BIH i dalje ključna tranzitne točke za migrante koji idu prema zapadnoj Europi: Krijumčari sve nasilniji, migrante drže kao taoce i traže otkupninu

BIH i dalje ključna tranzitne točke za migrante koji idu prema zapadnoj Europi: Krijumčari sve nasilniji, migrante drže kao taoce i traže otkupninu

Link na izvornu vijest

BIH i dalje ključna tranzitne točke za migrante koji idu prema zapadnoj Europi: Krijumčari sve nasilniji, migrante drže kao taoce i traže otkupninu

Granična policija i relevantne agencije suočavaju se s ozbiljnim nedostatkom ljudskih i tehničkih resursa, što ometa njihovu sposobnost da učinkovito nadgledaju cijelu granicu, posebno u udaljenim i teško dostupnim područjima

Bosna i Hercegovina se suočava sa značajnim izazovima u vezi s organiziranim krijumčarenjem migranata, prvenstveno zbog svoje strateške lokacije duž balkanske rute, ključne tranzitne točke za migrante koji idu prema zapadnoj Europi. Unatoč poduzimanju značajnih koraka u borbi protiv organiziranih kriminalnih skupina i postizanju određenog uspjeha u hvatanju krijumčara, nekoliko čimbenika i dalje ograničava učinkovitost ovih napora.

Kako upozoravaju iz Međunarodne organizacije za migracije (IOM), ali i domaćih sigurnosnih agencija, zabrinjavajući trendovi uočeni sa sve nasilnijim radnjama koje poduzimaju krijumčari, kao što je držanje migranata kao talaca i traženje otkupnine, podrazumijevaju da su potrebne snažnije akcije za zaštitu ranjivih osoba i razbijanje organiziranih mreža. Ističu i kako operativna ograničenja ostaju glavna prepreka za učinkovito rješavanje problema krijumčarenja migranata.

Granična policija i relevantne agencije suočavaju se s ozbiljnim nedostatkom ljudskih i tehničkih resursa, što ometa njihovu sposobnost da učinkovito nadgledaju cijelu granicu, posebno u udaljenim i teško dostupnim područjima.

Nedostatak osoblja, napredne tehnologije nadzora i infrastrukture dodatno ograničava njihovu sposobnost da u potpunosti osiguraju ova područja. Kao odgovor Bosna i Hercegovina surađuje sa susjednim zemljama, EU-om i međunarodnom zajednicom.

Ulaze kod Bijeljine

Službeni podaci pokazuju da je najviše ljudi ilegalno ušlo preko područja Bijeljine. Ostale ulazne točke iz Srbije bile su oko Zvornika i Bratunca. Iz Crne Gore većina migranata prelazi u BiH na području graničnog prijelaza Metaljka u okolini Čajniča. Većina migranata putuje do Sarajeva i dalje u Bihać kako bi pokušali prijeći granicu s Hrvatskom na području Velike Kladuše.

Za kolovoz i rujan Služba za poslove sa strancima i Granična policija BiH izvijestile su o povećanom korištenju neslužbenih izlaznih točaka sa sjeverne granice, uglavnom između Svilaja i Orašja.

Iz IOM-a navode da su značajna postignuća i povećanje nadležnosti vlasti u posljednjem razdoblju omogućili bolju integraciju migracija kao fenomena u upravljanju državom.

Prema podacima od sredine ovog mjeseca, Služba za poslove sa strancima BiH u četiri privremena prihvatna centra evidentirala je ukupno 1320 osoba, među kojima su novoprijavljene i ranije prijavljene i koje su se vratile po pomoć.

Privremeni prihvatni centri

U privremenim prihvatnim centrima najviše je državljana Sirije (32%), Afganistana (24%) i Maroka (16%), a slijede Egipat i Alžir. Podaci razvrstani po spolu i godinama pokazuju da je u strukturi onih koji borave u prihvatnim centrima 76% samaca, 8% odraslih u obiteljima, 4% djece u obiteljima, 13% maloljetnika bez pratnje i 1% žena koje su same u pokretu.

– Zapravo, realnost migracija na zapadnom Balkanu se brzo mijenja, ne samo zato što su partneri sa zapadnog Balkana, uz podršku EU-a i IOM-a, napravili ogromne korake k dobro upravljanoj migraciji, već i zato što se migracija počinje uočavati kao potencijal za rast.

Broj radnih migranata koji dolaze u regiju je u porastu (više od 83.000 radnih dozvola izdano je 2022. godine u zemljama zapadnog Balkana) i poslodavci traže podršku IOM-a da smanje postojeće barijere za neometano zapošljavanje novih radnika. Sada više nego ikad postoji potreba da se fokus prebaci na dugoročniji pristup migraciji i da se migracija promatra ne samo kao potencijalni sigurnosni izazov ili hitna situacija koju treba izbjeći već, i što je najvažnije – kao razvojna poluga za regiju. Različite vještine i iskustva koja migranti donose mogu doprinijeti društvenom i ekonomskom razvoju migrantskih zajednica i zajednica domaćina, kao i zajednica koje migranti napuštaju, ističu iz ove organizacije.

Navode da nastavljaju podržavati vlasti BiH u pružanju humanitarne pomoći migrantima. IOM, kroz sredstva Europske unije i drugih donatora te u koordinaciji sa SFA, pruža izravnu pomoć kao što su smještaj, prehrambeni i neprehrambeni artikli, pristup vodi, sanitarnim i higijenskim uslugama, kao i pomoć u zaštiti, uključujući upućivanje na specijalizirane usluge.

Osim toga, IOM u koordinaciji sa Službom za poslove sa strancima raspoređuje mobilne timove koji pružaju podršku migrantima u tranzitnim mjestima. Također će nastaviti podržavati izgradnju institucionalnih kapaciteta za provjeru, registraciju, upućivanje i pomoć ugroženim osobama, uključujući povratak u zemlje podrijetla svih onih koji se žele vratiti.

 

Objava BIH i dalje ključna tranzitne točke za migrante koji idu prema zapadnoj Europi: Krijumčari sve nasilniji, migrante drže kao taoce i traže otkupninu pojavila se prvi puta na Ljubuški na dlanu.

Rubrika “Drugi pišu” je računalno generirana rubrika u kojoj se automatski povlači vijesti s drugih web stranica putem RSS protokola, te se korisnik koji otvori (klikne) vijest na ovoj rubrici upućuje na vijest s izvorne web-stranice (slično kao na Facebooku). Vijesti i linkovi koji vode na te vijesti su pod kontrolom drugih portala te e-Hercegovina.com nije odgovorna za sadržaj tih istih portala. e-Hercegovina.com nije vlasnik prenesenih vijesti i ne polaže nikakva prava na objavljene vijesti. e-Hercegovina.com poštuje intelektualno vlasništvo i autorska prava drugih, te se obvezuje po prijavi povrede autorskih prava, intelektualnog vlasništva ili druge povrede propisa ukloniti sve sadržaje kojima se krše autorska prava drugih. Primjedbe, prijave kršenja prava ili nešto drugo možete uputiti na email [email protected] te se e-Hercegovina.com obvezuje da u najkraćem mogućem roku odgovori na email i po potrebi reagira.
O čemu se priča na BiH i Croatia subredditima

O čemu se priča na Balkanskim subredditima?