski
dan
pranja
ruku
je
godišnji
podsjetnik
da
je
pranje
ruku
sapunom
i
tekućom
vodom
jedan
od
najjednostavnijih,
najefikasnijih
i
najisplativijih
načina
da
se
zaustavi
širenje
mikroorganizama
i
ostane
zdrav.

Obilježavanje
Svjetskog
dana
pranja
ruku
ove
godine
je
pod
sloganom
“Čiste
ruke
su
na
dohvat
ruke”.

Ruke
su
karika
u
lancu
prijenosa
uzročnika
zaraznih
bolesti
koja
direktno
povezuje
uzročnika
bolesti
s
namirnicama.
To
je
najčešći
put
zagađenja
namirnica
i
prijenosa
zaraznih
bolesti,
a
ujedno
i
razlog
zašto
se
crijevne
zarazne
bolesti
zovu
i
„bolesti
prljavih
ruku“.

Pravilno
pranje
ruku
može
spriječiti
jednu
od
tri
dijareje
ili
jednu
od
pet
infekcija
respiratornog
sistema,
kao
što
su
prehlada
ili
gripa.

Naročito
je
važno
paziti
na
čistoću
ruku
kod
djece,
koja
su
najosjetljivija
populaciona
grupa.

Prema
podacima
Svjetske
zdravstvene
organizacije,
u
ukupnoj
smrtnosti
od
bolesti
praćenih
dijarejom,
u
90
posto
slučajeva
u
svijetu
su
djeca
starosne
dobi
do
pet
godina.
Ove
bolesti
najčešće
nastaju
zbog
upotrebe
neispravne
vode,
neodgovarajućih
sanitarno-higijenskih
mjera
i
neodgovarajuće
lične
i
opšte
higijene.

Dokazano
je
da
pranje
ruku
samo
vodom
nema
ni
približan
učinak
u
sprječavanju
širenja
zaraznih
bolesti.
Pranje
ruku
toplom
vodom
i
sapunom
dovodi
do
rastapanja
masnoća
i
prljavština
koje
nose
većinu
mikroorganizama.

Postupak
pranja
se
sastoji
od
namakanja
ruku
pod
mlazom
tople
vode,
nanošenja
tekućeg
sapuna,
utrljavanja
sapunske
pjene
najmanje
20
sekundi
(ako
je
moguće,
preporučuje
se
upotreba
četkice
za
uklanjanje
prljavštine
ispod
noktiju).

Potrebno
je
temeljito
istrljati
ruke,
uključujući
prostore
između
prstiju,
palčeve
i
vrhove
prstiju.
Upravo
su
ovo
dijelovi
na
koje
se
ne
obraća
dovoljno
pažnje
prilikom
pranja
ruku,
a
gotovo
sve
što
dodirujemo
činimo
vršcima
prstiju
i
palčevima.

Poslije
sapunjanja,
ruke
se
ispiru
pod
mlazom
tople
vode
do
uklanjanja
tragova
sapuna.
Sušenje
ruku
se
obavlja
jednokratnim
papirnatim
ubrusima,
koji
se
poslije
upotrebe
ubacuju
u
kantu
sa
poklopcem.

Brisanje
ruku
platnenim
ručnicima
nije
preporučljivo,
jer
su
oni
najčešće
vlažni,
čime
se
omogućava
lakše
širenje
uzročnika
bolesti.

Za
pranje
ruku
je
najbolji
tečni
sapun,
a
ako
se
koristi
čvrsti
sapun,
treba
ga
poslije
korištenja
isprati
pod
mlazom
vode
i
staviti
u
posudicu
za
sapun
da
se
ocijedi
i
osuši.

U
nekim
situacijama
je
poželjno
da
se
obavi
i
dezinfekcija
ruku,
a
Svjetska
zdravstvena
organizacija
preporučuje
preparate
na
bazi
etil
alkohola,
najmanje
60-postotnog.

Neophodno
je
zapamtiti
da
inkorporiranje
zdravih
higijenskih
navika,
kao
što
su
pranje
ruku
i
pranje
zubi,
treba
biti
učinjeno
od
vrlo
mlade
dobi,
tako
da
oni
postanu
dio
života
djece
automatski!

Dostupnost
u
svakom
trenutku

Rezultati
do
sada
obavljenih
analiza
Službe
za
školsku
higijenu
Instituta
za
zdravlje
i
sigurnost
hrane
Zenica,
u
sklopu
uspostavljanja
sistema
biosigurnosti
za
vrijeme
trajanja
pandemije
COVID-19,
 pokazuju
da
higijenske
navike
školske
djece
nisu
razvijene
na
potrebnom
nivou,
te
da
tekuća
voda,
sapun,
papirni
ubrusi
nisu
dostupni
u
svakom
trenutku
na
svakom
mjestu
predviđenom
za
pranje
ruku.

Svjetski
dan
pranja
ruku
je
prilika
da
se
još
jednom
naglase
važnost
i
benefiti
pranja
ruku,
kao
i
da
se,
zajedno
sa
školama,
radi
na
aktivnostima
koje
će
olakšati
i
učiniti
dostupnim
sredstva
za
pranje
ruku
učenicima
u
svakom
trenutku.