“Izbori su uvijek turbulentna vremena”, kazala je Kallas za Financial Times na marginama Münchenske sigurnosne konferencije. “Uvijek je bolje učiniti sve što možemo prije važnih izbora”, dodala je, prenosi Index.hr.

Raste pesimizam oko Ukrajine

Vjerojatnost da će Donald Trump postati kandidat Republikanske stranke za ovogodišnje predsjedničke izbore u SAD-u uplašila je mnoge u Europi, osobito nakon što je rekao da će Rusiji reći da čini “što god, dovraga, želi” zemljama NATO-a koje nisu potrošile dovoljno na obranu.

Trumpova očita spremnost da dovede u sumnju klauzulu o međusobnoj obrani NATO-a bacila je dugu sjenu na ovogodišnju Münchensku sigurnosnu konferenciju, godišnje okupljanje političara, generala i šefova špijuna.

Ovogodišnja konferencija održana je usred rastućeg pesimizma o izgledima Ukrajine u njezinom gotovo trogodišnjem ratu s Rusijom. Ukrajina se bori s nestašicom streljiva što je smanjilo njenu sposobnost da se suprotstavi Rusiji na bojnom polju.

Zapadni čelnici kažu da je situacija pogoršana republikanskim protivljenjem novom paketu pomoći Ukrajini koji se mjesecima zadržavao u američkom Kongresu.

Ukrajinski vojni čelnici naredili su svojim vojnicima da se povuku iz grada Avdijivka na prvoj liniji tijekom vikenda.

Bijela kuća je nakon telefonskog razgovora između predsjednika Joea Bidena i njegovog ukrajinskog kolege Volodimira Zelenskog rekla da su ukrajinski vojnici “morali ograničiti streljivo zbog sve manje zaliha, kao rezultat nedjelovanja Kongresa”.

Francuska i Njemačka oprezne oko zapljene ruske imovine

Washington je tjerao svoje saveznike da pronađu načine da zaplijene 260 milijardi eura imovine ruske središnje banke koja je blokirana kao odgovor na rusku invaziju Ukrajine prije gotovo dvije godine. Oko 191 milijarda eura imovine Moskve drži se u Euroclearu, depozitoriju vrijednosnih papira sa sjedištem u Bruxellesu.

Estonija je dugo zagovarala zapljenu imovine. Ali Pariz i Berlin su oprezni zbog zabrinutosti oko zakonitosti, financijske stabilnosti i mogućih odmazdi.

Kallas je istaknula da bi zapljena ruskih sredstava bila dodatni alat koji bi mogao, uz vojnu pomoć Ukrajini i poteze za političku izolaciju Rusije, pomoći u okončanju rata. “Ovo je ekonomski pritisak koji možemo izvršiti na rusko gospodarstvo kako bismo ubrzali prijelomnu točku ovog rata.”

EU je prošle godine u Den Haagu uspostavio Registar štete za evidentiranje dokaza i zahtjeva za štetu, gubitke ili ozljede prouzročene pojedincima, firmama i ukrajinskoj državi ruskom invazijom. Kallas je rekla da bi se zamrznuta sredstva mogla koristiti za pokrivanje tih gubitaka: “Ako nešto ostane, možemo to vratiti Rusiji”, rekla je.

Rusija za estonskom premijerkom izdala tjeralicu

Kallas je progovorila za FT pet dana nakon što je Rusija za njom izdala tjeralicu, što je prvi put da je Kremlj pokrenuo kaznenu prijavu protiv zapadnog čelnika otkako je pokrenuo svoju invaziju na Ukrajinu.

Taj je potez očito bio povezan s naporima estonske vlade da ukloni spomenike iz sovjetske ere. “Putin želi poslati poruku da je Estonija zapravo ruski teritorij i da on ima jurisdikciju nad nama”, rekla je za FT. “To je imperijalistički način razmišljanja.”

Povezala je potez Rusije protiv nje, koji je izazvao “puno čestitki i pozdrava”, sa smrću Alekseja Navalnog, ruskog oporbenog čelnika, u ruskom zatvoru.

“Cilj je preplašiti mene i zapadne zemlje kako bismo se suzdržali od odluka koje bismo inače donijeli”, rekla je.

Rekla je da nije šokirana smrću Navalnog. “Putin ga je mučio dugo vremena”, rekla je. “To je priručnik koji uvijek imaju – priručnik za diktatore.”

Dnevnik.ba