Mir
nije
sve,
ali
bez
mira
sve
je
ništa…

Održan
je
drugi
dan
paneuropske
međunarodne
konferencije
„Mir
u
Europi
i
svijetu“
u
Europskom
centru
za
mir
i
suradnju
„Marija
Zvijezda“
u
Banjoj
Luci.
Domaćin
drugoga
dana
Konferencije
je
biskup
banjalučki
Franjo
Komarica.
Održan
je
niz
predavanja
na
temu
novonastalih
ratnih
sukoba,
sigurnosnih
izazova
te
mirotvornih
načela
rješavanja
sukoba.
Između
govornika
iz
16
europskih
država
i
različitih
(pan)europskih
tijela.

Biskup
Komarica
u
svojem
je
obraćanju
dao
povijesni
pregled
patnji
i
sustavnog
zanemarivanja
napretka,
razvoja
i
rasta
banjolučke
biskupije
i
banjolučkoga
kraja
u
kojemu
je
„zasjalo
pravo,
istinsko
svjetlo
konstruktivne
i
u
svakom
pogledu
napredne
Europe
prije
više
od
150
godina“.
Taj
se
nastanak
i
opstanak
jedinstvenog
civilizacijskog,
kulturnog
i
duhovnog
fenomena
može
pripisati
odvažnim
i
dalekovidnim
europejcima,
katoličkim
redovnicima
trapistima.
Istaknuo
je
važnost
obnove
kulturne
i
duhovne
baštine,
posebno
u
kontekstu
rata
devedesetih
godina
prošloga
stoljeća.
Uputio
je
da
je
potrebno
raditi
na
pomirenju
i
izgradnji
međuetničkog
i
međureligijskog
dijaloga
kako
bi
se
prevladale
podjele
i
osigurala
budućnost
u
kojoj
se
cijeni
pravo
svakog
pojedinca,
u
duhu
europskih
vrijednosti.
„Upravo
je
Centar
za
mir
i
suradnju
‘Marija
Zvijezda’
mjesto
za
ta
nastojanja“,
rekao
je
biskup
Komarica.

Pravda
i
istina
kao
nužni
preduvjeti
mira,
glavni
su
motiv
obraćanja
Franje
Topića
predsjednika
Paneuropske
unije
Bosne
i
Hercegovine,
koji
je
poručio
kako
pravi
mir
zahtijeva
poštivanje
Božjih
zapovijedi
koje
promiču
pravdu
i
pravednost
u
društvu
u
kojem
bez
istine
nema
pomirenja.
„Pomirenje
i
smirenje
zahtijevaju
priznanje
zločina.
To
znači
da
društvo
treba
prepoznati
sve
žrtve,
bez
obzira
na
njihovu
pripadnost,
kako
bi
postiglo
istinski
mir.
Pri
tome
nedostatak
hrabrosti
i
zrelosti
može
rezultirati
samo
prividnim
političkim
mirom“,
istaknuo
je
Topić.
„Mir
je
ključan
kako
bi
se
postigla
stabilnost
i
sigurnost
u
Bosni
i
Hercegovini
te
potaknuo
društveni
napredak,
ekonomski
rast
i
razvoj,
ali
je
ključan
i
za
regionalnu
stabilnost
jer
su
u
Bosni
i
Hercegovini
još
uvijek
žive
brojne
rane
velikog
broja
sukoba
kroz
povijest“,
rekao
je
profesor
Topić
zaključivši
da
je
mir
sve,
a
da
je
sve
bez
mira
ništa.

Elmedin
Konaković,
ministar
vanjskih
poslova
Bosne
i
Hercegovine
uputio
je
pozdravno
pismo
sudionicima
Konferencije
kojim
je
poručio
da
je
u
današnjem
vremenu
ekonomskih
i
političkih
izazova
potrebno
zajednički
raditi
na
jačanju
i
postizanju
ciljeva
Europske
unije
u
Bosni
i
Hercegovini.
Bosna
i
Hercegovina
intenzivno
radi
na
ispunjenju
obveza
prema
EU,
rekao
je,
te
uputio
da
je
važno
ubrzati
pregovore
radi
ostvarenja
mira,
stabilnosti,
demokracije
i
uspostave
vladavine
prava.

Predsjednik
rumunjske
Paneuropske
unije
Alexandru
Nazare
u
svojoj
je
izjavi
upozorio
da
Rumunjska
i
Bugarska
koje
su
potpuno
završile
evaluacijske
procese
za
pristup
Šengenskoj
zoni
još
uvijek
nisu
njezine
punopravne
članice.
„Te
dvije
zemlje
imaju
veliku
sigurnosnu
ulogu
u
zaštiti
Europske
unije
od
migracijskih
kriza
i
drugih
vanjskih
prijetnji
zbog
čega
bi
njihovo
pristupanje
Šengenskoj
zoni
dodatno
osiguralo
Europu
od
nadolazećih
prijetnji“,
dodao
je
Nazare.

Andrej
Lepavcov,
predsjednik
Paneuropske
unije
Makedonije
govorio
je
o
slojevitosti
problema
pristupnog
procesa
Makedonije
Europskoj
uniji
i
sve
većim
težnjama
zemalja
Zapadnoga
Balkana
ostvarenju
europskih
vrijednosti.
„Hrvatska
je
ove
godine
proslavila
10
godina
članstva,
što
je
veliki
uspjeh
koji
svi
iznimno
cijenimo“,
poručio
je,
ali
i
upozorio
da
je
u
pristupnom
procesu
Makedonije
potrebno
„promijeniti
ustav
i
primijeniti
protokole,
napisane
u
susjednoj
zemlji
Bugarskoj,
a
koja
negira
postojanje
makedonskog
identiteta.“
Lepavcov
je
izrazio
potrebu
za
potporom
Europske
unije
u
procesima
proširenja
EU
s
obzirom
na
brojne
poteškoće
sa
susjednim
zemljama.

Na
konferenciji
su
govorili
predstavnici
paneuropskih
organizacija
iz
Austrije,
Bosne
i
Hercegovine,
Crne
Gore,
Hrvatske,
Francuske,
Italije,
Kosova,
Mađarske,
Njemačke,
Rumunjske,
Sjeverne
Makedonije,
Slovačke,
Srbije,
Španjolske,
Švedske
i
Ukrajine.

Konferencija
je
završena
misnim
slavljem
kojeg
je
predvodio
biskup
Komarica
u
župnoj
crkvi
Marija
Zvijezda.