DISKRIMINACIJA Vlada RS iz zakonodavstva briše rodni identitet

DISKRIMINACIJA Vlada RS iz zakonodavstva briše rodni identitet

Link na izvornu vijest

Brisanjem termina rodni identitet iz propisa osobe sa različitim rodnim identitetima postaju praktično pravno nevidljive. To znači da njihovi specifični problemi, prava i potrebe neće biti prepoznati ni pravilno zaštićeni zakonom

Piše: Rubina ČENGIĆ

Vlada Republike Srpske predlaže da iz Krivičnog zakonika bude izbrisan termin rodni identitet. Na web strani Vlade Republike Srpske je objavljen Nacrt Zakona o izmjenama i dopuna Krivičnog zakonika RS koji ima 5 članova od čega četiri nalažu brisanje termina rodni identite. Nacrt je objavljen 17. juna, a rok za podnošenje prijedloga, primjedbi i sugestija  koje je moguće poslati na [email protected]  je osam  dana.

Jasna poruka

Ukoliko se kroz izmjene Krivičnog zakonika RS u potpunosti izbriše termin rodni identitet, on će onda vjerovatno podvoditi pod termine kao što su kakvih drugih osobina, drugog ličnog svojstva, nekom drugom ličnom svojstvu i slično. Međutim, izbacivanje ovog termina u određivanju šta je to krivično djelo iz mržnje vrlo lako može dovesti do situacije da nadležni organ  zločin iz mržnje prema osobama sa različitim rodnim identitetima ne  prepoznaje kao zločin, a posljedica toga je blaža kazna za počinitelje ili u nekim situacijama i potpuni izostanak pravne zaštite za žrtve – upozorava pravnik Dejan Lučka.

Aktivistkinja za prava pripadnika/ca LGBTIQ+ zajednice Lejla Huremović upozorava da će ova izmjena najviše pogađa LGBTIQ+ osobe.

– Poruka je da oni zakonski neće biti zaštićeni. Ovo je nastavak trenda ograničavanja ljudskih prava LGBTIQ osoba u Republici Srpskoj koji će u konačnici dovesti do povećanja nasilja nad LGBTIQ+ osobama, koje se neće imati kome obratiti jer zakoni neće prepoznavati osnov za diskriminaciju, nasilje, a naročito zločin iz mržnje. Ovo nije samo pitanje LGBTIQ osoba već i pitanje žena, jer desničarske politike ovakvim zakonima najviše udaraju na prava žena i prava LGBTIQ osoba. S tim u vezi, velika je odgovornost ženskog i queer pokreta u BiH da odgovore na ovakve pokušaje opresije, i zaustave donošenje ovakvih opresivnih zakona, uključujući i gender mehanizme u BiH kaže Huremović.

Više od jednog incidenta ili krivičnog djela mjesečno

Prema evidenciji Sarajevskog otvorenog centra i podacima iz Rozog izvještaja tokom 2023. godine dokumentovano je 20 incidenata i krivičnih djela zasnovanih na predrasudama na prema osobama manjinskog rodnog identiteta –  14 na osnovu seksualne orijentacije, 2 na osnovu rodnog identite i 4 po oba ova osnova. Ovoje više nego 2022. i 20212. godine.

I aktivisti/kinje okupljeni oko Kuće ljudskih prava Banjaluka upozoravaju da se na ovaj način sužava postojeća lista eksplicitno nabrojanih zaštićenih karakteristika ličnosti, što je u suprotnosti sa načelom da se jednom ustanovljena prava ne umanjuju ili oduzimaju, ali i sa praksom Evropskog suda za ljudska prava.

– Svjesni smo da, uprkos predloženim izmjenama, rodni identitet ostaje implicitno zaštićen pod klauzulom drugog ličnog svojstva, međutim isključivanjem eksplicitnog navođenja rodnog identiteta u popis eksplicitno zaštićenih karakteristika daje se mogućnost sudijama da u svakom konkretnom slučaju cijene da li je i to zaštićeni osnov ili pak ne…  Iako Evropska konvencija o ljudskim pravima ne nabraja eksplicitno sve zaštićene karakteristike, Evropski sud za ljudska prava je kroz svoju praksu priznao širi niz karakteristika uključujući dob, zdravlje, bračni i porodični status, imigracijski status i, između ostalog, rodni identitet – upozoravaju iz Kuće ljudskih prava.

Regresivan korak

Oni naglašavaju da je Evropski sud za ljudska prava značajno proširio opseg zaštićenih karakteristika prema Evropskoj konvenciji  koja je neposredno primjenjiva u pravnom sistemu BiH.

Također, cijene da je uklanjanje rodnog identiteta s eksplicitnog popisa izričito zaštićenih karakteristika u Krivičnom zakoniku Republike Srpske regresivan korak koji, prividno, umanjuje opseg pravne zaštite dostupne ranjivim pojedincima i grupama.

– Ovaj potez djelotvorno potkopava značajan napredak koji je postignut u očuvanju i unaprjeđenju individualnih ljudskih prava i sloboda u Republici Srpskoj – kažu iz Kuće ljudskih prava.

Predsjednik na X-u, Vlada u Skupštinu

Aktivisti podsjećaju da je predsjednik RS  Milorad Dodik u januaru 2024. godine na platformi X objavio  da je “neprihvatljivo da se na mala vrata uvodi rodna ideologija.

Dodikov stav bio je vlastima vodilja kako se postaviti (Foto: X)

Nakon toga je početkom juna je objavljena  i izmjena Protokola za zaštitu djece od nasilja, zanemarivanja i zlostavljanja.

Iz ovog dokumenta izbačen je termin  rodni identitet, a nakon toga je iz  skupštinske procedure povučen prijedlog novog Zakona o zabrani nasilja u porodici koji je ranije usvojen jednoglasno. Grupa organizacija civilnog društva koje za sebe kažu da štite interese djece i porodice, a djeluju kao antirodni pokreti, su ukazivale na spornost termina rodni identitet, potom su se u javnosti  pojavile informacije da se od škola u RS tražilo da učenike/ce ne vode u takozvane žive  biblioteke jer tamo postoje knjige – pripadnika/ca LGBTIQ+ zajednice i sada dolaze i izmjene KZ RS.

Iz Kuće ljudskih prava ocjenjuju da je Vlada Republike Srpske samoj sebi skočila u usta jer je poništila ekspertski rad svojih uposlenika, koji su činili Radnu grupu za izradu Zakona o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja prema ženama od kojeg se odustalo “zbog neprihvatljive rodne ideologije odustalo”.

– U radnoj grupi sjedili su predstavnici šest ministarstva Vlade Republike Srpske, te predstavnici Okružnog javnog tužilaštva Banja Luka, Okružnog suda u Banjoj Luci, Gender centra, i jedne organizacije civilnog društva podsjećaju aktivisti iz Kuće ljudskih prava.

Pravno nevidljive

I Dejan Lučka pojašnjava da brisanjem termina rodni identitet iz propisa osobe sa različitim rodnim identitetima postaju praktično “pravno nevidljive”.

– To znači da njihovi specifični problemi, prava i potrebe neće biti prepoznati ni pravilno zaštićeni zakonom. Bez jasnog zakonskog priznanja, teško je boriti se protiv diskriminacije, nasilja i zlostavljanja koje doživljavaju. Takođe to može dovesti i do povećavanja rizika od izostanka zaštite od nasilja za ljude sa različitim rodnim intentitetima,jer nadležni organi neće imati jasne smjernice kako da reaguju kaže Lučka.

On naglašava da ovakvi procesi ukazuju i na jednu tendenciju koračanja ka isključivanju, diskriminaciji, marginalizaciji i stigmatizaciji, odnosno ojačavanju okruženja gdje se ljudi sa manjinskim rodnim identitetima osjećaju nepoželjno i nesigurno, što utiče na njihovu svakodnevicu i kvalitet njihovog života.

Gdje je tu Zakon o zabrani diskriminacije?

Podsjećanja radi, Zakon o zabrani diskriminacije u BiH kaže da će se Diskriminacijom, u smislu  tog zakona, smatrati svako različito postupanje uključujući svako isključivanje, ograničavanje ili davanje prednosti utemeljeno na stvarnim ili pretpostavljenim osnovama prema bilo kojem licu ili grupi lica i onima koji su s njima u rodbinskoj ili drugoj vezi na osnovu njihove rase, boje kože, jezika, vjere, etničke pripadnosti, invaliditet, starosna dob, nacionalnog ili socijalnog porijekla, veze s nacionalnom manjinom, političkog ili drugog uvjerenja, imovnog stanja, članstva u sindikatu ili drugom udruženju, obrazovanja, društvenog položaja i spola, seksualne orijentacije, rodnog identiteta, spolnih karakteristika, kao i svaka druga okolnost koja ima za svrhu ili posljedicu da bilo kojem licu onemogući ili ugrožava priznavanje, uživanje ili ostvarivanje na ravnopravnoj osnovi, prava i sloboda u svim oblastima života.   

Ne priznaju problem

Do zaključenja ovog teksta institucija ombudsmena za ljudska prava u BiH nije odgovorila na pitanje šta znače ove predložene izmjene, da li se njima krši Ustav BiH ili neki drugi zakon.

Ni zamjenik predsjednika Kluba zastupnika SNSD u NSRS Srđan Mazalica nije želio komentarisati ovaj nacrt. Kazao je da  – ne želi da daje izjave za medije iz Sarajeva jer je imao neugodno iskustvo nakon gostovanja u BHT.

– Javne vlasti bi brisanjem rodnog identiteta poslale snažnu poruku da se identiteti i problemi različitih rodnih grupa jednostavnu ne priznaju niti prepoznaju zaključuje Lučka.

S druge strane – Krivični zakon Federacije BiH nije nikada ni imao rodni identite definisan kao osnov za krivično djelo.

– Javno izazivanje i podsticanje na nasilje i mržnju u RS-u i BD BiH zabranjeno je na osnovu nacionalne, rasne, vjerske ili etničke pripadnosti, boje kože, pola, seksualnog opredjeljenja, invaliditeta, rodnog identiteta, porijekla ili kakvih drugih osobina, dok je ono u FBiH ograničeno isključivo na izazivanje netrpeljivosti i mržnje na nacionalnoj, etničkoj i vjerskoj osnov – stoji u Rozom izvještaju za 2023. godinu.

Deklaracija Svesrpskog sabora

Povodom objave nacrta zakona o izmjenama KZ RS, pojedinci  upozoraju da je ovo i provedba dijela Deklaracije Svesrpskog sabora održanog  u Beogradu 8. juna 2024. godine.

U Deklaraciji, član 10 stoji da “Svesrpski sabor prepoznaje Srpsku pravoslavnu crkvu kao jednog od stubova nacionalnog, kulturnog i duhovnog identiteta srpskog naroda, te poziva na bližu saradnju crkvenih i državnih organa u ključnim pitanjima kao što je očuvanje tradicionalnih hrišćanskih vrijednosti i svetinje braka i porodice. Svesrpski sabor podržava i ulogu Srpske pravoslavne crkve u obrazovanju mladih posredstvom pedagoško-obrazovnih djelatnosti i u članu 40 da Svesrpski sabor ističe porodične i tradicionalne vrijednosti kao temeljne vrijednosti srpskog društva. Svesrpski sabor apeluje na Republiku Srbiju i RS da u skladu sa državnim mehanizmima ujedinjeno i ključno utiču na očuvanje vrednosti i značaja porodice“.

Put u nepovjerenje

Stručnjakinja za strateško i krizno komuniciranje Dražena Peranić upozorava da bi vlast morala voditi računa da kredibilnost njihovog djelovanja počiva na sigurnosti i kvalitetu življenja  najugroženijih kategorija, odnosno građana najrazličitih identiteta i onih koji razmišljaju drugačije od većine.

– Svako represivno ukidanje prava na različitost, na drugačije stavove, ideje ili osobna razmišljanja neminovno vodi u diskriminaciju, segregaciju pa i sukobe koji uvijek pogađaju daleko širi krug ljudi. Strah od drugačijih stavova i ideja, strah od razvoja i napretka, a pogotovu jednakosti i vladavine prava je uvijek put u nepovjerenje, a teško i zamisliti da će građani RS stvarno povjerovati da naprasno bolje žive jer je nečiji identitet skršen, a intimna volja ugušena – kaže Peranić.

A dok Vlada RS iz Krivičnog zakonika briše rodni identit na zahtjev jednog dijela civilnog društva u Republici Srpskoj, zahtjevi drugog dijela, kao što je primjerice uspostava alimentacionog fonda, ostaju potpuno zaboravljeni.

 

The post DISKRIMINACIJA Vlada RS iz zakonodavstva briše rodni identitet appeared first on Interview.ba.

Rubrika “Drugi pišu” je računalno generirana rubrika u kojoj se automatski povlači vijesti s drugih web stranica putem RSS protokola, te se korisnik koji otvori (klikne) vijest na ovoj rubrici upućuje na vijest s izvorne web-stranice (slično kao na Facebooku). Vijesti i linkovi koji vode na te vijesti su pod kontrolom drugih portala te e-Hercegovina.com nije odgovorna za sadržaj tih istih portala. e-Hercegovina.com nije vlasnik prenesenih vijesti i ne polaže nikakva prava na objavljene vijesti. e-Hercegovina.com poštuje intelektualno vlasništvo i autorska prava drugih, te se obvezuje po prijavi povrede autorskih prava, intelektualnog vlasništva ili druge povrede propisa ukloniti sve sadržaje kojima se krše autorska prava drugih. Primjedbe, prijave kršenja prava ili nešto drugo možete uputiti na email [email protected] te se e-Hercegovina.com obvezuje da u najkraćem mogućem roku odgovori na email i po potrebi reagira.
O čemu se priča na BiH i Croatia subredditima

O čemu se priča na Balkanskim subredditima?