Ljetno je predvečerje. Temperatura lagano klizi prema 30 stupnjeva. Sjedimo uz vodu, jedemo roštilj, pijemo vino, osluškujemo zvukove slapova, sve izgleda nekako nestvarno. I nismo nigdje oko slapova Niagare, nego uz hercegovačke ljepote, kod slapova Kravica na koje su pohrlili, čini nam se, i stari i mladi. Ne tražimo sugovornike, samo osluškujemo ozračje, gledamo užurbani ritam, netko se kupa, netko jede, netko poslužuje, netko uživa u pogledu i prirodnim ljepotama, piše Večernji list BiH.
– Ovdje je hrana s pićem u prosjeku 30 maraka po glavi – komentira se za stolom do nas, gdje sjede ljudi uz obilan oval mesa. Rijeke stvaraju prirodne ljepote Kravice, Bilila, Čeveljuše, Koćuše, Tihaljine, Borka, Bune… i nema gdje se u Hercegovini ovih dana uz vodu ne jede i ne sjedi. Iz Hrvatske se masovno dolazi ovdje. Sugovornica iz Splita kaže nam da ono što u BiH plati 100 maraka u Hrvatskoj nije ispod 400.

Neće biti stagnacije

– I ja sam rođena Hercegovka, tako da vam neću hvaliti stil rada u turističkim odredištima u Dalmaciji jer su cijene prenapuhane, od apartmana do restorana. Dolaze stranci i razumljivo je da moramo biti skuplji, međutim, ne moramo baš nadmašiti svaku zemlju u Europi po cijenama. Nama, da nije Hercegovine, ne bismo imali gdje izići jer nam je u našoj Hrvatskoj u sezoni postalo neisplativo posjećivati restorane. Dobro je dok ima onih koji to mogu platiti, međutim, problem će biti ako se ljudi osvijeste pa počnu birati neka druga odredišta. Pa neka BiH uđe u EU, više će turista biti na ljubuškim kupalištima nego na jadranskim plažama zbog prenapuhanih cijena – kaže nam sugovornica. Podsjećamo je da, ako mi uđemo u EU, nećemo stagnirati za Europom. – E to bi mogao biti problem. Ni nama Hercegovcima nije mrska brza zarada pa, ako vidimo da netko masovno hrli, brzo ćemo se mi prilagoditi podizanju cijena, samo da ne nadmašimo Hrvatsku – kroz smijeh će sugovornica. A ovaj nešto duži i slikovitiji uvod ujedno je bitan za priču da potrošnja i ugostiteljstvo guraju ekonomski rast Bosne i Hercegovine. U Bosni i Hercegovini je u prvom tromjesečju 2024. zabilježen realni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 2,7 posto u usporedbi s istim tromjesečjem prošle godine. U odnosu na prethodno tromjesečje evidentiran je rast od 1,5 posto. Djelatnost s najvećim realnim rastom bruto dodane vrijednosti od 16,1 posto međutromjesečno je hotelijerstvo i ugostiteljstvo, objavio je Bloomberg prije nekoliko dana, a krajem prošle godine izišli su s naslovom da su hotelijerstvo i ugostiteljstvo pogurali realni rast BDP-a u BiH. Uz one koji žive stalno tu, ugostiteljstvo pokreću turisti i dijaspora koja posebno u ljetnim mjesecima tu ostavlja novac. S obzirom na to da je turizam jedna od najbrže rastućih grana u industriji, na njemu treba dodatno graditi priču. – Istraživanje koje je proveo USAID-ov projekt Turizam pokazuje da će u sektoru turizma Bosne i Hercegovine do 2027. godine nedostajati 8100 radnika. Također, prema izvješću Svjetske turističke organizacije (UNWTO) objavljenom u listopadu 2021. godine, očekuje se da će godišnja stopa rasta potražnje za turističkim uslugama iznositi 3,3% do 2030. godine. To bi, na svjetskoj razini, moglo dovesti do stvaranja dodatnih 5-7 milijuna novih radnih mjesta u turizmu svake godine – naveo je USAID u analizi, a što je dobra vijest za ugostitelje. U nastavku analize koju je napravila ova organizacija navodi se i da turizam i ugostiteljstvo nude odličan prostor za prvo radno iskustvo. – Neki poslovi u turizmu ne zahtijevaju prethodno radno iskustvo, već dobru volju, želju za radom i spremnost na učenje. U nekim segmentima ne zahtijeva se formalno obrazovanje, a stječete prenosive vještine, uključujući upravljanje vremenom, komunikaciju, prezentacijske vještine i timski rad. U budućnosti ovo iskustvo olakšat će vam prijavljivanje za radne pozicije koje zahtijevaju prethodno radno iskustvo. Turizam i ugostiteljstvo imaju dugoročnu budućnost i čovjek je u središtu te budućnosti. Radno okruženje uvjetovano je iznimno brzim razvojem digitalnog svijeta, što prijeti gašenju mnogih zanimanja. No, zanimanja u turizmu i ugostiteljstvu imaju dugoročnu stabilnost. U svijetu uvjetovanom rapidnim razvojem tehnologije turisti sve više potražuju jedinstvena iskustva u čijem je središtu čovjek – ističe ova organizacija.

Dodatna edukacija

Na BiH je sada samo nastaviti razvijati turizam i ugostiteljstvo te mlade motivirati i čuvati u ovim sektorima visokim plaćama i drugim povlasticama. Također, edukacija o novim stvarima iznimno je bitna. – Educirati ih trebaju stručne osobe koja se bave određenom problematikom kao što su nutricionizam, dijetetika, pravilno planiranje i pripremanje obroka, higijenskih aspekata prehrane – navela je Inga Arković, specijalistica iz oblasti nutricionizma i javnog zdravlja.

Objava Prirodne ljepote, bogata i jeftina ponuda bh. rijeke pretvorili u ljetne oaze pojavila se prvi puta na Ljubuški na dlanu.