Nakon
otvaranja
pregovora
o
pristupanju
i
pohvala
trenutnim
vlastima
što
su
u
godinu
dana
postigle
više
nego
prethodnih
deset,
BiH
je
u
novoj
krizi,
pri
čemu
je
usvajanje
reformskih
zakona
na
čekanju.
Prema
riječima
premijera
FBiH
i
predsjednika
SDP-a
Nermina
Nikšića,
Trojka
i
SDP
nude
rješenja
i
dogovor
u
skladu
s
europskim
prioritetima
i
demokratskim
načelima.
Stoga
neće
prihvatiti
prijedloge
SNSD-a.

Realne
osnove

Moramo
razgovarati
o
svemu,
ali
moramo
krenuti
od
realnih
osnova.
Moja
želja
je
da
ova
zemlja
ima
jednog
predsjednika,
da
niže
administrativne
jedinice
budu
ekonomsko-geografske
regije
umjesto
entiteta…
Međutim,
svjestan
sam
da
započinjanje
pregovora
iz
ovih
pozicija
nije
realno
i
čak
se
može
tumačiti
kao
zlonamjerno.
Isto
vrijedi
i
za
zahtjev
za
zatvaranje
OHR-a
i
uklanjanje
međunarodnih
sudaca,
svi
oni
su
vrhunski
stručnjaci.
To
trenutno
nije
moguće,
kaže
Nikšić.

Izmjene
u
načinu
izbora
sudaca,
objašnjava
on,
moguće
su
samo
kada
domaće
pravosudne
i
druge
institucije
dosegnu
standarde
EU
i
kada
smo
na
pragu
pristupanja
EU.

Oglas

Argument
da
nismo
suverena
zemlja
zbog
stranih
sudaca
ili
OHR-a,
i
da
je
strani
intervencionizam
najveći
problem
u
pristupanju
EU,
nije
valjan.
EU
se
temelji
na
“stranim”,
zajedničkim
institucijama
s
obimnim
ovlastima.
Primjeri
su
Europsko
javno
tužiteljstvo,
Europski
sud
za
ljudska
prava,
Europski
sud
pravde,
Europski
revizorski
sud
i
mnoge
druge
institucije
čijim
odlukama
ćemo
se
morati
povinovati
nakon
pristupanja
EU.
OHR
je
specifična
institucija,
kao
i
naš
Ustavni
sud,
gdje
je
najveći
problem
nedostatak
domaćih
sudaca,
a
ne
prisutnost
stranih
–
ističe
Nikšić.

Komentirajući
procjene
da
je
BiH
još
uvijek
bliža
članstvu
u
NATO-u
nego
EU,
Nikšić
podsjeća
da
je
to
zakonska
obaveza,
ali
da
je
prethodna
većina,
vođena
SDA,
BiH
vratila
nekoliko
koraka
unatrag.

Suglasili
su
se
da
se
Komisija
za
pristupanje
preimenuje
u
Komisiju
za
suradnju
s
NATO-om.
U
dokumentu
koji
su
trijumfalno
promovirali
kao
ANP,
formalno
su
kapitulirali
i
odustali
od
pristupanja
NATO-u.
Mnoge
države,
uključujući
Srbiju,
surađuju
s
NATO-om.
Imali
smo
instituciju
čiji
je
zadatak
bio
raditi
na
pristupanju
NATO-u,
i
napuštena
je.
Sada
radimo
sve
kako
bismo
zemlju
vratili
na
put
prema
NATO-u.
Trudimo
se
provesti
reforme,
modernizirati
OS
BiH;
važno
je
doseći
NATO
standarde,
a
članstvo
će
tada
biti
nadohvat
ruke
–
dodaje
Nikšić.

Nije
pozvan
na
sastanak
koji
je
organizirao
Konaković

Oglas

Najava
velikog
sastanka
predstavnika
stranaka
koje
okupljaju
Bošnjake
u
regiji
od
predsjednika
NiP-a,
Elmedina
Konakovića,
naišla
je
na
podijeljene
reakcije.
Nikšić
nije
pozvan
na
taj
sastanak.
Kaže
da
ima
stalnu
i
otvorenu
suradnju
s
Konakovićem
i
da
su
također
razgovarali
o
ovoj
temi.

NiP
ima
pravo
organizirati
događaj
usklađen
s
njihovom
idejnom
i
strateškom
orijentacijom.
Mi
u
SDP-u
imamo
nešto
drugačije
pozicije;
kao
multietnička
stranka,
SDP
se
ne
bi
trebao
svrstavati
ni
u
koju
etničku
skupinu,
ali
poštujemo
stavove
jedni
drugih.
Siguran
sam
da
je
namjera
Konakovića
iskrena
i
da
je
uvijek
vođen
idejom
i
koracima
za
koje
misli
da
su
u
najboljem
interesu
države.

Odgovor
opozicije
smatra
se
krajnje
neprimjerenim,
čak
licemjernim,
jer
često
pozivaju
na
bošnjačko
jedinstvo,
a
onda
željno
napadaju
nekoga
tko
to
nudi
ako
to
nije
netko
iz
njihovog
interesnog
kruga
–
ističe
Nikšić.

Sudeći
po
najavama,
možemo
očekivati
novi
val
poskupljenja,
goriva,
struje,
a
vjerojatno
i
plina,
dok
rast
plaća
i
mirovina
ne
prati
troškove
života.
Nikšić
ističe
da
je
kada
je
riječ
o
električnoj
energiji
riječ
o
balansiranju
cijene
kako
bi
se
zaštitili
najugroženiji
i
nagradila
njihova
učinkovitost.

Oglas

U
proteklim
godinama,
upravljanje
Elektroprivredom
bilo
je
neodgovorno
prema
rudnicima
i
investicijama
općenito.
Nalazimo
se
u
situaciji
u
kojoj
moramo
donijeti
odlučne
mjere
koje
će
značiti
stabilizaciju
rudnika,
investiranje
u
nove
kapacitete
i
očuvanje
energetske
neovisnosti
zemlje.
Svi
koji
razumiju
ovaj
posao
znaju
da
bez
rudnika
i
rudara
nema
električne
energije,
pa
je
prepolovljenje
kapaciteta
proizvodnje
ugljena
izravno
određujuće
za
rezultate
u
proizvodnji
struje.
Mi
smo,
kao
Vlada
FBiH
i
tadašnja
uprava,
2015.
godine
ostavili
preko
2.000
GWH
viška
struje
za
izvoz,
a
2023
godine
u
kolovozu
naslijedili
mizernih
100
GWH.
To
pokazuje
na
koju
razinu
poslovne
destrukcije
je
pogrešnom
politikom
doveden
gigant
u
vlasništvu
građana
FBiH
–
kaže
Nikšić.

Već
duže
vrijeme
se
finaliziraju
prijedlozi
seta
fiskalnih
i
zakona
o
minimalnoj
plaći,
a
na
pitanje
kada
će
oni
biti
usvojeni
Nikšić
odgovara
da
izrazita
ovisnost
socijalne
politike
od
proračuna
FBiH
traži
oprez
i
odgovornost.

–
Mi
smo
od
početka
jasno
opredijeljeni
da
je
to
najvažnija
reforma
koju
želimo
provesti,
jer
vjerujemo
da
poslodavci
zaslužuju
manje
porezno
opterećenje,
koje
će
se
preliti
u
rast
plaća
radnika.
Zakoni
su
u
suštini
završeni,
ali
je
financijska
analiza
pokazala
da
se
radi
o
preko
milijardu
maraka
prihoda
kojih
se
FBiH
treba
odreći,
što
je
u
ovom
trenutku
nemoguće
kompenzirati
bez
implementacije
online
fiskalizacije.

Mirovine,
invalidnine,
braniteljski
dodatak,
njegovatelje,
dječji
doplatak
i
niz
drugih
stvari
nemamo
pravo
ugroziti
neusklađenim
reformama
–
ističe
Nikšić,
te
dodaje
da
timovi
rade
na
pripremama
za
online
fiskalizaciju.

Oglas

–
U
cilju
ispunjavanja
svog
obećanja
da
ćemo
omogućiti
veća
primanja
radnika,
donijeli
smo
uredbu
kojom
smo
omogućili
isplatu
420
KM
neoporezivo
i
time
minimalnu
plaću
od
siječnja
praktično
definirali
na
iznos
od
1.039
KM.
Nažalost,
od
tada
je
pogrešno
pritisak
na
Vladi
FBiH
zašto
se
to
ne
isplaćuje
svima.
Mislim
da
je
to
pitanje
za
poslodavce,
jer
je
Vlada
omogućila
da
su
doprinosi
na
1.039
KM
danas
manji
nego
što
će
biti
nakon
fiskalne
reforme.

Dakle,
da
budem
konkretan
na
vaše
pitanje,
fiskalni
zakoni
će
ići
u
proceduru
onog
trenutka
kad
na
javnom
pozivu
izaberemo
partnera
za
implementaciju
online
fiskalizacije.
Iskustva
zemalja
iz
okruženja
nam
govore
da
implementacija
sistema
za
online
fiskalizaciju
traje
4
mjeseca,
nakon
čega
se
on
može
pustiti
u
produkciju.