Predsjednik
HDZ-a
i
HNS-a
BiH,
predsjednik
Dragan
Čović
smatra
da
je
odluka
visokog
predstavnika
o
nametanju
izmjena
Izbornog
zakona
BiH
potpuno
nepotrebna
i
neprihvatljiva
te
da
može
imati
nesagledive
posljedice
za
intregracijske
perspektive
i
europsku
budućnost
BiH.

U
intervjuu
za
Fenu
predsjednik
Čović
naglašava
da
se
ovakvim
djelovanjem
OHR-a
potpuno
negiraju
i
nedavna
pozitivna
izvješća
iz
Europske
unije
prema
BiH,
gdje
su
snažno
naglašeni
jednogodišnji
pozitivni
rezultati
izvršne
i
zakonodavne
vlasti
u
BiH.

-Bez
ikakve
potrebe
visoki
predstavnik
nameće
114
izmjena
Izbornog
zakona
čime
se
poništavaju
svi
pozitivni
učinci
na
našem
europskom
putu.
Ovim
nametanjem
kompromitiraju
se
i
svi
dosadašnji
pozitivni
učinci
parlamentarne
većine
i
stavlja
pod
znak
pitanja
njihov
budući
zajednički
rad. 
Posljedice
ovakvih
nametanja
u
ovom
trenutku
mogu
biti
nesagledive
za
intregracijske
perspektive
i
europsku
budućnost
BiH.
Stoga
pozivamo
OHR
i
članice
PIC-a
da
preispitaju
ovu
odluku
i
cjelovito
sagledaju
njezine
posljedice,
naglašava
predsjednik
Čović.

Dodaje
kako
su
zabrinjavajuće
izjave
političkih
lidera
vezano
za
ove
nametnute
odluke,
iz
kojih
se
jasno
iščitava
vidno
odstupanje
od
do
sad
utvrđenih
zajedničkih
stajališta,
a
što
je
najgore,
prepoznaje
se
jasna
podjela
po
nacionalnoj
osnovi.

Oglas

-Nametanje
ovog
i
bilo
kojih
drugih
zakona
uspostavlja
praksu
kojom
se
obesmišljava
uloga
parlamenta
i
demokratskih
izbornih
predstavnika,
što
je
srž
demokracije.
Stoga
pozivamo
sve
nositelje
vlasti,
bez
obzira
na
različito
promišljanje
oko
nametnutih
odluka,
da
sukladno
Ustavu
BiH
i
najvišim
demokratskim
standardima
legitimno
izabrani
predstavnici
donose
odluke
i
predvode
političke
procese
u
BiH,
smatra
predsjednik
Čović.

Za
odluku
EU
o
otvaranju
pristupnih
pregovora
predsjednik
Čović
kaže
da
je
sigurno
povijesni
trenutak.

-Rezultat
je
to
jednog
intenzivnog
rada,
posebno
u
zadnjih
12
mjeseci
otkako
je
imenovano
ovo
Vijeće
ministara
BiH.
Uspjeli
smo
pokazati
se
do
kraja
kredibilni
i
vjerodostojni
kod
partnera
s
kojima
smo
razgovarali,
ističe
predsjednik
Čović
uz
napomenu
da
su
ostale
neke
obveze
prema
EU
koje
nisu
završene.

Činjenica
je,
ističe,
da
je
EU
prepoznala
to
što
smo
uradili,
ali
da
sada
treba
pokazati
vjerodostojnost
kroz
ovu
godinu
i
ubrzanom
dimanikom
raditi
na
europskom
putu.

Oglas

-Već
neki
govore
o
tomu
tko
treba
biti
glavni
pregovarač,
ali
to
ne
treba
biti
pitanje
prijepora.
Mi
tu
trebamo
koristiti
mehanizam
koordinacije
i
uvjeren
sam
da
ćemo,
imajući
u
vidu
da
je
u
pitanju
dug
proces,
riješiti
to
kroz
neku
vrstu
rotacije
u
jednom
timu
ljudi
koji
će
biti
isključivo
angažirani
na
ovom
zadatku,
smatra
predsjednik
Čović.

Dodaje
i
kako
je
odlukom
o
otvaranju
pristupnih
pregovora
stvoren
jedan
novi
okvir
i
da
više
nije
moguće
imati
prostor
za
djelovanje
visokog
predstavnika
kao
protektora
i
korigiranje
onoga
što
radi
zakonodavna
i
izvršna
vlast
na
svim
razinama.
Pregovarački
proces,
kaže,
ne
ide
s
takvim
djelovanjem
OHR-a.
 

On
navodi
da
bilo
kakvo
nametanje
od
strane
visokog
predstavnika
derogira
pregovarački
proces
koji
smo
dobili.

-To
apsolutno
pokazuje
nedosljednost
i
nas
u
BiH
i
partnera
iz
međunarodne
zajednice
prema
prijateljima
iz
EU
koji
su
nas
upozoravali
na
našu
spremnost
za
pregovore.
Nametanje
ide
na
ruku
njima
da
kažu
da
su
bili
u
pravu
i
da
mi
nismo
dostigli
tu
razinu
demokratičnosti
da
sami
donosimo
odluke.
Njegova
prisutnost
među
nama
je
dobrodošla
kao
korektiv
u
smislu
skretanja
pozornosti
da
neke
stvari
jesmo
ili
nismo
uradili,
ali
nikako
da
taj
posao
radi
umjesto
nas.
Mnogo
više
prostora
treba
provesti
u
koordinaciji
s
nama,
a
ne
u
nametanju
rješenja,
ističe
predjsednik
Čović. 

Oglas

Vladajuće
stranke,
kaže,
trebaju
pokazati
da
mogu
kroz
parlamente
donositi
nužne
zakone
i
da
nema
nikakvog
razloga
za
intervenciju
sa
strane.

Mora
se,
dodaje,
napraviti
unutarnji
dogovor
bar
u
onim
elementima
izborne
reforme
koji
su
prihvatljivi
svim
stranama.

-Nažalost,
sve
kolege
koje
se
očituju
protiv
prijedloga
HDZ-a
u
osnovi
nemaju
ništa
protiv
njega,
ali
se
iz
određenih
razloga
zauzimaju
jednu
takvu
poziciju,
ne
davajući
nikakav
kontra-prijedlog
onome
što
smo
usuglasili
pa
i
onoga
što
nismo
usuglasili
još,
a
raspravljalo
se
o
tome.
To
je
prvenstveno
izbor
članova
Predsjedništva
BiH.
Ja
osobno
mislim
da
smo
tim
prijedlogom
do
kraja
ispoštovali
Ustav
BiH,
sve
elemente
koji
do
kraja
definiraju
izbor
dva
člana
Predsjedništva
BiH
iz
Federacije,
županiju
kao
osnovu
izbornog
procesa
u
BiH.
Tako
da
ja
mislim
da
se
bolje
rješenje
od
toga
neće
naći
i
oko
toga
ćemo
mi
u
konačnici
naći
dogovor.
Bitno
je
da
razumijemo
da
su
Opći
izbori
tek
2026.
godine,
dovoljno
daleko
da
danas
ta
tema
nikoga
pretjerano
ne
opterećuje,
smatra
predsjednik
Čović.

Bilo
bi
odlično,
ističe
on,
ako
politički
akteri
u
nekom
razumnom
roku
od
godinu
ili
dvije
uspiju
doći
do
promjene
Ustava
BiH
pa
kroz
to
definirati
i
sve
presude
suda
u
Strasbourgu.

Oglas

-Treba
tražiti
što
manje
izmjene
Ustava,
a
da
opet
to
sve
prihvatimo.
Do
tada
mi
moramo
imati
jedan
element
odvraćanja
onih
koji
su
na
tome
stvarali
političke
probleme.
Tih
pet
županija
koje
mi
definiramo
kao
element
odvraćanja
također
je
teško
osporiti,
jer
su
dvije
od
tih
pet
izrazito
multietničke,
a
u
jednoj
su
Hrvati
i
u
manjem
broju.
Čuo
sam
priče
da
je
to
de
facto
nova
izborna
jedinica.
Ja
ću
reći
da
de
iure
definitivno
nije
i
ona
sama
po
sebi
ne
mora
biti
ni
korištena
ako
će
to
biti
dovoljan
odvraćajući
element,
pojašnjava
predsjednik
HDZ-a
BiH.

Kada
su
u
pitanju
ostala
otvorena
pitanja
unutar
vladajuće
koalicije,
predsjednik
Čović
kaže
da
ovih
dana
zajedno
sa
suradnicima
treba
imati
odvojene
razgovore
s
partnerima
u
Federaciji,
a
potom
i
sa
SNSD-om,
bez
nazočnosti
javnosti.
Treba,
kaže,
podvući
crtu
i
vidjeti
što
od
dogovorenog
nije
realizirano,
jer
bez
toga
nema
smisla
preuzimati
nove
obveze.

Komentirajući
prijepore
oko
izgradnje
i
upravljanja
plinovodom
Južna
interkonekcija,
predsjednik
Čović
naglašava
da
je
to
jedna
od
tema
koja
je
za
HDZ
strateška.

-Neki
su
tu
bili
i
grubi
prema
nama
pa
i
prema
meni
osobno,
kada
je
u
pitanju
procjena.
Vrlo
transparentno,
do
kraja
–
Južna
Plinska
Interkonekcija
je
strateški
interes
hrvatskog
naroda,
Hrvata
u
BiH
i
Hrvatskoj.
Ta
infrastruktura
prolazi
od
Hercegovačko-neretvanske,
preko
Zapadnohercegovačke,
Hercegbosanske
županije
do
Središnje
Bosne.
To
područje
je
do
sada
bilo
potpuno
nepokriveno
kada
je
u
pitanju
ovaj
energent
i
nema
nijednog
razloga
da
ta
infrastruktura
dugoročno
ne
bude
pokrivena
javnim
poduzećem
koje
će
u
potpunosti
biti
vlasništvo
Vlade
FBiH,
kao
što
je
i
BH
Gas
kao
takav.
Nezamislivo
je
da
danas
u
takvim
tvrtkama
u
federalnom
vlasništvu,
a
o
tome
želimo
s
partnerima
razgovarati,
nemate
nijednog
Hrvata
u
nadzoru,
u
upravi.
Uzmite
namjensku
industriju
u
FBiH
–
pa
tamo
nema
niti
jednog
Hrvata
među
tisućama
uposlenika.
Pa
je
li
to
normalno,
a
mi
smo
partneri?
To
su
institucije
čija
je
jurisdikcija
u
federalnoj
Vladi
i
parlamentu,
ističe
predsjednik
Čović.

Oglas

Cilj
je,
dodaje,
dobiti
jedan
potpuno
novi
izvor
plinskog
energenta.

-Odbacujemo
optužbe
da
mi
radimo
u
interesu
nekoga.
Mi
samo
radimo
u
interesu
hrvatskog
naroda
Republike
Hrvatske
i
Bosne
i
Hercegovine,
a
time
i
same
BiH.
I
ako
imate
danas
Gas
RS
čak
kroz
dvije
tvrtke
pa
imate
BH
Gas,
navedite
mi
jedan
valjan
razlog
zašto
ne
bi
bila
i
ta
Južna
Plinska
Interkonekcija,
ne
samo
jezično
da
je
drugačije,
nego
i
formalno-operativno.
A
sad,
kakve
ćemo
odnose
napraviti
unutar
Federacije,
to
je
sad
nešto
drugo.
Kao
što
imamo
dvije
elektroprivrede
u
vlasništvu
Federacije,
a
slično
je
i
s
telekomima,
poštama
itd.
Znači,
osnova
ustavna
i
zakonska
je
tu.
Ja
razumijem
prijatelje
koji
bi
to
malo
drugačije
uredili
i
uradili,
ali
ne
može
bez
hrvatskog
naroda.
To
nije
bilo
čiji
privatni
interes.
Ne
možete
ući
u
biznis
od
300
ili
400,
500
milijuna
eura,
koliko
će
cijeli
taj
posao
vrijediti
u
idućih
sedam
ili
osam
godina,
a
da
isključite
interes
naroda
koji
će
koristiti
tu
infrastrukturu,
a
to
su
predstavnici,
građani
ovih
županija,
navodi
predsjednik
Čović.

Dodaje
da
tu
apsolutno
nitko
ne
bi
smio
imati
primjedbe
pristupu.
A
kako
sve
to
tehnički
i
pravno
organizirati,
to
treba
dogovarati,
ali
nikako
s
pozicije
sile.

-Ovo
su
preozbiljne,
dugoročne,
strateške
stvari.
Energija
je
apsolutno
strateško
pitanje
i
mi
želimo
za
BiH
apsolutnu
energetsku
neovisnost,
baziranu
isključivo
na
zelenoj
energiji.
To
nije
plin,
kao
što
nije
bio
ni
ugljen.
Plin
će
se
također
dodatno
oporezivati.
Mi
trebamo
napraviti
tu
infrastrukturu,
osloboditi
se
pritiska
Istoka
kada
je
u
pitanja
opskrba
ovog
područja,
ali
potpuno
se
okrenuti
zelenoj
energiji
vjetra,
sunca,
vode
i
onoga
što
će
doći
kao
novi
koncept
baziran
na
tim
energijama.
To
je
vodik
i
ne
znam
što
još
će
nam
biti
zanimljivo.
Tu
trebamo
primijeniti
potpuno
standarde
EU,
poručuje
predjsednik
Čović.

Oglas

Govoreći
o
očekivanjima
od
izbora
u
Hrvatskoj,
on
kaže
da
će
HDZ
BiH
raditi
na
osiguranju
sva
tri
mandata
iz
11.
izborne
jedinice
za
sestrinski
HDZ
i
uvjeren
je
da
će
to
i
ostvariti.

-Mi
smo
proteklih
osam
godina
imali
intenzivnu
komunikaciju
sa
svim
institucijama
Republike
Hrvatske
i
da
toga
nije
bilo
ne
bismo
imali
ni
pregovarački
proces
s
EU
danas.
Primarno
tu
ističem
Vladu
RH
i
osobno
premijera
Andreja
Plenkovića,
koji
je
od
početka
glavni
zagovornik
tog
procesa.
Imali
smo
potporu
i
predsjednika
Sabora
i
predsjednika
Republike.
Nije
svejedno
tko
će
pobijediti
na
izborima
u
Hrvatskoj.
Nama
je
prevažno
da
imamo
kontinuitet
sadašnje
Vlade,
da
možemo
dimaniku
koju
smo
vezivali
za
sve
fondove,
uključujući
prekogranične,
dalje
nastaviti.
Mnogo
lakše
ćemo
pristupati
tim
fondovima
preko
prijatelja
iz
RH
s
kojima
je
to
već
uhodano.
Šest
ili
sedam
resora
Vlade
RH
je
izravno
uključeno
u
taj
dio
financiranja
projekata
u
BiH
i
mjesečno
jedan
od
ministara
Vlade
RH
je
u
BiH.
Premijer
Plkenković
je
također
često
u
BiH
i
doći
će
i
na
otvaranje
Mostarskog
sajma
gdje
je
RH
država
partner,
najavljuje
predsjednik
Čović.

Neki
potezi
u
zadnje
vrijeme
koje,
kaže,
ne
želi
analizirati,
idu
do
kraja
na
ruku
HDZ-u
i
siguran
je
da
će
HDZ
sa
svojim
koalicijskim
partnerima
imati
uvjerljiviju
većinu
u
Saboru
RH
nego
što
je
to
do
sada
bio
slučaj.

Osvrnuo
se
i
na
skore
europske
izbore.
Smatra
da
bi
jedan
od
12
zastupnika
koji
idu
u
Europski
parlament
iz
RH
opet
trebao
biti
iz
BiH
i
to
s
liste
HDZ-a,
jer
je
važno
„da
imamo
nekoga
tko
može
autentično
sagledati
poziciju
BiH
pa
i
poziciju
hrvatskog
naroda
kroz
Europski
parlament“.

Oglas

Predsjednik
Čović
najavljuje
i
pripremu
za
lokalne
izbore
u
BiH,
uključujući
suradnju
s
drugim
strankama
kroz
Hrvatski
narodni
sabor,
posebno
tamo
gdje
Hrvati
nisu
u
većini.

-Uvjeren
sam
da
će
HNS
adekvatno
odgovoriti
i
već
na
narednoj
sjednici
Predsjedništva
HNS-a
ćemo
to
raspraviti.
Pozvali
smo
sve
stranke
da
se
izjasne
oko
toga
i
ja
vjerujem
da
će
otprilike
pola
tih
stranaka
biti
povezano
s
nama
u
nekim
općinama,
posebno
tamo
gdje
smo
kao
narod
izloženi
zbog
svoje
brojnosti.
Za
nas
je
strateško
pitanje
Mostar,
Stolac,
Čapljina,
kao
i
Žepče
u
središnjoj
Bosni
i
niz
drugih
općina
u
tom
dijelu
zemlje.
Činjenica
je
da
smo
dosta
dobro
s
partnerima
iz
HNS-a
radili
u
protekle
četiri
godine
i
uvjeren
sam
da
ćemo
tu
komunikaciju
nastaviti
na
isti
način,
zaključuje
predsjednik
dr.
Dragan
Čović
u
razgovoru
za
Fenu.