Svaki drugi stanovnik BiH nije u financijskoj mogućnosti da bar tri puta tjedno sebi za obrok priušti meso ili ribu i to zbog sve viših cijena i plaća koje ne prate trend rasta nekih od osnovnih životnih namirnica.

Pokazuje ovo jednostavna matematička računica uzimajući u obzir trenutne cijene mesa na tržištu, prosječnu plaću u BiH, ali i sve ostale troškove i račune koje jedna obitelj mora platiti na mjesečnoj razini.

Ako pretpostavimo da je jednoj četvoročlanoj obitelji potrebno minimalno od 600 do 800 grama mesa za neki normalan ručak, te da se ova praksa ponavlja barem tri puta tjedno, mjesečni troškovi, samo po ovom osnovu, iznose od 120 pa do 200 maraka, ovisno od kupljene gramaže, ali i vrste mesa koje se kupuje i priprema za neki od obroka.

To u prevodu znači da bi samo za kupovinu mesa bilo potrebno izdvojiti od devet pa do 15 posto prosječne plaće. Kako između 60 i 70 posto građana BiH prima plaću koja se kreće do 1.370 maraka, može se zaključiti da svaki drugi građanin u BiH nije u prilici da konzumira meso u nekom normalnom obimu. Ovdje smo uzeli u obzir da ipak postoji jedan broj obitelji u kojima je dvoje zaposleno, a što im sigurno osigurava određenu lagodnost prilikom kupovine.

Ovi podaci svrstavaju BiH rame uz rame sa, primjera radi, Slovačkom, Mađarskom i Bugarskom koje su najlošije rangirane zemlje unutar Europske unije. Prema podacima Eurostata, u ovoj uniji, koja je nekada bila sinonim za blagostanje, sve manje je građana koji mogu kupiti crveno meso ili ribu za obrok. Najgore stanje je u spomenutoj Slovačkoj, ali i Mađarskoj i Bugarskoj u kojima je čak svaki drugi stanovnik suočen s ovim egzistencijalnim problemom. Kada je u pitanju Njemačka, u ovoj zemlji je svaki treći stanovnik suočen sa mesnom restrikcijom, Hrvatskoj svaki peti, a Sloveniji – deveti. Ova analiza Eurostata pokazala je i da, sumarno gledajući, 9,5 posto, odnosno svaki deseti građanin Europske unije tijekom prošle godine nije bio u financijskoj mogućnosti da svoje obroke normalno obogaćuje mesom, odnosno nužnim proteinima.

Najpovoljnija situacija je u Irskoj, a zatim slijede Cipar, Portugalija, Švedska i Luksemburg u kojima tek svaki dvadeseti građanin ima problema ove prirode zbog niskih primanja.

Da kupovina hrane, a pogotovo mesa, zbog visokih cijena zadaje sve veću glavobolju, pogotovo onim građanima u BiH sa nižim primanjima, smatra i predsjednica Udruženja građana “Oaza” iz Trebinja Nedjeljka Ilić, navodeći kako je to vidljivo na svakom koraku, a pogotovo ako se prilikom posjete nekom tržnom centru pogleda sadržaj potrošačke korpe, odnosno šta to ljudi najčešće kupuju i u kojim količinama.

– Bojim se da je situacija još gora, te da sigurno 60 ili 70 posto ljudi, s obzirom na primanja koja imaju, nije u prilici da sebi par puta tjedno osigurati neki mesni obrok od, recimo, 250 grama. Možda mogu jednom tjedno. Obično se ta količina rasporedi na više članova obitelji. Nema više ni onih nedjeljnih obilnih ručkova. Čak se i piletina, koja je nekada bila relativno jeftina i pristupačna, sve manje nađe na obiteljskim trpezama. Standard građana je sve niži i to je sve vidljivije. Rijetki su oni koji kupuju meso na kilogram, pa ni ono “univerzalno” mljeveno, koje je nešto povoljnije – kaže za “Glas Srpske” Ilić dodajući da nije optimista ni kada je u pitanju budućnost, jer globalne okolnosti i inflacija, koja odbija da se preda, ne obećavaju ništa dobro ni u budućnosti.

The post Meso luksuz za svakog drugog stanovnika BiH! U Hercegovini nije takva situacija first appeared on ABCportal.info.