Istraživanje Helsinškog parlamenta građana iz Banja Luke je pokazalo da je preko 90 posto građana, bez obzira na dob, upoznato sa postojanjem seksualne iznude, samo što često ne znaju verbalizovati tu pojavu. Često je miješaju sa seksualnim uznemiravanjem ili mobingom. Seksualna iznuda je i te kako prisutna. I to je javna tajna

Piše: Rubina ČENGIĆ

Seksualno iznuđivanje ili sextortion je spoj seksualnog uznemiravanja i korupcije i predstavlja rodno zasnovano nasilje i oblik korupcije koji nije prepoznat u zakonima u BiH.

To je i razlog zašto se o sextortionu u Bosni i Hercegovini malo zna. A praksa dokazivanja i institucionalni mehanizmi za utvrđivanje postojanja ove vrste korupcije su vrlo siromašni.

U zakon i politike

S namjerom podizanja svijesti i unaprijeđenja ukupnog ambijenta, Helsinški parlament građana iz Banjaluke provodi projekat Građani/ke u borbi protiv tihe korupcije s ciljem da seksualna iznuda ili sextortion uđe u relevantne zakone i politike.

– Naše istraživanje, kao i promocija aktivnosti na terenu pokazalo je da je preko 90 posto građana, bez obzira na dob, upoznato sa postojanjem seksualne iznude, samo što često ne znaju verbalizovati tu pojavu. Često je miješaju sa seksualnim uznemiravanjem ili mobingom i definitivno postoji potreba da se adekvatno predstavi sam pojam. Dakle –  seksualna iznuda je i te kako prisutna. I to je javna tajna. Ali, sam pojam nije i tu je pred nama veliki zadatak – kaže Svjetlana Ramić Marković iz HPG.

Protuusluga za napredovanje

Prema Sažetku politike koji je HPG iz Banjaluke objavio u okviru 16 dana aktivizma protiv rodnozasnovanog nasilja, tipičan primjer ovog oblika korupcije pojavljuje se u institucijama u kojima lica koja imaju moć odlučivanja o poziciji drugih zaposlenih lica kao protivuslugu za zasluženo ili nezasluženo napredovanja u službi traže seksualne usluge, a često je prisutna i tokom školovanja prilikom polaganja ispita ili kod zapošljavanja.

– Seksualna iznuda produbljuje siromaštvo i predstavlja veći rizik za osobe koje žive u siromaštvu – piše u Sažetku politike HPG.

Krivični zakoni u BiH ne prepoznaju sextortion, ali prepoznaju pojmove obljuba zloupotrebom položaja, polni odnos zloupotrebom položaja i prinudu na polni odnos.

Prema podacima Visokog sudskog i tužilačkog vijeća u BiH sudovi u BiH godišnje bilježe po jednu do dvije prijave za ove vrste krivičnih djela i isto toliko istraga.

Rodno zasnovana korupcija

Konačan cilj projekta Građani/ke u borbi protiv tihe korupcije  je da seksualna iznuda uđe u zakone i da šira  javnosti bude upoznata s činjenicom da je seksualna iznuda rodno zasnovan oblik korupcije i štetnim posljedicama ove pojave, kao i načinom prijave, ali i senzibilizacija medija za izvještavanje o ovoj pojavi.

– Fokus aktivnosti HPG su izmjene Zakona o ravnorpavnosti polova u BiH, Zakona o Agenciji za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije gdje je vršenje seksualnih usluga potrebno uvrstiti kao oblik korupcije, Zakon o radu u institucijama BiH gdje već postoje odredbe koje se mogu dovesti u vezu sa seksualnom iznudom, ali je ne prepoznaju i ne definišu kao takvu. Na nivou RS smo se fokusirali na Strategiju borbe protiv korucpije 2018-2022 i usvajanje nove strategije kao i Zakon o radu i Zakon o zaštiti od uznemiravanja na radu gdje će se iznuđivanje seksualnih usluga od strane radnika decidno prepoznati kao radnja uznemiravanja na radu.  Na nivou Federacije BiH je  potrebno izmijeniti Zakon o radu FBIH, ali i Zakon o visokom obrazovanju gdje naprimjer  na nivou Kantona Sarajevo visokoškolske ustanove moraju, pored radnji uzemiravanja na osnovu pola i seksualnog uznemiravanja, prepoznati i zabraniti seksualnu izudu kao vid korupcije. Obzirom da Krivični zakon FBIH nije još uvijek implementirao odredbe Istanbulske konvencije, te da ne predviđa krivično djelo polno uznemiravanja preporuka je da se, prije svega, ovim zakonom polno uznemiravanje predvidi kao krivično djelo. Takođe, naredna strategija borbe protiv korupcije u FBiH mora da prepozna postojanje seksualne iznude odnosno seksualne korupcije – pojašnjava Ramić-Marković.

Saveznici u ovom poslu su im akademska zajednica i osobe koje su radile istraživanja o rasprostranjenosti seksualne iznude, analizirale propise.

Također, svakodnevno se pojavljuju i senzibilizarani političari/ki koje ova tema zanima i koji namjeravaju pokušati da u parlamentima iniciraju izmjene zakona i politka.

Tabu tema

S namjerom da zakonodavcima olakšaju posao, HPG je  uradio analizu relevatnih zakona i predložio promjene.

– Ono što je posebno prepoznato ovim projektom je da seksualna iznuda kao oblik rodno zasnovanog nasilja ne zaobilazi oblast privatnog života. Često u odnosima između počionica porodičnog nasilja, najčešće muškarca kom tradiocionalno pripada dominantan i privilegovan položaj u porodici, može doći do seksulane iznude kao sredstva da se žrtvi nasilja u porodici, najčešće ženi, omogući da recimo održava kontakt sa maloljetnom djecom, članovima šire porodice i slično. Na žalost, često se žene ucjenjuju i objavljivanjem privatnih intimnih fotografija i u tom pogledu smo već uputili zahtjev da se u novi Nacrt zakona o zaštiti od nasilja u porodici i nasila prema ženama Republike Srpske uvrsti upravo seksualan iznuda, kaže Ramić-Marković.

Ona naglašava da je ova pojava još uvijek tabu u bh.društvu.

Da priče izađu iz tišine

Jedna od većih prepreka u provedbi ovog projekta i podizanju svijesti javnosti je  nespremnost osoba koje su pretrpjele seksualnu iznudu da u javnosti progovore o svojim iskustivima.

– U susretima sa građanima/kama BiH uglavnom čujemo da seksualne iznude ima kako tokom polaganja ispita tako i u samom procesu rada. Svako je čuo ili zna za osobu od koje je tražena neka seksualna aktivnost zarad neke koristi ali izostaje da te priče izađu iz tišine – kaže Ramić-Marković.

 Slično je, ali nije isto

Važno je naglasiti da kod seksualne iznude nema primjene sile ili prijetnje upotrebe sile. Umjesto toga se koristi službena funkcija ili autoritet koji proizilazi iz društvene, političke, profesionalne ili neke druge pozicije, kako bi se drugo lice, u cilju realizacije vlastitih interesa navelo na vršenje seksualnih radnji.

Postoje sličnosti i sa krivičnim djelom “Obljuba zloupotrebom položaja”, kao i sa krivičnim djelom “Polna ucjena”. No, ne se može poistovjetiti sa tim krivičnim djelima, jer se kod seksualne iznude radi o ‘dobrovoljnom’ vršenju seksualnih radnji koje, u kontekstu ovog djela, predstavljaju naknadu za izvršenu uslugu od strane drugog lica.

Dakle, postoji dobrovoljnost na strani onog ko vrši takve radnje a istovremeno i koruptivni odnos koji je obavijen velom tajnosti od strane oba učesnika.

The post SEXTORTION Rodno zasnovano nasilje o kojem se glasno šuti appeared first on Interview.ba.