Da Hercegovina, ali i cijela BiH napokon dobiva priznanje kakvo zaslužuje u turističkom segmentu dokaz je naša sugovornica. Razgovarali smo s 37-godišnjom avanturistkinjom Stanislavom Borovac, a upravo ta riječ ju najbolje opisuje jer spaja avanturizam i turizam, dvije riječi koje prožimaju njen život.

U turizmu je završila prije desetak godina nakon što je prestala raditi u humanitarnoj udruzi koja je pomagala stare i nemoćne.

Tada su sa mnom na terenu bili naši donatori Irci i Amerikanci i ja sam ih krenula voditi na manje poznata mjesta. Tada na vodopadu Koćuša nije bilo ništa, pa bi mi tu sjeli i pili kavu. Tako sam došla na ideju da pokrenem Facebook stranicu Hodopisi & Slikopisi, gdje sam promovirala ta malo manje poznata mjesta i ostala iznenađena koliko ljudi koji žive blizu tih mjesta nisu znali za njih. Naravno, danas ta mjesta imaju adekvatnu turističku infrastrukturu, kazala je Stanislava na početku razgovora za Jabuka.tv.

Stranica je danas neaktivna, a nije ni čudo, budući da ove Čapljinke, ili kako ona voli reći za sebe da je “s Trebižata”, nema gdje nema, ali trenutno najkraće rečeno, djeluje u dvije udruge, iako je kod nje “sve pod oblakom turizma”.

Trenutno djelujem u dvije udruge, Tajna Prirode koja se bavi zaštitom eko-turističkog potencijala naših voda, a druga je Herzegovina Bike koja se bavi promocijom biciklizma i cikloturizma, kazala nam je Stanislava čija su velika strast biciklizam i vodeni sportovi, pa za sebe kaže da “ljeti pluta, a zimi i jeseni se bavi biciklizmom”.

Kako je ona turistički vodič, pored toga što joj je i velika strast fotografija, upitali smo ju da nam opiše stanje turizma u Hercegovini. Tvrdi da regija Hercegovine koja se inače nudi na jednodnevne izlete ima puno više za ponuditi od najpopularnijeg trokuta Počitelj – Mostar – Vodopad Kravica. Dodaje kako tu visoku posjećenost moramo usmjeriti i na ostala mjesta u blizini.

Generalan problem je sezonalitet koji je izražen, pa tako u ljetnom periodu na našim destinacijama ne možeš ne primijetiti gužvu, dok to nije slučaj u jesen i zimi, objašnjava naša sugovornica s kojom u trenutku razgovora sjedimo na terasi, na početku veljače, i upijamo sunčeve zrake.

Upravo kao jednu od najvećih prednosti ističe to što BiH ima dvije regije, Bosnu kao kontinentalnu sa svojom klimom i obilježjima, a Hercegovinu kao jug s mediteranskom klimom.

Također, jedan od ključnih problema je zadržavanje gostiju, budući da “gosti dođu i prođu”, iako tvrdi imamo što ponuditi i van sezone, na čemu se naglašava radi, i ne može se ne primijetiti napredak.

Hercegovina je bogata vodom i planinama, prirodnim ljepotama i kulturnim znamenitostima, prepoznatljiva po gastronomiji, ali najviše po gostoljubivosti, pa tako najčešće recenzije nakon turističkih ruta budu upravo na račun domaćinstva.

Poznato je da se u Hercegovini jako lijepo jede i pije, i ono što je najvažnije da mi Hercegovci volimo biti domaćini, navikli smo na to, to je nama duboko usađeno u identitet. Za sebe često znam reći da sam najproduktivnija u ljetnoj sezoni kada imam masu ljudi koje dolaze, i zaista sam se pronašla u tome, ispunjava me to. Volim biti domaćin, prezentirati i predstavljati svoju zemlju, kaže nam Stanislava.

Upravo iz tog razloga, naša sugovornica tvrdi kako je važno nastaviti raditi na zadržavanju posjetitelja, a vjeruje da je to moguće kada se ponude aktivnosti i dodatni sadržaj, kako bi se uokvirila eno-gastro priča.

Sve što se radilo dovelo je do jednog odličnog temelja na kojima mi turistički radnici moramo raditi, što je nemoguće bez ljudi koji su pokretači i najbolji promotori svoga grada, izjavila je Borovac za Jabuka.tv.

Uspoređivanje Županije Zapadnohercegovačke s Hercegovačko-neretvanskom što se tiče turizma, nema smisla kaže, jer je ipak najvažnije da je to sve jedna regija pa tvrdi “ako ima ljudi na Starom mostu, sigurna sam da će ih biti na Kravici, i obratno.”

Istina je da je Županija Zapadnohercegovačka u posljednjih nekoliko godina se ozbiljnije krenula baviti turizom, pa tako danas imamo jedini outdoor festival u BiH koji okuplja zaljubljenike u gotove sve sportske discipline, a pored sportske promocije povezuju kulturno i povijesno naslijeđe, mišljenja je neumorna Stanislava koju možete sresti u svakom kutku Hercegovine.

Pri kreiranju rasporeda na turističkim rutama, ima na umu da posjetiteljima ne “nabaca” previše informacija odjednom, a najdraže joj je kada dođe grupa s određenim predrasudama, kako bi ona te predrasude mogla razbiti.

Dosta često strani posjetitelji nisu svjesni toga otkad se na ovim prostorima živjelo, od Ilira, Rimljana, Osmanlija, Austrougarske, pa ostanu fascinirani činjenicom koliko BiH ima različitog naslijeđa, rekla nam je Borovac.

No, to se s dolaskom influencera i travel bloggera koji se nerijetko zaljube u BiH pa ostanu i živjeti ovdje, mijenja, jer posjetitelji sada dolaze s nekim predznanjem, koji su im prenijeli upravo spomenuti kreatori sadržaja, što je ujedno i odličan vid marketinga.

Što se tiče avanturističkog turizma i cikloturizma koji je primjetno uzeo zamaha, najprodavaniji izlet je Ćirina pruga, izlet od Mostara do Dubrovnika u šest dana, a najveći broj gostiju su Belgijanci. Također, pokrenuta je i Franciscana, biciklistička ruta kojom su svi franjevački samostani uvezani u jednu rutu.

Rijeka Trebižat duga 50 kilometara za koju priča da ju je izliječila budući da je kao dijete rođeno sa skoliozom i kifozom od aktivnosti se smjela baviti samo plivanjem, smatra sadrži brojna mjesta koja plijene pažnju.

Pa tako posebno ističe aktivnosti Adventure Trebižat, koji nudi kanu safari i stand up paddle (uspravno veslanje na dasci), ali i zanimljivu ponudu izleta tri rijeke, tako da iz Trebižata možete ući u Neretvu, pa na kraju u Hutovo blato čiji glavni vodotok čini rijeka Krupa. Također, na samom izvoru Trebižata je avanturistički park Peć Mlini koji nudi doživljaje poput zip linea koji je službeno najduži u BiH, ali i via ferratu koja je jedna od zahtjevnijih na ovom području.

Meni je Hercegovina moje mjesto pod suncem. Imala sam priliku da napustim ovaj kraj, dobar dio obitelji otišlo je vani, ali najveći vjetar u leđa bio mi je kada je sestra otišla u Švedsku s nećacima i nećakinjama. Kada se na ljeto vratila, nećakinja me pitala: “Tetka ti pričaš strane jezike, zašto si ostala?”, pa sam odgovorila: “Tetka je ostala da mogu razvijati neki turistički sadržaj i onda kada vi dođete da vam mogu ponuditi nešto drugo, na što je ona rekla: “E, neka si ostala,” zaključila je Stanislava Borovac u razgovoru za Jabuka.tv.

Drago nam je da je ostala te da aktivno radi na promociji turizma ne samo Hercegovine, nego čitave BiH, a budući da nerijetko nismo svjesni najprije važnosti očuvanja pa tek onda ljepote naših destinacija, članak ćemo završiti njenom rečenicom: Područja koja nudimo posjetiteljima prvo moramo zaštititi, pa onda tek promovirati.

(www.jabuka.tv)

Objava Upoznajte Stanislavu Borovac koja dokazuje da se od turizma u BiH može živjeti pojavila se prvi puta na Ljubuški na dlanu.