Prvi primjer za to je izjava Serhija Leščenka, člana predsjednikovog stožera, da bi se Ukrajinci koji se nalaze u inozemstvu trebali vratiti u domovinu i pomagati joj i da bi Europska unija trebala prestati pružati gostoprimstvo tim ljudima, piše DW.

Kličko kaže da ga je ta izjava iznenadila: “Ako smo demokratska zemlja, a prisiljavamo ljude da dođu u Ukrajinu, onda to, po mom mišljenju, predstavlja kršenje ljudskih prava. Svatko ima pravo dobiti zaštitu i nitko ne može prisiliti ljude koji se nalaze u inozemstvu da dođu. Mi možemo uvjeriti ljude, pozvati ih, zamoliti ih. Ali smatram da prisila nije pravi put.”

Povratak centralne uprave?

S obzirom na to da u Kijevu, osim Kličkove civilne uprave, trenutno vlada i vojna administracija, novinarka Sabina Adler koja redovito izvještava za njemački javni servis ARD iz glavnoga grada Ukrajine, htjela je znati “je li rat izgovor za ponovni povratak centralizaciji”. Kličkov odgovor je glasio: “U pravu ste, jer reforme samouprave i decentralizacije pripadaju u najuspješnije koje su provedene posljednjih godina.”

Podsjetivši na to da “u Ukrajini ima pokušaja zastrašivanja novinara, da se oporba praktički ni ne vidi” i “da se rasprave u parlamentu prikazuju usred noći”, novinarka ARD-a postavila je retoričko pitanje: “Izvana gledano, stječe se dojam da u Ukrajini postoji samo predsjednik Zelenski.”

“U pravu ste”, ponovo odgovara Kličko, uz dopunu da je “centralizacija opasna tendencija kada se radi o odlučivanju”. Ne govoriti o tome znači biti suglasan s tim, rekao je on, uz opasku da se temelji demokracije moraju čuvati čak i u ratu, inače se Ukrajina više neće puno razlikovati od Rusije.

Loš odnos sa Zelenskim

Jedan od dokaza za važnost samouprave je, po Kličkovim riječima, i to što je ona posebno dobro funkcionirala u prvim mjesecima rata – na planu teritorijalne obrane, podrške vojsci i zaštite gradova. On je podsjetio i da je to bilo jasno i Rusima: “Njihov prvi cilj su bili gradonačelnici: 37 njih je oteto, jedan je ubijen, a pet ih se i danas vode kao nestali.”

Vitalij Kličko požalio se i da od početka rata nije imao nijedan susret s predsjednikom Zelenskim, da je mnogo puta pokušao s njim telefonirati, ali – bez uspjeha.

Po njegovim riječima, zadaća predsjednika je ujediniti društvo. On bi, kaže, trebao biti figura koja objedinjuje sve ljude – “rame uz rame”. U sadašnjoj Ukrajini, međutim, i gospodarstvo osjeća pritisak “centralne vlasti”, što je, kako Kličko smatra, pogrešno.

Zato njegova poruka glasi: “Ukrajina mora ostati demokratska.”

Dnevnik.ba