–
Mnoge
od
ovih
poremećaja
možemo
liječiti
operacijama,
a
neke
od
njih
i
invazivnim,
ali
neoperacijskim
tehnikama
(kateterski)
–
kazao
je
dr.
Čaluk.

Ostane
otvor

Jedna
od
urođenih
srčanih
mana
je
ASD
(defekt
međupretkomorne
pregrade).
Normalno
se
između
lijeve
i
desne
pretkomore
nalazi
pregrada
koja
je
cjelovita
i
krv
se
ne
može
„presipati“
iz
jedne
pretkomore
u
drugu.
Iz
pretkomora
bi
krv,
dodje,
inače,
morala
ići
samo
u
komore.

Oglas

–
Kod
nekih
osoba
se,
međutim,
dešava
da
se,
tokom
razvoja
srca,
dok
je
beba
još
u
majčinoj
utrobi,
pregrada
između
pretkomora
ne
formira
normalno,
nego
na
njoj
zaostane
otvor.
U
ovim
slučajevima
krv
prelazi
iz
lijeve
pretkomore
u
desnu
pretkomoru.
Vremenom
ovo
može
opteretiti
srce
i
dovesti
do
slabosti,
zamaranja,
otoka
na
nogama,
gušenja,
lupanja
srca
itd.
Ovaj
defekt
se
otkriva
ultrazvukom
srca.
Na
poseban
način
računa
se
značaj
defekta
i,
ukoliko
on
spada
u
značajne,
preporučuje
se
njegova
korekcija.
Korekcija

se
radi
na
dva
načina:
operacijom
srca
ili
kateterski.
Cilj
je
zatvoriti
otvor
u
pregradi
i
potpuno
međusobno
izolirati
pretkomore
–
naveo
je
dr.
Čaluk.

Aortna
valvula
(zalistak)
je
izlazni
ventil
iz
srca,
dodaje
doktor,
na
izlazu
iz
lijeve
srčane
komore,
a
na
ulazu
u
aortu
–
veliku
krvnu
žilu
iz
koje
se
granaju
sve
arterije.
Aortna
valvula
je
ventil
koji
mora
bez
poteškoća
puštati
da
se
krv
ispumpa
iz
lijeve
komore
u
aortu,
a
između
dva
otkucaja
se
nakratko
zatvori
da
spriječi
da
se
već
ispumpana
krv
vrati
natrag
iz
cirkulacije
k
lijevoj
komori.

–
Normalno
se
ovaj
ventil
sastoji
iz
tri
listića,
koja
se
odmaknu
ustranu
u
trenutku
srčanog
otkucaja
kad
srce
ispumpava
krv
u
aortu,
a
vrate
se
da
se
zaklope
između
dva
otkucaja.
U
osoba
koje
imaju
bikuspidnu
valvulu,
čini
se
kao
da
imaju
samo
dva
listića,
tj.
kao
da
su
dva
od
tri
listića
međusobnno
srasla.
Ovo
remeti
funkciju
valvule
(ventila)
i
ako
je
jako
intenzivno,
može
oslabiti
srce.
Mana
se
otkriva
ultrazvukom
srca,
a
liječi
se
operacijom,
dok
se
u
posljednje
vrijeme
može
liječiti
I
kateterskom
metodom
(tzv.
TAVI),
iako
je
TAVI,
u
principu,
metoda
rezervirana
za
starije
pacijente
koji
imaju
problem
s
aortnom
valvulom.
Mlađi
se,
u
pravilu,
usmjeravaju
na
klasičnu
operaciju
srca
–
navodi
dr.
Čaluk.

Oglas

Koarktacija
aorte

Aorta,
kaže,
je
velika
krvna
žila
koja
izlazi
iz
srca,
može
biti
urođeno
sužena
nakon
odvajanja
arterija
koje
odvode
krv
ka
glavi
i
rukama.
Ovo
suženje
(uštinuće)
izgleda
slično
kao
da
je
aorta
stisnuta
kliještima.
Takvo
suženje
uzrok
je
pojave
visokog
pritiska
u
glavi
i
rukama,
ali
istovremeno
niskog
u
trbuhu
i
nogama.
Opterećuje
rad
srca
i
liječi
se
ugradnjom
aortnog
stenta
ili
operacijom.
Otkriva
se
ultrazvukom
srca.

Perzistentni
ductus
arteriosus
(DAP)

–
Perzistentni
ductus
arteriosus,
ova
mana
podrazumijeva
postojanje
komunikacijskog
kanala
između
aorte
i
plućne
arterije.
Isti
ne
bi
smio
postojati
nakon
rođenja
(tj.
trebao
bi
biti
zatvoren),
a
normalno
je
da
postoji
dok
je
beba
u
majčinoj
utrobi
i
tad
je
normalan
i
neophodan
dio
tzv.
fetalne
cirkulacije.
Uzrokom
je
karakterističnog
šuma
na
srcu.
Dio
krvi
bogate
kisikom
koji
bi
se
trebao
isporučiti
za
tijelo,
odlijeva
se
na
pogrešnu
stranu,
u
plućnu
arteriju
i
ide
ka
plućima.
Ova
urođena
greška
uzrokuje
zamorljivost,
kratkoću
daha
i
sl.
Otkriva
se
ultrazvukom,
a
liječi
intervencijskom
kateterskom
procedurom
ili
operacijom
srca
–
rekao
je
dr.
Čaluk.

Ebsteinova
(Epštajnova)
anomalija

Ebsteinova
anomalija
je
urođena
srčana
mana
u
kojoj
je
trikuspidna
srčana
valvula,
tj.
„ventil“
na
ulazu
u
desnu
komoru
postavljen
niže
od
uobičajenog
mjesta.
Nekad
ne
uzrokuje
nikakve
tegobe
i
vidi
se
slučajno
na
ultrazvučnom
pregledu.
U
slučaju
da
uzrokuje
jaku
zamorljivost
i
gušenje
te
prijeti
razvojem
srčane
slabosti,
pribjegava
se
operaciji
srca
da
se
mana
rastereti.
Ponekad
je
ova
mana
udružena
s
drugim
poremećajima
na
srcu,
kao
što
su
PDA
(perzistentni
ductus
arteriosus),
ASD
(defekt
međupretkomorne
pretrage)
i
dr.
Fallotova
tetralogija

Oglas

Ova
kompleksna
srčana
mana,
dodaje
dr.
Čaluk,
sastoji
se
iz
defekta
međukomorne
pregrade
preko
kojeg
nasjeda
proširena
aorta
(tzv.
jašuća
aorta),
pritom
je
plućna
arterija
sužena,
a
desna
komora
hipertrofiranog
mišića.
Mana
je
uzrokom
pojave
„plavih
beba“
i
smatra
se
vrlo
kompliciranom.
Morala
bi
se
zbrinuti
operacijom
još
u
ranom
djetinjstvu,
što
se
u
razvijenim
zemljama
i
uradi
u
praktično
svim
slučajevima.
Ako
se
to
ne
učini
na
vrijeme,
mana
jako
opterećuje
srce,
ali
i
pluća
i
plućnu
cirkulaciju.
Kasnije
ju
je
vrlo
teško
ili
nemoguće
tretirati,
pa
jedina
preostala
opcija
bude
transplantacija
srce-pluća.

AV-kanalni
defekt

–
AV-kanalni
defekt
je
teška
srčana
mana
u
kojoj
postoji
veliki
otvor
između
pretkomora
na
koji
se
nadovezuje
i
veliki
otvor
između
komora,
a
pretkomorno-komorni
srčani
zalisci
su
izmijenjene
strukture.
Mana
teško
opterećuje
srce
i
morala
bi
se
podvrgnuti
operacijskom
tretmanu
u
najranijem
djetinjtvu.
U
protivnom
dovodi
do
velikog
opterećenja
srca
i
pluća,
teško
ju
je
ili
nemoguće
tretirati,
pa
ostaje
još
jedino
opceija
transplantacije
srce-pluća
–
govori
dr.
Čaluk.

Transpozicija
velikih
krvnih
žila

U
ovoj
anomaliji,
aorta
izlazi
iz
morfološkog
desnog,
a
plućna
arterija
iz
morfološkog
lijevog
ventrikula,
a
normalno
bi
trebalo
biti
obratno.
Komunikacija
između
dva
cirkulatorna
sistema
ostvaruje
se
preko
ASD-a,
VSD-a
(ove
mane
su
spomenute
na
početku
teksta)
ili
prohodnog
ductus
arteriosus-a
(kanala
između
aorte
i
plućne
arterje).

Oglas

–
Ovi
pacijenti
bez
hirurške
intervencije
ne
preživljavaju
do
odrasle
dobi.
Mana
je,
naravno,
iznimno
rijetka.
Reparacija
se
izvodi
tzv.
operacijom
Mustard,
uvedenom
1960-tih.
Po
uvođenju
u
praksu,
Mustardova
operacija
popravila
je
prognozu
“plavih
beba”:
sa
80
posto
smrtnosti
u
prvoj
godini
života
na
već
inicijalno
80
postotnoj
preživljavanje
do
početka
trećeg
desetljeća
života.
Mustardova
procedura
uveliko
je
zamijenjena
kasnih
1970-tih
procedurom
Jatene
(po
brazilskom
kardiohirurgu
Adibu
Jateneu,
koji
ju
je
prvi
uspješno
izveo).
Jateneova
procedura
se
izvodi,
u
idealnim
okolnostima,
u
drugoj
nedjelji
života,
a
inicijalna
stopa
uspjeha
je
96
posto
ili
više
–
rekao
je
dr.
Čaluk.

Urođene
srčane
mane
mogu
postojati
i
u
cijelom
spektru
drukčijih
poremećaja,
ali
ove
koje
su
opisane
su
najčešće
ili
najznačajnije.
U
nekim
slučajevima,
urođene
mane
su
blage
i
ne
opterećuju
srce
naročito,
pa
se
otkriju
u
kasnijj
životnoj
dobi
slučajno,
ili
pak
vremenom
tek
pomalo
opterećuju
srce,
pa
se
otkrivaju
kasnije,
ali
zbog
tegoba
koje
nastaju
kumulativno
tokom
života.

–
Da
bi
se
teške
mane
otkrile
na
vrijeme
i
takvim
osobama
omogućio
normalan
život
korekcijom
tih
mana,
vrlo
je
važno
pravilno
i
sistematično
pregledati
novorođenče
odmah
nakon
poroda,
ali
i
dojenčad
u
najranijoj
dobi
te
kasnije
temeljito
pregledati
školsku
djecu
i
organizirati
ozbiljne
periodične
sistematske
preglede.
Pri
takvim
pregledima,
u
sumnji
na
urođenu
srčanu
manu,
ljekar
će
malog
pacijenta
uputiti
pedijatrijskom
kardiologu,
a
ovaj
će
poduzeti
ostale
neophodne
mjere
–
navodi
dr.
Čaluk.

Iako
izgleda
kao
drastična
mjera
za
tako
malu
djecu,
velika
operacija
srca
ponekad
je
jedina
mogućnost
da
se
omogući
normalan
život.

Oglas

Prof.dr.sc.med.
Jasmin
Čaluk
rođen
u
Travniku

Prof.dr.sc.med.
Jasmin
Čaluk,
internist
kardiolog,
vlasnik
je
i
direktor,
te
radi
kao
kardiolog
u
Poliklinici
Kardiocentar
Sarajevo.
Profesor
je
interne
medicine,
autor
više
knjiga
iz
kardiologije
u
međunarodnom
i
domaćem
izdavaštvu,
kao
i
nekoliko
desetina
naučnih
radova
iz
oblasti
kardiologije.
Nosilac
je
titule
Senior
Fellow
na
New
Westminster
College
u
Kanadi,
a
od
2010
član
je
Predsjedništva
Udruženja
kardiologa
BiH.

Prof.dr.sc.med.
Jasmin
Čaluk,
internist
kardiolog,
vlasnik
je
i
direktor,
te
radi
kao
kardiolog
u
Poliklinici
Kardiocentar
Sarajevo.

Rođen
u
Travniku,
BiH,
decembra
1976.
Osnovnu
školu,
Muzičku
školu
(smjer
klavir)
i
Opću
gimnaziju
završio
je
u
Travniku.
Na
Medicinskom
fakultetu
Univerziteta
u
Tuzli
diplomirao
je
u
julu
2001.
Proglašen
je
studentom
generacije
i
nosilac
je
priznanja
Zlatna
plaketa
Univerziteta
u
Tuzli.
Nakon
diplomiranja
i
pripravničkog
staža
kompletiranog
u
Domu
zdravlja
Travnik,
postaje
uposlenik
je
Klinike
za
kardiovaskularne
bolesti
Univerzitetskog
kliničkog
centra
Tuzla,
potom
je
od
2008-2014
zaposlen
u
Centru
za
srce
BiH
u
Tuzli
na
poziciji
zamjenika
šefa
Odjela
intervencijske
kardiologije,
a
od
kraja
2014
naovamo
u
Poliklinici
Kardiocentar
Sarajevo.
Magistrirao
2006.
Specijalist
interne
medicine
od
2007.
Doktorsku
disertaciju
odbranio
2009.

Oglas

Stručne
edukacije
iz
intervencijske
i
neinvazivne
kardiologije:
Rikshospitalet
Oslo,
Norveška,
Bezmialem
Vakif
Universitesi,
Istanbul,
Turska,
UKC
Tuzla,
BiH.
Šef
je
Katedre
za
internističku
skupinu
predmeta
Farmaceutsko-zdravstvenog
i
Stomatološkog
fakulteta
u
Travniku.

Od
2010.
god.
je
član
Predsjedništva
Udruženja
kardiologa
Bosne
i
Hercegovine.
Član
je
Europskog
udruženja
kardiologa
(ESC),
a
od
2008.
god.
također
je
član
Europske
asocijacije
za
perkutane
koronarne
intervencije
(EAPCI).
Od
2010.
god.
član
je
Europske
asocijacije
za
srčanu
insuficijenciju
(HFA)
i
Euro-echo
asocijacije
Europskog
kardiološkog
društva
za
ultrazvuk
srca.
Od
septembra
2015
imenovan
je
za
Senior
Fellow
na
New
Westminster
College,
British
Columbia,
Canada.
Od
2017.
god.
je
u
svojstvu
profesionalnog
člana
Europskog
udruženja
kardiologa.

Autor
je
i
koautor
brojnih
internacionalno
publiciranih
naučnih
i
stručnih
radova
iz
kardiologije,
recenzent
je
više
naučnih
radova
iz
kardiologije
u
internacionalnim
indeksiranim
časopisima.
Samostalni
je
autor
knjige
KARDIOVASKULARNE
BOLESTI
I
TRUDNOĆA,
urednik
je
i
autor
u
knjizi
KARDIOVASKULARNE
BOLESTI
I
KOMORBIDITETI,
koautor
u
knjigama
(međunarodno
izdavaštvo):
ADVANCES
IN
THE
DIAGNOSIS
OF
CORONARY
ATHEROSCLEROSIS,
edited
by
Suna
F.
Kiraç,
InTech
2011;
WHAT
SHOULD
WE
KNOW
ABOUT
…
CORONARY
ARTERY
DISEASE,
edited
by
Baskot
B,
In
Tech
2012;
kao
i
(domaće
izdavaštvo):
STABILNA
ANGINA
PECTORIS,
Kulić
M
i
sar;
AKUTNI
KORONARNI
SINDROM,
Kulić
M
i
sar,
učestvovao
je
i
u
pisanju
i
pripremi
knjige
KARDIOLOGIJA,
Kušljugić
Z.
i
sar.

U
junu
2018.
godine
njegova
knjiga
“Kardiovaskularne
bolesti
i
trudnoća”
postaje
dio
centralne
kolekcije
najznačajnije
svjetske
bilbioteke:
biblioteke
Bodleian
Univerziteta
Oxford
u
Velikoj
Britaniji.
Jasmin
Čaluk
učestvovao
je
i
u
izradi
Smjernica
Europskog
kardiološkog
društva
za
zbrinjavanje
kardiovaskularnih
bolesti
u
trudnoći,
objavljenih
augusta
2018
u
European
Heart
Journal.

Oglas

Poznati
je
stručni
predavač
s
velikim
iskustvom
na
međunarodnim
kardiološkim
skupovima
(Istanbul,
Rim,
Barcelona,
Zagreb,
Dubrovnik,
Beograd
itd)
i
redovan
je
predavač
za
doktore
specijaliste
na
domaćim
stručnim
skupovima
i
kongresima
kardiologa,
doktora
porodične
medicine,
internista
itd.

U
svakodnevnom
radu
bavi
se
intervencijskom
i
invazivnom
kardiologijom
–
perkutanim
koronarnim
intervencijama
s
implantacijom
koronarnih
stentova,
implantacijom
pacemakera,
invazivnom
kardiološkom
dijagnostikom
–
koronarografijom,
kao
i
neinvazivnom
i
kliničkom
kardiologijom:
ultrazvukom
srca,
transezofagealnim
i
intraoperacijskim
ultrazvukom
srca,
ergometrijom,
Holter-EKG-om,
predoperacijskom
pripremom
kardiohirurških
pacijenata
i
njihovim
poslijeoperacijskim
praćenjem
i
tretmanom.

Prvi
je
u
Bosni
i
Hercegovini
uradio
perkutanu
koronarnu
intervenciju
s
implantacijom
stenta
u
glavno
stablo
lijeve
koronarne
arterije.
Prvi
je
u
Bosni
i
Hercegovini
uradio
implantacije
specijalno
dizajniranih
bifurkacijskih
koronarnih
stentova
i
uveo
ovaj
vid
perkutanih
koronarnih
intervencija
u
kliničku
praksu
u
BiH.
Oženjen
je
otac
troje
djece.
Aktivno
govori
engleski
i
njemački
jezik.