Plenković za Dnevnik PLUS: Bh. Hrvati moraju imati ključnu ulogu u plinovodu Južna interkonekcija
Riječ
je
o
velikom
uspjehu
za
Bosnu
i
Hercegovinu,
za
sva
tri
konstitutivna
naroda
i
za
sve
građane
BiH.
Iskrene
čestitke
predsjedateljici
Vijeća
ministara
Borjani
Krišto,
svim
članicama
i
članovima
Vijeća
te
Parlamentarne
skupštine
BiH.
Čestitke
i
predsjedniku
HNS-a
Draganu
Čoviću
na
konzistentnoj
politici
političkih
predstavnika
hrvatskog
naroda
u
stalnom
stremljenju
za
bržim
europskim
putem
BiH,
rekao
je
u
Dnevniku
PLUS
RTV
Herceg
Bosne
predsjednik
Vlade
Republike
Hrvatske
Andrej
Plenković,
osvrćući
se
na
odluku
Europskog
vijeća
kojom
je
dano
“zeleno
svjetlo”
za
otvaranje
pristupnih
pregovora
između
BiH
i
EU.
Plenković
je
u
razgovoru
s
urednikom
i
voditeljem
Damirom
Bliznacem
kazao
i
da
je
odluka
na
najvišoj
političkoj
razini
koju
su
donijeli
šefovi
država
i
vlada
27
članica
EU
sjajan
poticaj
za
daljnje
reforme.
“Ovo
je
praktički
‘lovljenje
koraka’
–
ulazak
BiH
u
konvoj
u
kojem
su
druge
zemlje
jugoistoka
Europe”,
kazao
je
Plenković
te
pojasnio
da
su
ovime
stvorene
pretpostavke
za
stabilizaciju
BiH
te
brže
socijalne
i
ekonomske
reforme.
Hrvatskoj
najvažnija
BiH
Plenković
je
istaknuo
da
je
za
Hrvatsku
Bosna
i
Hercegovina
najvažnija
i
najbitnija
od
svih
zemalja.
-Želimo
imati
dobre,
otvorene,
prijateljske,
dobrosusjedske
odnose;
stalno
skrbiti
o
našoj
ustavnoj
obavezi
–
o
Hrvatima
koji
žive
u
BiH
i
to
kao
ravnopravan
i
konstitutivan
narod,
kazao
je
Plenković
i
napomenuo
da
RH
želi
pomoći
i
cijeloj
BiH.
Hrvatski
premijer
podsjetio
je
da
je
on
još
2016.
godine,
za
vrijeme
dok
je
bio
zastupnik
u
Europskom
parlamentu,
zajedno
s
kolegama
stvarao
pretpostavke
da
BiH
preda
zahtjev
za
članstvo
u
EU.
“Sjednica
Europskog
vijeća
u
prosincu
bila
je
ključna
za
ovu
odluku
od
prije
dva
dana
jer
smo
u
zaključke
uvrstili
jednu
rečenicu
kojom
smo
Bosni
i
Hercegovini
dali
prostor
da
ispuni
još
nekoliko
kriterija
te
zadužili
Europsku
komisiju
da
podnese
izvješće”,
rekao
je
Plenković
te
dodao
da
je
dolazak
“Tima
Europa”
koji
su
uz
njega
činili
i
predsjednica
Europske
komisije
Ursula
Von
der
Leyen
te
nizozemski
premijer
Mark
Rutte
u
siječnju
u
Sarajevo
bio
ključan.
Hrvatski
premijer
otkrio
je
da
je
na
sjednici
Europskog
vijeća
u
prosincu
najveće
rezerve
prema
odobravanju
pregovaračkog
statusa
za
BiH
imala
nizozemska
te
da
je
zbog
toga
predložio
nizozemskom
premijeru
Rutteu
da,
zajedno
s
predsjednicom
Europske
komisije
Von
der
Leyen,
odu
u
Sarajevo
te
razgovaraju
s
domaćim
političkim
akterima
nakon
čega
se
počeo
mijenjati
stav
Nizozemske.
Kako
je
BiH
dobila
pregovarački
status?
Plenković
je
pobrojao
i
sve
zakone
koje
je
BiH
donijela,
a
koje
je
kao
uvjete
EU
pred
nju
postavila,
istaknuvši
da
se
tako
stvorila
kritična
masa
uvjeta
na
temelju
kojih
je
Europska
komisija
mogla
dati
pozitivnu
preporuku.
“Kada
se
to
dogodilo
onda
smo
tih
nekoliko
dana
bili
non-stop
u
kontaktu
sa
svima.
Trebalo
je
proći
njemački
Bundestag,
razgovarati
s
finskim
premijerom,
danskom
premijerkom,
švedskim
i
luksemburškim
premijerom”,
kazao
je
Plenković
te
dodao
da
su
svi
oni
mogli
imati
nekakve
rezerve
prema
BiH.
Posebno
je
napomenuo
i
da
se
nizozemski
premijer
susreo
s
inicijativom
oporbenih
stranaka
koje
su
u
parlamentu
bile
protiv
toga
da
BiH
dobije
pregovarački
status.
Osvrćući
se
na
samu
odluku
Europskog
vijeća
Plenković
je
kazao
i
da
se
radilo
na
tome
da
se
formulacija
zaključaka
što
kasnije
predstavi
veleposlanicima
u
Bruxellesu
kako
bi
se
o
tome
što
manje
raspravljalo
te
da
“svatko
ne
kiti
dodatne
uvjete”
“To
je
došlo
praktički
dan
pred
samo
Vijeće
što
je
bilo
dobro
i
onda
smo
ga
na
samom
Vijeću
još
popravili.
Mi
smo
ubacili
ovu
rečenicu
koja
kaže
da
Europsko
vijeće
poziva
Europsku
komisiju.
Ona
ja
ključna
zato
što
praktički
daje
nalog
Komisiji
da
krenu
pripremati
pregovarački
okvir”,
kazao
je
Plenković
te
pojasnio
da
se
time
daje
prostor
BiH
da
ispuni
i
preostale
uvjete,
a
to
su
novi
zakon
o
VSTV-u,
reforma
izbornog
zakona
koja
je
u
proceduri
te
još
“nekoliko
točkica”.
Izborni
zakon
je
temelj
Pred
BiH
je
još
puno
posla,
a
za
početak
bi
trebalo
usvojiti
Zakon
u
sudu
BiH
te
Izborni
zakon.
Na
opasku
urednika
i
voditelja
da
neće
biti
lako,
Plenković
je
kazao
da
je
zakon
o
sudu
bitno
lakše
dogovoriti
nego
li
Izborni
zakon.
“Izborni
zakon
je
temelj.
Za
mene
kao
predsjednika
Vlade
pa
i
kao
HDZ-a
zaista
je
ključno
da
se
riješi
to
pitanje
legitimnog
predstavljanja
Hrvata
u
Predsjedništvu”,
rekao
je
Plenković
i
podsjetio
da
se
ta
anomalija
dogodila
2006.,
2010.,
2018.
i
2022.
godine.
“Malo
sve
skupa
to
ispada
smiješno.
Ja
mislim
da
to
nije
dobro.
To
je
jedna
poruka
nepoštovanja
prema
jednom
od
tri
konstitutivna
naroda;
izvrtanje
duha,
slova
i
dogovora
u
konačnici
u
Daytonu”,
kazao
je
Plenković
dodajući
da
je
Washingtonski
sporazum
i
odnos
Hrvata
i
Bošnjaka
bio
ključan
za
opstanak
zemlje.
Komentirajući
opasku
da
se,
bez
obzira
na
učinjeno,
u
dijelu
bh.
javnosti
Hrvatska
percipira
kao
neprijateljska
zemlja,
Plenković
je
kazao
da
nema
dojam
da
je
RH
napravila
ništa
loše
te
naglasio
da
je
trgovinska
razmjena
između
dvije
zemlje
odlična
te
da
se
rade
i
zajednički
infrastrukturni
projekti
(mostovi
kod
Svilaja
i
Gradiške).
Hrvatski
premijer
je
otkrio
i
da
neki
od
njegovih
najbližih
suradnika
pomažu
Vijeću
ministara
BiH
kako
se
pripremiti
za
pregovarački
proces
s
EU.
“Bilo
bi
dobro
zapitat
se
sljedeće;
bi
li
ove
odluke
bilo
ili
kakva
bi
odluka
bila
da
je
Hrvatska
šutjela
ili
da
je
nije
bilo
u
Europskom
vijeću”,
kazao
je
Plenković
i
dodao
da
je
pravo
pitanje
gdje
bi
sada
BiH
na
europskom
putu
bila
da
nije
bilo
zalaganja
Hrvatske.
Podrška
od
260
milijuna
eura
Referirajući
se
na
rad
Središnjeg
državnog
ureda
za
Hrvate
izvan
RH
Plenković
je
kazao
da
je
u
zadnjih
osam
godina,
otkad
je
on
na
čelu
Vlade
RH,
iskazana
podrška
u
iznosu
od
260
milijuna
eura
za
aktivnosti
u
različitim
sferama.
“Vi
znate
da
Vlada
RH
posljednjih
nekoliko
godina
daje
nešto
više
od
deset
milijuna
eura
godišnje
za
SKB
Mostar
jer
želimo
da
bolnica
kojoj
gravitiraju
Hrvati,
Bošnjaci
i
Srbi
bude
funkcionala”,
kazao
je
Plenković
i
naglasio
da
Vlada
RH
podupire
i
izgradnju
zgrade
HNK
Mostar
te
rad
Sveučilišta
u
Mostaru.
Hrvati
moraju
imati
ključnu
ulogu
u
Južnoj
interkonekciji
Jedan
od
strateških
projekata
za
bh.
Hrvate
je
izgradnja
plinovoda
Južna
plinska
interkonekcija.
To
je
stav
hrvatskih
dužnosnika
u
BiH,
napose
predsjednika
HDZ-a
BiH
i
HNS-a
Dragana
Čovića,
a
tu
ima
i
malih
nesporazuma
s
američkom
administracijom
u
BiH.
Plenković
je
kazao
da
je
Hrvatska
zainteresirana
kapitalizirati
stratešku
odluku
o
gradnji
LNG
terminala
na
Krku
te
udvostručiti
kapacitete
istoga.
Pojašnjava
da
je
cilj
Hrvatske
postati
regionalno
energetsko
čvorište
te
omogućiti
distribuciju
plina
u
susjedne
zemlje.
-Prije
svega
želimo
omogućiti
da
BiH
prestane
biti
ovisna
o
dotoku
ruskog
plina
kroz
Srbiju.
Bit
ovoga
je
Južnom
plinskom
interkonekcijom
odnosno
našom
investicijom
produljiti
plinovod
koji
ide
od
Zagvozda
do
Imotskog,
od
Imotskog
prema
Grudama.
To
je
onaj
dio
koji
će
Hrvatska
investirati
jer
želimo
da
se
plinificira
i
ovaj
dio
BiH
na
teritoriji
Federacije
BiH,
rekao
je
Plenković
i
dodao:
“Mi
smatramo
da,
koje
god
rješenje
u
BiH
bude
nađeno,
to
treba
biti
rješenje
u
kojem
Hrvati
kao
konstitutivan
narod,
budući
da
plin
dolazi
iz
Hrvatske
na
područje
gdje
žive
Hrvati
u
BiH,
moraju
imati
ključnu
ulogu.
Tu
nema
nikakvih
dilema
i
zato
smo
podržali
Dragana
Čovića”,
istaknuo
je
Plenković.
Bizaran
datum
izbora
Komentirajući
predstojeće
parlamentarne
izbore
u
Hrvatskoj,
Plenković
je
kazao
da
je
predsjednik
RH
Zoran
Milanović
odabrao
bizaran
datum
17.
travnja
“valjda
da
bi
otežao
glasovanje
Hrvatima
koji
žive
izvan
Hrvatske”.
“Ako
je
po
našim
propisima
u
Hrvatskoj
neradni
dan,
ne
znači
da
je
neradni
dan
u
BiH,
Mađarskoj,
Sloveniji,
SAD-u…”,
rekao
je
Plenković
dodajući
da
je
to
u
tehničkom
smislu
teže
provesti.
Plenković
je
mišljenja
da
će
upravo
ova
situacija
još
više
motivirati
ljude
izvan
RH
da
daju
veću
podršku
HDZ-u.
Na
opasku
da
se
u
dijelu
medija
još
uvijek
provlači
mit
o
“autobusima
birača
iz
BiH”,
Plenković
je
kazao
da
od
toga
nema
ništa
te
da
su
to
laži
koje
su
potpuno
dekonstruirane.
“Mogu
ih
samo
izmišljati
neki
koji
nemaju
pojma
o
realnosti”,
kazao
je
Plenković
i
dodao
da
to
može
izmisliti
netko
tko
želi
ignorirati
realnost.
Pobrojao
je
potom
uspjehe
vlade
kojoj
je
na
čelu
poput
povećanja
prosječne
plaće
na
1200
eura
te
prosječne
mirovine
na
580
eura.
Milanović
se
ponaša
kukavički
Upitan
je
li
ga
predsjednik
RH
Zoran
Milanović
iznenadio
odabirom
datuma
izbora
te
kandidaturom
za
mandatara
ispred
SDP-ove
koalicije,
Plenković
je
kazao
da
se
on
ponaša
kukavički.
“Ako
je
već
htio
ići
na
izbore
i
biti
pravi
konkurent
meni,
onda
daj
ostavku
pa
ćemo
se
boriti
viteški
–
muški,
kako
treba”,
rekao
Plenković
podvlačeći
i
da
se
radi
o
glavinjanju
oporbe
te
fabriciranju
krize
koje
u
Hrvatskoj
nema.
Kazao
je
da
je
Hrvatska
u
zadnjih
osam
godina
ostvarila
strateške
interese
ulaska
u
europodručje
i
Schengen
te
da
ima
kontinuirani
gospodarski
rast.
“Ja
mislim
da
samo
netko
tko
želi
biti
zlonamjeran
može
reći
da
Hrvatskoj
treba
katarza.
To
su
sve
smiješne
priče
uglavnom
začinjene
uvredama
i
difamacijom
koje
su
spustile
političku
kulturu
u
Hrvatskoj”,
kazao
je
Plenković
i
ocijenio
da
je
to
prije
svega
Milanovićeva
zasluga,
a
“ovi
drugi
malo
jadniji
od
njega
to
prepisuju.”
Upitan
je
li
Hrvatska
u
ustavnoj
krizi
jer
je
predsjednik
RH
poručio
Ustavnom
sudu
“ne
možete
mi
ništa”,
Plenković
je
kazao
da
je
jedini
koji
je
u
krizi
Milanović.
Komentirao
je
Plenković
i
SDP-ov
slogan
“Rijeke
pravde”
te
najave
osnivanja
“treće
republike”
nazvavši
to
nebitnim
te
dodajući
da
“mi
imamo
svoj
pravac”.
Očekuje
tri
mandata
izvan
RH
Govorio
je
Plenković
i
o
najvažnijim
točkama
na
čemu
će
temeljiti
kampanju.
“Ljudima
su
najvažnije
plaće.
Ako
mi
dobijemo
i
obnovimo
povjerenje
građana,
a
ja
sam
uvjeren
da
hoćemo,
onda
će
prosječna
plaća
u
Hrvatskoj
za
četiri
godine
biti
najmanje
1600
eura
neto.
Ako
mi
ponovno
dobijemo
povjerenje
onda
će
prosječna
mirovina
doći
na
750
eura”
rekao
je
Plenković
i
pojasnio
da
mu
je
cilj
da
Hrvatska
za
četiri
godine
bude
na
80
posto
razvoja
EU.
Plenković
je,
obraćajući
se
Hrvatima
izvan
RH,
posebno
onima
u
BiH
poručio
da
smatra
da
su
odnosi
posebno
unaprijeđeni
te
da
je
njegova
Vlada
napravila
jako
puno
na
jačanju
položaja
Hrvata
u
BiH.
“Očekujemo
da
i
na
ovim
izborima
ostvarimo
rezultat
koji
smo
imali
2020.
godine,
a
to
je
da
sva
tri
mandata
na
listi
za
XI.
izbornu
jedinicu
osvoje
kandidati
i
kandidatkinje
HDZ-a”,
kazao
je
Plenković.
Dolazi
na
Mostarski
sajam
Na
kraju
razgovora
Plenković
je
otkrio
da
će
naći
načina
i
doći
na
otvaranje
Mostarskog
sajma
gospodarstva
koji
se
otvara
16.
travnja
kada
je
u
Hrvatskoj
na
snazi
izborna
šutnja.
-Ovaj
put
mi
imamo
ulogu
kao
zemlja
partner.
Doći
će
veliki
broj
hrvatskih
kompanija
i
ja
koji
sam
dolazio
zadnjih
godina.
I
ovaj
put
ću
zasigurno
doći
na
veliko
zadovoljstvo
i
odazvati
se
pozivu
domaćina,
rekao
je
Plenković.
U
nastavku
pogledajte
cijeli
razgovor:
