Tisuće
vjernika
svake
se
godine
okupi
u
Podmilačju,
nadomak
Jajca,
u
svetištu
Svetoga
Ive
Krstitelja.

Ovo
je
svetište
jedno
od
najstarijih
u
Bosni
i
Hercegovini.
Datira
iz
15.
stoljeća
kada
je,
vjeruje
se,
i
sagrađena
stara
crkvica
u
gotičkom
stilu.
Ona
je
preživjela
i
veliko
osmanlijsko
osvajanje
1463.
godine,
ali
i
pad
Jajca
1528.
godine.

Kada
su
tijekom
Bečkog
rata
koji
je
trajao
od
1683.
do
1699.
godine
ostali
nerazrušen
samo
franjevački
samostani
u
Kraljevoj
Sutjesci,
Fojnici
i
Kreševu
opstala
je
i
ona.

Prvi
spomen
Podmilačja
1461.

Advertisement

Podmilačje
se
prvi
put
spominje
1461.
godine
u
povelji
posljednjeg
bosanskog
kralja
Stjepana
Tomaševića
koja
se
čuvala
u
Fojničkoj
kronici
iz
17.
stoljeća.
U
njoj
se
kaže
kako
kralj:

‘mnogopoštovanomu,
virnom
slugi
stricu
knezu
Radovoju
za
njegova
virna,
i
prava
posluženja
koja
posluži
kruni
kraljevstva
našemu;
najprije
Gospodinu,
i
roditelju
našemu,
dobrga
spomenutja
Gospodinu
kralju
Tomašu,
i
meni
Gospodinu
kralju
Stipanu…‘,
te
mu
daje
‘u
Luci
(Dnoluci)
grad
Komotin,
i
pokraj
njega
goru
Bočac,
i
pokraj
njega
goru
Čurničku,
i
Daljevac
do
Seoca,
Cvitkovića,
i
Podmilačje
selo
sobi
strane
Vrbasa
sva
ta
sela
š
njihovim
pravim
međami
i
kotari,
i
u
Jajcu,
i
u
Jezeru
kuće
njegove,
mline,
vrtle,
i
vinograde.’

Od
izgradnje
do
danas
crkva
Svetog
Ive
bila
je
uvijek
zborište
zajedništva
ne
samo
bosanskih
katolika
nego
i
pravoslavaca
i
muslimana.
Taj
duh
otvorenosti
u
vjeri
i
nadi
plod
je
stoljetnog
djelovanja
i
visokog
osjećaja
za
ljudske
i
narodne
potrebe,
ali
i
visokog
osjećaja
za
vrednote
Božjeg
kraljevstva,
piše
HMS.

U
ožujku
1993.
godine
srpska
vojska
do
temelja
je
razorila
svetište
Svetog
Ive
u
Podmilačju.
To
se
dogodilo
1.
ožujka
u
6
sati
navečer.
Mještani
svjedoče
da
se
začula
snažna
eksplozija
prilikom
koje
je
srušena
velika
crkva
Sv.
Ive,
a
u
njezinu
sklopu
i
ona
stara
iz
srednjeg
vijeka.
Sve
što
je
tada
spašeno
bio
je
čudotvorni
kip
Svetoga
Ivana
Krstitelja.

Advertisement

Svetkovina
svetog
Ive
slavljena
i
u
progonstvu

Svetkovina
Sv.
Ive
slavljena
je
i
u
progonstvu,
1993.
godine
u
Cerniku
kod
Gradiške,
1994.
godine
u
Podhumu
kod
Livna,
Zagrebu
i
Trogiru,
a
1995.
godine
u
Novoj
Biloj.
Nakon
proteklog
rata
ova
zavjetna
crkva
u
cijelosti
je
rekonstruirana.
U
međuvremenu
je
izgrađena
i
nova
crkva
s
vanjskim
oltarom
i
župnom
kućom.

Prvo
je
srušenu
crkvu
zamijenio
donirani
šator,
a
potom
je
izgrađena
drvena
baraka
za
molitveni
prostor
ispod
ceste
i
brvnara
za
stambeni
prostor
iznad
ceste.
Povratkom
sve
većeg
broja
župljana
počinje
izgradnja
zavjetne
crkvice
Svetog
Ive
u
onom
obliku
kakva
je
bila
u
vrijeme
njezine
izgradnje
prije
više
stotina
godina,
čime
je
službeno
počela
obnova
svetišta
u
Podmilačju.
Postrojbe
HVO-a,
na
molbu
podmilačkih
franjevaca,
probile
su
put
uz
brdo
Grabež
iznad
svetišta,
uz
koji
su
postavljeni
drveni
križevi
za
četrnaest
postaja
od
zavjetne
kapelice
do
na
vrh
Grabeža,
gdje
se
nalazi
improvizirani
oltar.
Ovdje
se
pobožnost
Puta
križa
obavlja
na
uočnicu
blagdana
Sv.
Ive,
23.
lipnja
i
na
Cvjetni
petak.

Podmilačko
svetište
nadaleko
je
poznato
kao
pokorničko
i
zavjetno
mjesto.
O
tome
svjedoče
i
mnogi
zapisi
iz
prošlosti,
posebno
oni
koji
se
odnose
na
mise
za
bolesnike,
koje
slave
na
uočnicu
na
dan
Sv.
Ive
24.
lipnja
i
na
kojima
uz
katolike
sudjeluju
i
pripadnici
drugih
vjera,
što
je
još
jedna
posebnost
ovog
svetišta.
Uoči
samog
Ivandana
ovdje
se
skupljaju
deseci
tisuća
vjernika,
piše
HMS.

Advertisement

Nakon
što
je
dobivena
suglasnost
Vrhbosanskog
ordinarijata
počinje
se
sa
izgradnjom
nove
velike
crkve
u
Podmilačju.
S
iskopima
se
započelo
u
ožujku
2004.
godine.
Iako
izgradnja
nove
crkve
još
nije
završena
ona
se
gradi
tako
da
je
locirana
u
stijeni
na
sjevernoj
strani
doline
i
zajedno
sa
starom
crkvicom
čini
široki
svečani
portal
kroz
koji
se
ulazi
u
dolinu
Sv.
Ivana.

Čudotvorno
svetište

Od
1959.
do
1973.
godine
zabilježena
su
u
Kronici
podmilačke
župe
42
slučaja
ozdravljenja.
Posebnu
skupinu
bolesnika
koji
dolaze
u
Podmilačje
čine
duševni
bolesnici.
Neki
nepoznati
očevidac
piše
1896.
godine
da
je
hodočasnika
u
Podmilačju
bilo
7.000
do
8.000.
Deset
godina
poslije
dopisnik
je
izvijestio
kako
se
na
blagdan
Sv.
Ive
zgrne
‘u
Podmilačje
8.000
–
10.000
ljudi
osim
iz
Bosne
i
Hercegovine,
također
iz
Hrvatske,
Slavonije,
Srbije,
iz
same
Turske
te
dodaje
da
je
na ‘svim
željezničkim
postajama
bila
tolika
navala
svijeta
da
su
i
teretne
vagone
morali
prikopčavati
i
puniti
hodočasnicima.
Svakakvih
se
može
vidjeti
ljudi
i
nošnja‘
Na
dalje
tvrdi
‘Jedan
mi
željeznički
činovnik
kaza,
da
je
jutros
razgovarao
s
nekim
Turčinom
,
koji
je
čak
iz
Carigrada
amo
došao,
i
to
bosonog
iz
poštovanja
prema
Sv.
Ivi’.

Poslije
rata
pa
sve
do
1959.
godine
nije
vođena
evidencija
o
proslavi
sv.
Ive
u
Podmilačju.
Od
tada
pa
dalje
imamo
dosta
pouzdane
podatke,
koji
pokazuju
da
broj
hodočasnika
sve
više
raste.
Godine
1959.
došli
su
brojni
hodočasnici
iz
svih
krajeva,
1960-ih
bilo
ih
je
14.000
–
15.000.
Godine
1968.
već
oko
50.000.
Tijekom
sljedećih
deset
godina
broj
hodočasnika
kreće
se
od
50.000
do
60.000..
 godine
1974.
evidentirano
je
oko
100.000
hodočasnika.

Advertisement

Vrelo
Mrtvalj

Uz
svetište
u
Podmilačju
vežu
se
različiti
oblici
pučke
pobožnosti,
ali
i
hodočasnička
praksa
izrasla
iz
naroda.
Toj
praksi
pripada
i
umivanje
na
vrelu
Mrtvalj,
koje
se
u
narodu
zove
izvor
Sv.
Ive,
a
koje
se
smatra
ljekovitim
i
čudotvornim.
Danas
sve
više
hodočasnici,
a
i
domaći
uzimaju
vodu
kao
blagoslovljenu
i
nose
u
bocama
svojim
obiteljima
i
bolesnicima.