Donatorska večera za najstarije svetište u BiH

Donatorska večera za najstarije svetište u BiH

Link na izvornu vijest

Hrvatsko
amatersko
kazalište
Travnik
u
Jankovićima
u
srijedu
navečer
proslavilo
je
30.godina
svog
postojanja.
U
moderno
uređenoj
zgradi
skupio
se
veliki
broj
ljudi,.koji
su
jedan
dio
svog
života
ostavili
i
kazalištu
u
Jankovićima.

Pored
Hrvatskog
narodnog
kazališta
u
Mostaru,
Hrvatsko
amatersko
kazalište
Travnik
je
drugo
Hrvatsko
kazalište
u
Bosni
i
Hercegovini.
Ove
godine
se
obilježava
trideset
godina
rada
ove
značajne
institucije,
ustanove
ili
ni
sami
ne
znamo
kako
je
nazvati,
obzirom
da
se
ne
nalazi
na
proračunu
ni
općine
ni
županije
nego
samofinasiranjem
i
ogromnim
trudom
i
zalaganjem
ustrajava
i
obilježava
ovaj
veliki
jubilej.










Kazalište
nastalo
u
najtežim
trenutcima

Nego
krenimo
iz
početka.
1993
godina
u
Novoj
Biloj,
u
najtežim
ratnim
vremenima
počinje
ova
nevjerovatna
priča.

Kako
to
u
jednoj
programskoj
knjižici
opisuje
glumac
kazališta
i
travničkog
i
mostarskog,
danas
umirovini
Dragan
Šuvak,
počelo
je
uz
umilni
tutanj
122-ojke,
G-Š
-ova,
PAM-ova,
PAT-ova
i
sličnih
tvorevina
ljudskog
uma
i
duha
dakako,
kada
ni
ti
mladi
ljudi
okupljeni
oko
Ante
Bilića
(Intendanata
i
tvorca
kazališta)
tada
ni
sanjali
nisu
da
će
dočekati
trideset
godina
rada
ove
sada
već
velike
institucijeI
tako
dan
za
danom,
godina
za
godinom
30
godina,
44
kazališne
premijere,
731
izvedba,
brojne
nagrade,
festivali,
sve
s
entuzijazmom
koga,
valjda,
samo
još
u
Bosni
ima.
Od
klasičnih
djela
poput
Andrića,
Dostojevskog,
Kulenovića,
Gavrana,
Agačevića,
Sokolovića,
Kovačevića,
do
moderni
izvedbi
Bosne
Srebrene,
Bijelog
Puta,
Od
nevolja
Jačih
i
Stadlera,
a
sve
pod
redateljskom
zamisli
i
postavkom
Ante
Bilića
utemeljitelja
i
Intendanta
kazališta.

Ali
to
nije
sve.
Pored
navedenih
dijela,
kazališnih
izvedbi
ovo
kazalište
se
može
pohvaliti
nečim
što
samo
rijetki
teatri
mogu.
Oni
su
u
periodu
od
1999
godine
do
danas
izgradili
vlastitu
zgradu
Hrvatskog
kazališta
Travnik
u
mjestu
Jankovići
u
kojemu
su
do
sada,
gostovala
sva
relevantna
imena
našeg
glumišta,
Vojin
Perić
s
Teatrom
slijepih
i
slabovidnih
NOVI
ŽIVOT
iz
Zagreba
su
gotovo
domaćini
na
travničkoj
sceni,
Akademija
scenskih
umjentosti
iz
Osijeka,
D.Šuvak,
J.Novljaković,
N.Kleflin,
M.
Gavran,
A.Vilenica,
V.
Matula,
I.Gregurević,
Z.
Sokolović,
T
Filipović,
D.Florenci,
H.
Burina,
i
brojni
drugi
umjentici
i
teatri
iz
regije
i
šireGlavni
projekti
su
kazališne
predstave
koje
se
izvode
i
ugošćuju
najviše
u
Andrićevim
danima
u
kazalištu,
koje
ovo
kazalište
obilježava
od
1994.
godine.
Sudjelovanje
u
Erasmus
+
projektima
u
RH
i
Srbiji
2016.,
2017.
i
2018.
godina,
projektima
UNDP
u
BiH
2018.
i
2019.
godine
te
svima
poznata
Maškarijada
u
kazalištu
i
Country
party
kao
zaštni
znak
kazališnih
fešti.

Zgrada
kazališta,
koja
je
milijunski
projekt,
nastaje
i
gradi
se
zahvaljujući
najviše
Tomu
Yanseu
i
Stipi
Šumanu
iz
Zaklade
za
susrete
mladih
iz
Roterdama
koji
započinju
ovaj
projekt,
a
onda
se
zahvaljujući
Hrvatskom
veleposlanstvu
u
BiH
u
Sarajevu
u
izgradnju
uključuje
i
Vlada
RH
sa
Ministarstvom
kulture
RH
i
Središnjim
uredom
za
Hrvate
izvan
RH
te
Ministarstvo
kulture
F
BiH
i
Ministarstvo
civilnih
poslova
BiH.
Veliku
zaslugu
za
izgradnju
zgrade
imaju
i
domaća
ministarstva
i
Vlada
Kantona
Središnja
Bosna:
Ministarstvo
obrazovanja,
znanosti,
mladih,
kulture
i
športa
ŽSB,
te
Ministarstvo
financija,
Ministarstvo
gospodarstva
i
Ministarstvo
prostornog
uređenja,
graditeljstva,
zaštite
okoliša,
povratka
i
stambenih
poslova
ŽSB
(
Fond
za
okoliš)
koji
su
putem
javnih
poziva
i
natječaja
samo
u
protekle
četiri
godine
kazalište
podržali
sa
oko
200
000,00
KM
(dvjesto
tisuća
konvertibilnih
maraka)
za
utopljavanje
zgrade,
zamjenu
stolarije
i
izgradnju
hostela
koji
se
koristi
za
smještaj
umjetnika
koji
prođu
kroz
kazalište.
Kazalište
danas
okuplja
tri
scene
(malu,
srednju
i
veliku
s
52
aktivna
člana-glumca),
a
kroz
Hrvatsko
kazalište
Travnik
je
od
1993
do
2023
godine
prošlo
316
glumaca
amatera,
profesionalaca,
članova
kazališta
za
koje
se
krajem
ove
godine
sprema
poseban
doček
jer
kako
kažu:
Svi
su
oni
zaslužni
za
ovo
što
danas
kazalište
ima
bez
obzira
koliku
i
kakvu
ulogu
u
ovih
trideset
godina
u
kazalištu
ostvarili.
2023.
godina
je
trideseta
obljetnica
i
započela
je
s
premijerom
predstave
„STADLER“
koja
je
već
izvedena
četiri
puta,
a
govori
o
velikom
ocu
Bosne
kakav
joj
baš
danas
u
ovim
turbulentnim
vremenima
treba
i
nastavlja
se
s
pripremom
novih
predstava
(velike,
male
i
srednje
scene)
koje
će
imati
poseban
štih
i
dizajn
povodom
trideset
godina
rada
o
čemu
ćemo
još
puno
u
ovoj
godini
čuti
i
pisati.

I
na
kraju
ove
priče,
kada
gledamo
te
nevjerojatne
entuzijaste
koji
sve
rade
iz
potrebe
možemo
se
slobodno
zapitati
kako
se
to
i
pitao
njihov
prijatelj
s
početka
ovog
teksta:


Potreba?
Valjda.
Oni
to
rade
iz
potrebe?

Valjda
iz
potrebe.
Jeli
to
dobro
raditi
iz
potrebe?
Jeste
dobro.

Živjeti
na
sceni
iz
potrebe
jedino
ima
smisla
u
besmislu.
To
je
ono
što
zovu
život.
Hoće
li
oni
preživjeti
na
sceni?
Hoće.
Kako?
Spasit
će
ih
(
i
održati)
RIJEČ.
A
istina?
E,
ona
je
ubijena
u
ratu,
a
sada
je
oni
traže
na
sceni.
Pomaže
im
RIJEČ.
Ona
je
kažu

besmrtna.

Rubrika “Drugi pišu” je računalno generirana rubrika u kojoj se automatski povlači vijesti s drugih web stranica putem RSS protokola, te se korisnik koji otvori (klikne) vijest na ovoj rubrici upućuje na vijest s izvorne web-stranice (slično kao na Facebooku). Vijesti i linkovi koji vode na te vijesti su pod kontrolom drugih portala te e-Hercegovina.com nije odgovorna za sadržaj tih istih portala. e-Hercegovina.com nije vlasnik prenesenih vijesti i ne polaže nikakva prava na objavljene vijesti. e-Hercegovina.com poštuje intelektualno vlasništvo i autorska prava drugih, te se obvezuje po prijavi povrede autorskih prava, intelektualnog vlasništva ili druge povrede propisa ukloniti sve sadržaje kojima se krše autorska prava drugih. Primjedbe, prijave kršenja prava ili nešto drugo možete uputiti na email [email protected] te se e-Hercegovina.com obvezuje da u najkraćem mogućem roku odgovori na email i po potrebi reagira.
O čemu se priča na BiH i Croatia subredditima

O čemu se priča na Balkanskim subredditima?