Tužitelj
Posebnog
odjela
za
ratne
zločine,
podigao
je
optužnicu
protiv:

1.
Mlaćo
Dževada,
rođenog
1954.
godine
u
Bugojnu,
državljanina
BiH

2.
Cikotić
Selme,
rođenog
1964.
godine
u
mjestu
Trpezi,
Berane,
Crna
Gora,
državljanina
BiH

3.
Granić
Tahira,
rođenog
1959.
godine
u
Bugojnu,
državljanina
BiH.

Zločini
protiv
ratnih
zarobljenika

Optuženi
se
terete,
da
su
za
vrijeme
rata
u
BiH
i
sukoba
između
Armije
RBiH
i
HVO,
optuženi
Mlaćo
u
svojstvu
predsjednika
Ratnog
predsjedništva
općine
Bugojno,
optuženi
Cikotić
u
svojstvu
zapovjednika
OG
Zapad
Armije
RBiH
i
optuženi
Granić
kao
zapovjednik
307.
brigade
Armije
RBiH,
postupali
protivno
odredbama
Ženevskih
konvencija
o
zaštiti
ratnih
zarobljenika
za
vrijeme
rata
i
počinili
kazneno
djelo-
Ratni
zločin
protiv
ratnih
zarobljenika
iz
članka
175.
Kaznenog
zakona
Bosne
i
Hercegovine.

U
optužnici
se
navodi
da
je
optuženi
Dževad
Mlaćo,
naredio
ubojstva
zarobljenika
hrvatske
nacionalnosti,
na
način
da
je
sačinjen
spisak
zarobljenika
koji
će
biti
ubijeni,
te
potom
izvršeno
odvođenje
zarobljenika
u
prostorije
BH
Banke,
gdje
je
od
poslijedica
mučenja,
premlaćivanja
i
zlostavljanja,
nastupila
smrt
trojice
zarobljenika,
nakon
čega
su
preostali
zarobljenici
odvedeni
na
planirnu
Rostovo
i
od
strane
pripadnika
Vojne
policije
i
Armije
RBiH,
ubijeni
na
lokacijama
koje
je
optuženi
osobno
odredio
i
koje
je
obilazio,
nakon
čega
su
njihova
tijela
uklonjenja
i
sakrivena.

Za
tijelima
preostalih
žrtava
se
traga

Nakon
rata,
tijela
četvorice
ubijenih
su
pronađena
i
ekshumirana,
a
za
tijelima
preostalih
žrtava,
još
uvijek
se
traga,
više
od
30
godina
nakon
počinjenja
zločina.

Optuženi
Cikotić
i
Granić
terete
se
da
su
kao
zapovjednici
Armije
RBiH,
izdavali
naredbe
da
se
zarobljene
osobe
hrvatske
nacionalnosti,
pod
prijetnjom
oružjem,
izvode
na
obavljanje
prinudnih
radova
na
prvim
crtama
bojišnice,
gdje
su
bili
izloženi
opasnostima
po
život,
kao
“živi
štit”,
uslijed
čega
su
dvojica
zarobljenika
ubijeni
a
više
ih
je
ranjeno,
a
optuženi
Cikotić
također
propustio
da
spriječi
premlaćivanja,
mučenja
i
ubojstva
zarobljenih
pripadnika
HVO-a,
te
iako
je
imao
informacije
o
počinjenim
zločinima,
nije
poduzeo
mjere
da
ih
spriječi
i
kazni
počinitelje.

Navode
optužbe,
tužilaštvo
će
dokazivati
pozivanjem
62
svjedoka,
među
kojima
i
dva
svjedoka
koji
će
iskaz
dati
uz
mjere
zaštite,
zatim
dva
stručna
vještaka
kao
i
prilaganjem
oko
780
dokaznih
materijala.

Optužnica
je
proslijeđena
na
potvrđivanje
Sudu
BiH.