Ukrajina je također pretrpila goleme gubitke od invazije u veljači 2022., ali zahvaljujući zapadnoj vojnoj pomoći obnovila je zalihe i istovremeno unaprijedila kvalitetu naoružanja, ocjenjuje IISS.

“Moskva je pak u mogućnosti zamijeniti kvalitetu kvanitetom te je iz skladišta povlači starije tenkove, po 90 mjesečno”, navodi se u izvješću.

Analitičari IISS-a ističu da uskladišteno naoružanje znači da Moskva može izdržati barem tri i više godina velikih gubitaka i nadopunjavati tenkove iz starih zaliha, pa makar i lošije kvalitete, neovisno o njezinim kapacitetima za proizvodnju novog oružja.

Rusija raspolaže aktivnom silom od 1750 glavnih borbenih tenkova, od više desetljeća starih T-55 do modernih tenkova T-80 i T-90, a još 4000 ima uskladištenih, navodi se u izvješću IISS-a Military Balance.

Prema tom međunarodnom istraživačkom institutu za međunarodne odnose, sa sjedištem u Londonu, stanje na bojištu u Ukrajini ukazuje na pat poziciju koja bi mogla potrajati cijelu 2024.

Ukrajina je ustrajna u nakani da izmori ruske snage uzduž 1000 kilometara duge bojišnice te im zada maksimalne gubitke, a novi zapovjednik Oleksandr Sirski ne isključuje nove ofenzivne operacije.

Estonija kaže da se Rusija priprema za vojni sukob sa Zapadom

Rusija se priprema za vojni sukob sa Zapadom u sljedećem desetljeću i moglo bi je se odvratiti gomilanjem oružanih protusnaga, rekla je u utorak estonska vanjska obavještajna služba.

Sve veći broj zapadnih dužnosnika upozorava na rusku vojnu prijetnju zemljama duž istočnog krila NATO-a, pozivajući Europu da se pripremi ponovnim naoružavanjem.

Šef obavještajne službe rekao je da se procjena temelji na ruskim planovima da udvostruči broj snaga stacioniranih duž svoje granice s članicama NATO-a Finskom i baltičkim državama Estonijom, Litvom i Latvijom.

“Rusija je odabrala put koji je dugotrajna konfrontacija… i Kremlj vjerojatno predviđa mogući sukob s NATO-om u sljedećih desetak godina”, rekao je Kaupo Rosin novinarima prilikom objave izvješća o prijetnjama nacionalnoj sigurnosti Estonije.

Skorašnji ruski vojni napad “vrlo je malo vjerojatan”, rekao je, dijelom stoga što Rusija mora zadržati snage u Ukrajini, a ostao bi malo vjerojatan ako bi rusko gomilanje snaga bilo jednako u Europi.

“Ako nismo spremni, vjerojatnost (vojnog ruskog napada) bila bi mnogo veća nego bez ikakvih priprema”, dodao je Rosin.

Estonija i druge baltičke države povećale su svoju vojnu potrošnju na više od 2 posto vrijednosti svojih gospodarstava nakon što je Rusija anektirala Krim 2014., a NATO saveznici su povećali svoju prisutnost u tim zemljama. 

Njemačka planira imati 4800 vojnika spremnih za borbu u regiji do 2027. godine, u prvom stalnom inozemnom rasporedu nakon Drugoga svjetskog rata, a Rosin je rekao da se NATO i njegovi saveznici kreću u pravom smjeru da se suprotstave ruskoj prijetnji.

Rosin ne očekuje ruski proboj u Ukrajini prije predsjedničkih izbora u ožujku, jer bi za postizanje tog cilja trebalo mobilizirati znatno više snaga.

Govoreći o komentarima američkoga predsjedničkog kandidata Donalda Trumpa da ne bi branio saveznike koji ne troše dovoljno na obranu, Rosin je rekao kako “takve izjave nikad nisu od pomoći”.

Sposobnost Rusije da opskrbi svoje snage streljivom i dalje nadmašuje sposobnost Ukrajine, pa ako se zapadna potpora ne održi ili poveća, Ukrajina vjerojatno neće moći promijeniti situaciju na bojnom polju, dodao je.

Dnevnik.ba