NATO
strahuje
od
nasilja
na
Balkanu
i
zato
tamo
šalje
vojna
pojačanja,
veliku
brigu
zadaje
i
zastoj
Ukrajine
u
ratu
s
Rusijom,
a
rat
Izraela
s
Hamasom
je
ozbiljno
ugrozio
sigurnosne
interese
Zapada.

To
je
proizašlo
i
iz
rasprave
na
upravo
okončanom
zasjedanju
šefova
diplomacija
Atlantskog
saveza,
mada
su
saopćenja
s
tog
zasjedanja
bila
štura
i
jedino
usredsređena
na
ukrajinsko-ruski
rat,
rastuće
suparništvo
s
Kinom
i
rat
u
Gazi.

Ni
glavni
tajnik

Jens
Stoltenberg
u
sažetku
ministarske
rasprave
na
konferenciji
za
tisak
uopće
nije
spomenuo
šta
su
oni
rekli
o
Zapadnom
Balkanu,
iako
je
to
najavljeno.

Stoltenberg
je
uoči
zasjedanja
predočio
da
će
„biti
rasprave
o
Zapadnom
Balkanu,
o
razdirućoj
i
secesionističkoj
retorici
u
Bosni
i
Hercegovini,
svjedoci
smo
i
ozbiljnog
nasilja
na
sjeveru
Kosova,
dok
ima
i
zloćudnih
djelovanja
u
cilju
razdora,
uključujući
od
strane
Rusije“.

Na
pitanja
agencije
Beta
da
o
tome
kakva
je
bila
rasprava
ministara
i
možda
neki
zaključak
o
ključnom
pitanju
odnosa
Beograd-Priština
i
razvoju
na
Zapadnom
Balkanu,
s
čijim
prvacima
je
Stoltenberg
razgovarao
samo
nekoliko
dana
ranije,
zvaničnici
u
sjedištu
NATO-a
su
jedino
podvukli
da
je
na
ministarskom
zasjedanju
„ponovo
istaknuta
privrženost
postojanoj
sigurnosti
i
stabilnosti
Zapadnog
Balkana“.

Analitičari
u
Briselu
upućeni
u
zbivanja
unutar
NATO-a
su
mišljenja
da
među
atlantskim
saveznicima
posebnu
brigu
izaziva
i
dalje
teško
rješiva
normalizacija
odnosa
Beograd-Priština
što
je
bremenito
novim
sigurnosnim
izazovima
i
nasiljem
i
zato
Atlantski
savez
poslije
pojačanja
KFOR-a
za
1.000
vojnika,
razmatra
i
nove
mjere
jačanja
sigurnosti.

Gelavni
tajnik
NATO-a
je
na
završnoj
konferenciji
za
tisak,
na
pitanje
novinara
albanskih
medija
s
Kosova
da
li
smatra
da
bi
uspostavljanje
Zajednice
općina
na
Kosovu
sa
srpskom
većinom
značilo
da
neće
biti
nasilja
i
da
će
to
doprinijeti
sigurnosti
regiona,
uzvratio
da
je
„uvjeren
da
bi
to
bio
korak
naprijed…
i
tome
se
svakako
mora
posvetiti“.

Objasnio
je
da
„prijedlog
za
formiranje
Asocijacije
općina
sa
srpskom
većinom
može
otvoriti
put
rješenju
i
napretku
u
dijalogu
uz
posredstvo
Europske
unije“.

Stoltenberg
je
rekao
i
da
napadi
na
vojnike
KFOR-a
i
incident
u
Banjskoj
krajem
septembra
„svjedoče
o
izazovima
s
kojima
smo
suočeni
na
Kosovu
i
o
važnosti
da
sve
strane
smanje
zategnutost“.

Jedan
od
rijetkih
medija
koji
se
osvrnuo
na
ministarsko
zasjedanje
NATO-a,
francuski
list
„Lezeko“
je
napisao
da
je
„više
ministara
imalo
sumorne
zaključke
iz
rasprave“.

„Ministri
su
se
nadali
da
će
moći
da
čestitaju
Ukrajini
zbog
uspjeha
kontraofanzive,
ali
je
došlo
do
ušančenja
na
frontu
bez
značajnijeg
prodora,
a
dolazi
zima“,
dodaje
francuski
poslovni
dnevnik.

List
dodaje
da,
„ako
se
tome
dodaju
rat
Hamasa
i
Izraela
i
porast
nasilja
na
Balkanu,
može
se
zaključiti
da
je
stanje
sumorno“

(Vijesti.ba
/
BETA)