Iz
godine
u
godinu
dijaspora
širom
svijeta
u
Bosnu
i
Hercegovinu
šalje
sve
više
novca,
a
tako
je
bilo
i
lani
kada
se,
prema
podacima
Centralne
banke
BiH,
u
zemlju
slilo
čak
3,79
milijardi
maraka
po
osnovu
novčanih
doznaka,
odnosno
personalnih
transfera.

Kako
ističu
u
Centralnoj
banci
BiH,
ukupni
tekući
transferi
u
2023.
godini
iznosili
su
5,26
milijardi
maraka
i
za
307
milijuna
KM
su
veći
u
odnosu
na
2022.
godinu,
te
je
tako
u
prošloj
godini
zabilježen
najveći
iznos
tekućih
transfera
do
sada.

“Od
ukupnog
iznosa
tekućih
transfera,
na
novčane
doznake
iz
inozemstva,
odnosno
personalne
transfere,
odnosi
se
3,79
milijardi
KM
i
veće
su
za
203
milijuna
KM
u
odnosu
na
godinu
ranije”,
naveli
su
iz
ove
institucije.

Ovakvi
podaci,
prema
mišljenju
ekonomiste
Slaviše
Rakovića,
za
Bosnu
i
Hercegovinu
su
sa
jedne
strane
loša
vijest,
a
opet
sa
druge
strane
odlična
vijest.

Oglas

“S
jedne
strane,
to
je
pokazatelj
kakve
su
migracije
u
Bosni
i
Hercegovini,
da
su
te
migracije
prema
inozemstvu,
da
su
motivirane
radom
i
potragom
za
poslom
i
vjerovatno
boljim
životnim
standardom.
S
druge
strane,
to
je
izuzetno
značajan
faktor
za
ekonomiju
BiH,
jer
čini
više
od
10
posto
bruto
domaćeg
proizvoda
(BDP)
i
izuzetno
doprinosi
generiranju
BDP-a”,
istakao
je
Raković
za
“Nezavisne
novine“.

Kako
navodi,
i
u
budućnosti
se
može
očekivati
da
će
doći
do
rasta
količine
novca
koji
iz
inozemstva
dolazi
u
BiH,
jer
su,
kako
ističe,
trend
svugdje
u
svijetu,
pa
čak
i
unutar
same
Europske
unije,
migracije
ka
razvijenim
zemljama.

Također,
iz
Centralne
banke
BiH
istakli
su
da
ostali
tekući
transferi
iznose
1,48
milijarde
KM,
od
čega
se
najveći
dio,
u
iznosu
od
1,36
milijardi
KM,
odnosi
na
mirovine
iz
inozemstva.

Jovan
Vasilić,
predsjednik
Udruženja
potrošača
“Zvono”
iz
Bijeljine,
ističe
za
“Nezavisne
novine”
da
taj
novac
šalje
omladina
koja
je
otišla
u
inozemstvu,
a
čiji
roditelji
ostaju
ovdje.

Oglas

“Kolike
su
mirovine 
–
to
znate.
Prema
tome,
omogućavaju
im
da
prežive.
Nažalost,
sve
veći
broj
obitelji
odlazi,
tako
da
će
se
najvjerohatnije
u
narednom
periodu
taj
priliv
smanjiti
jer
neće
se
imati
kome
slati
ovdje”,
rekao
je
Vasilić,
dodajući
da
to
održava
potrošačku
mogućnost
na
ovom
području.

Da
sve
veći
priljev
novca
u
BiH
iz
inozemstva
ne
treba
čuditi
potvrđuju
i
ranije
objavljeni
podaci
u
Prijedlogu
izvještaja
o
sprovođenju
politike
o
suradnji
s
iseljeništvom
za
2023.
godinu,
koji
je
objavilo
Ministarstvo
za
ljudska
prava
i
izbjeglice
BiH,
a
koje
se
poziva
na
podatke
iz
publikacije
“Održivost
emigracija
iz
BiH”,
čiji
su
autori
Anto
Domazet,
Vjekoslav
Domjan,
Almir
Peštek
i
Faruk
Hadžić,
gdje
je
navedeno
da
je
BiH
jedna
od
vodećih
europskih
emigrantskih
zemalja
i
spada
među
11
emigrantskih
zemalja
u
svijetu.

“Stopa
emigracije
iz
BiH
iznosi
oko
50
posto
(postotak 
ukupnog
stanovništva),
a
broj
izdanih
boravišnih
dozvola
prvi
put
građanima
BiH
u
EU
konstantno
raste
od
2014.
godine
kao
rezultat
liberalizacije
tržišta
rada
u
zemljama
EU”,
navodi
se
u
ovom
prijedlogu.

Istaknuto
je
i
da
je
emigracijom
iz
BiH
stvorena
snažna
dijaspora,
odnosno
iseljeništvo.

Oglas

“Procjenjuje
se
da
u
iseljeništvu
živi
između
dva
milijuna
i
2,2
milijuna
osoba
koje
vode
porijeklo
iz
BiH,
a
od
ovog
broja
njih
1,8
milijuna
je
rođeno
u
BiH.
Iako
su
napustili
zemlju,
najveći
broj
iseljenika
održava
snažne
veze
sa
BiH,
posebno
sa
mjestima
porijekla,
s
izraženom
željom
da
doprinesu
ekonomskom
i
društvenom
razvoju
BiH”,
navodi
se
u
dokumentu
te
dodaje
da
se
priroda
emigracija
iz
BiH
mijenja
u
smislu
da
se
iseljavaju
ili
se
namjeravaju
iseliti
cijele
obitelji,
što
ima
dugoročne
posljedice
po
BiH.