TRAVNIK: Poziv na radionicu „Razvoj digitalnih kanala“

TRAVNIK: Poziv na radionicu „Razvoj digitalnih kanala“

Link na izvornu vijest

Povratak
iz
Njemačke?
Tema
koja
desetljećima
nije
bila
na
dnevnom
redu,
proteklih
mjeseci
postala
je
realnost.
Sve
je
više
obitelji
koje
dižu
sidro
i
odlučuju
se
vratiti
u
svoju
zemlju.
Zbog
čega
se
vraćaju,
nedavno
je
analizirala
Bloomberg
Adria.


Sve
veći
broj
radnika
iz
Bosne
i
Hercegovine
odlučuje
se
vratiti
iz
Njemačke
zbog
nezadovoljavajućih
ekonomskih
prilika,
uključujući
visoku
inflaciju,
rast
troškova
života
i
političku
nestabilnost.
Radnici
koji
se
vraćaju
uglavnom
dolaze
iz
građevinskog,
tekstilnog
i
drvnog
sektora.
Povratak
omogućuje
niže
troškove
života
i
priliku
za
pokretanje
vlastitih
poslova.
Također,
situacija
u
Njemačkoj
se
pogoršava
zbog
smanjenja
proizvodnje
i
rastućih
troškova,
što
je
dovelo
do
porasta
povrataka
radnika
u
BiH

stoji
u
analizi.

Dominik
Raškaj,
marketing
i
PR
menadžer
portala
boljiposao.com,
kaže
da
je
dobar
primjer
Tuzlanska
županija,
gdje
se
ove
godine
u
osnovne
i
srednje
škole
upisalo
oko
devedesetero
djece
koja
su
se
vratila
iz
Europske
unije,
a
ranije
smo
imali
primjer
desetaka
povrataka
i
upisa
djece
u
ZHŽ,
a
čiji
su
roditelji
dotad
bili
u
Njemačkoj.


Osnovni
razlog
za
povratak
radnika
je
ekonomska
kriza
koja
sve
više
kuca
na
vrata
Njemačke
kao
članice
EU-a
i
pokretača
ekonomije
Starog
Kontinenta.
To
vidimo
i
kroz
najave
Volkswagena,
pa
i
Audija,
koji
će
smanjiti
proizvodne
kapacitete,
što
pokreće
domino-efekt,
dakle,
ugrožava
one
tvrtke
kooperante
koje
su
proizvođači
nekih
dijelova.
U
BiH
se
uglavnom
vraćaju
radnici
iz
oblasti
građevine,
tekstilne
i
drvne
industrije,
a
uskoro
se
može
očekivati
i
povratak
radnika
iz
autoindustrije.
Međutim,
postavlja
se
pitanje
koliko
je
realno
očekivati
da
će
ti
radnici
i
njihove
obitelji
zaista
i
ostati
u
BiH.
Nama
je
svaki
školarac,
svaka
mlada,
zdrava,
sposobna,
kvalificirana
osoba
potrebna
i
jako
bitna.
Osobe
koje
se
vraćaju
iz
EU-a
dolaze
i
s
dodatnim
iskustvom
i
edukacijom
te
upravo
takve
osobe
mogu
prenijeti
iskustva
i
educirati
ne
samo
naše
mlade
nego
i
radnike
iz
trećih
zemalja,
a
koji
su
nam,
naravno,
potrebni

istaknuo
je
Raškaj.Nesigurnost
je
ono
što
bi
moglo
sprječavati
povratke
većeg
broja
ljudi
u
ovu
zemlju,
međutim,
sugovornik
iz
Münchena
pita
se
po
čemu
je
BiH
nesigurnija
u
odnosu
na
Njemačku.

Terorističkih
napada
u
BiH
nema
već
godinama,
to
što
političari
s
vremena
na
vrijeme
koriste
zapaljivu
retoriku,
ista
retorika
se
koristi
i
u
Njemačkoj,
često
se
ne
biraju
riječi,
međutim,
svi
nekako
žive
i
sve
nekako
funkcionira.
Problem
migranata,
s
druge
strane,
mnogo
je
veći
u
Njemačkoj
nego
što
je
u
BiH
jer
se
u
BiH
oni
nemaju
razloga
zadržavati.
Percepcija
se
nikad
neće
promijeniti.
BiH
može
postati
najmoćnija
država
u
Europi,
međutim,
morala
bi
proći
desetljeća
da
cijeli
svijet
ne
vidi
Njemačku
kao
takvu
i
unatoč
ovoj
krizi
i
dalje
se
Njemačku
gleda
kao
najsnažniju,
ali
sigurno
je
po
pitanju
neke
sigurnosti
BiH
mnogo
sigurnija

kaže
nam.

Osvrnuli
smo
se
na
još
jednu
činjenicu,
a
to
su
poplave
u
BiH
koje
su
Jablanicu
zavile
u
crno
i
od
kojih
se,
nažalost,
dugo
ova
općina
neće
oporaviti.
Pitamo
ga
može
li
se
to
u
Njemačkoj
tako
dogoditi.

Brojne
pogreške
2021.


Ne
da
se
može
dogoditi,
već
može
biti
i
još
gore,
međutim,
i
dalje
je
Njemačka
nama
daleko,
kao
što
je
Njemačkoj
BiH
daleko
pa
se
neke
katastrofe
neće
pamtiti.
Poplave
u
Njemačkoj
2021.
godine,
koje
su
se
dogodile
u
srpnju,
bile
su
jedne
od
najgorih
prirodnih
katastrofa
u
povijesti
zemlje.
U
poplavama
u
saveznim
pokrajinama
Sjeverna
Rajna-Vestfalija
i
Porajnje-Falačka
poginulo
je
više
od
180
osoba.
Najveći
broj
smrtnih
slučajeva
dogodio
se
u
okrugu
Ahrweiler
u
Porajnju-Falačkoj,
gdje
su
poplave
u
mnogim
mjestima
odnijele
cijele
dijelove
gradova
i
infrastrukture.
Šteta
od
poplava
procijenjena
je
na
milijarde
eura.
I
danas
se
vuku
repovi
zbog
te
katastrofe.

Primjerice,
nedostajalo
je
ranih
upozorenja
i
komunikacije
iako
su
meteorološke
službe
upozoravale
na
opasnost
od
obilnih
kiša.
Loša
je
bila
koordinacija
hitnih
službi,
kasnilo
se
u
reakciji,
što
je
povećalo
broj
žrtava,
odvodni
sustavi
nisu
bili
adekvatno
održavani,
koliko
god
to
nama
čudno
djelovalo
iz
bh.
perspektive,
u
vrijeme
poplava
pokazalo
se
da
aplikacije
i
digitalni
sustavi
upozorenja
nisu
dovoljno
učinkovito
korišteni.
Kasnije
su
se
vodile
rasprave
o
nužnosti
ulaganja
u
poboljšanje
sustava
za
upravljanje
krizama,
infrastrukturu
i
jačanje
pripravnosti
za
buduće
prirodne
katastrofe
koje
su,
zbog
klimatskih
promjena,
sve
češće
i
intenzivnije.
O
tome
se
i
danas
govori.
Eto,
vidite
da
i
takve
stvari
nisu
bajne
u
Njemačkoj,
tako
da,
puno
smo
idealizirali
“obećanu
zemlju”,
ali
je
činjenica
da
se
sve
više
ljudi
vraća

zaključio
je
sugovornik,
piše Večernji
list.

Rubrika “Drugi pišu” je računalno generirana rubrika u kojoj se automatski povlači vijesti s drugih web stranica putem RSS protokola, te se korisnik koji otvori (klikne) vijest na ovoj rubrici upućuje na vijest s izvorne web-stranice (slično kao na Facebooku). Vijesti i linkovi koji vode na te vijesti su pod kontrolom drugih portala te e-Hercegovina.com nije odgovorna za sadržaj tih istih portala. e-Hercegovina.com nije vlasnik prenesenih vijesti i ne polaže nikakva prava na objavljene vijesti. e-Hercegovina.com poštuje intelektualno vlasništvo i autorska prava drugih, te se obvezuje po prijavi povrede autorskih prava, intelektualnog vlasništva ili druge povrede propisa ukloniti sve sadržaje kojima se krše autorska prava drugih. Primjedbe, prijave kršenja prava ili nešto drugo možete uputiti na email [email protected] te se e-Hercegovina.com obvezuje da u najkraćem mogućem roku odgovori na email i po potrebi reagira.
O čemu se priča na BiH i Croatia subredditima

O čemu se priča na Balkanskim subredditima?