Kazao je kako BiH ima odličan potencijal za razvoj te kako je optimističan kad je u pitanju budućnost BiH. Zemlje mogu imati ogromne probleme, objasnio je, mogu imati vlasti koje ne dozvoljavaju ljudima da se razvijaju i slično, ali ništa od tog ne vidi u BiH. Naprotiv, BiH vidi kao zemlju koja zapravo ima sjajnu perspektivu.

Ipak, naveo je kako tri naroda u BiH vode bitku za unutarnji utjecaj te da je to nesretna okolnost za BiH. Ironično je i nesretno, dodao je, da je SAD predvidjela u Daytonu da bi Hrvati i Bošnjaci u FBiH trebali biti protuteža potencijalno separatističkim politikama iz RS.

Nesretno je što su se politike iz Sarajeva koncentrirale na Hrvate u FBiH i kako ovladati tim narodom. Mišljenja je kako je za stabilnost BiH ključno da se ostvari ono što je predviđeno Washingtonskim sporazumom, odnosno da se harmoniziraju hrvatsko-bošnjački politički odnosi.

Također, govorio je o nerealnim očekivanjima da će neka zemlja odjednom doći i ukinuti odredbe Daytonskog sporazuma, kako se to često priželjkuje iz Sarajeva.

Govoreći o narativu koji se o BiH kreira u međunarodnim krugovima, naglasio je kako zapadni akademski krugovi često promatraju stvari u BiH jednodimenzionalno, odnosno kroz crno-bijele naočale. Često se sve svodi na to da se jedna strana percipira kao dobra  a ostale kao loše. Pored toga, takva istraživanja se često i nagrađuju.

Dr. de Bruijn je govorio o odnosu europskih zemalja prema BiH, kazavši kako nitko ne pokušava promijeniti ustavnu strukturu Belgije i drugih zemalja te da je čudno da druge države pokušavaju mijenjati ustavnu strukturu BiH.

Naveo je kako gotovo niti jedna demokracija u svijetu nema izborno pravilo „jedan čovjek – jedan glas“. Nevjerojatno je, dodao je, da se takav princip zagovara u BiH.

—

—

Dnevnik.ba