Domovi zdravlja, bolnice, ambulante… ispunjeni su pacijentima s upalom pluća, piše Večernji list BiH. U nekim ranijim vremenima ljudi u ozbiljnijim godinama imali bi teže simptome i bili češći pacijenti u ovim mjesecima, no kako se sve mijenja, sve je više mladih s upalom pluća. Kao da se od pandemije i 2020. sve promijenilo pa su i upale pluća bile jače ili nam je sve što se dogodilo toliko utjecalo i na psihu i na organizam da smo oslabjeli i sve nas pogađa i udara tamo gdje smo najranjiviji.

U BiH oboljelih ima, međutim, o tome se više ne govori kao u vremenu kad je korona bila svjetski problem broj jedan i kad smo svakom pacijentu uz želju za ozdravljenje poručivali: “Samo da ne ode na pluća.” Jer, svatko je bio svjestan da sve može krenuti krivo ako se to dogodi, a, nažalost, događalo se i događa se.

– Pluća su stalno izložena mikroorganizmima koji iz gornjih dišnih putova mikroaspiracijom ulaze u donje dišne putove – objasnile su svojedobno liječnice Slavica i Marina Labor. Istaknule su da donji dišni putovi i pluća nisu sterilni, ali nespecifična i specifična obrana domaćina održavaju mikrobiom pod kontrolom, na niskom titru bakterija, što onemogućava proliferaciju konvencionalnih patogena i uzrokovanje infekcije. – Gubitak te kontrole bilo zbog većeg priljeva patoloških mikroorganizama ili zbog slabljenja imunosnog odgovora domaćina izaziva poremećaj te ravnoteže, nekontrolirano množenje patogenih mikroorganizama i nastanak upale pluća. Osim toga, većina patogenih mikroorganizama posjeduje specifične mehanizme kojima onemogućavaju obrambene mehanizme domaćina i time pogoduju nastanku infekcije – istaknule su. Bakterijski uzročnici, a samim time i pneumonije koje uzrokuju, tradicionalno se dijele u dvije skupine: “tipične” i “atipične”. – Opravdanost naziva “atipična” pitanje je rasprave. Naime, izraz se može odnositi na činjenicu da ti organizmi nisu uobičajeni, “tipične” bakterije koje se mogu prepoznati standardnim mikrobiološkim tehnikama.

Drugi sugeriraju da se pridjev “atipična” odnosi na blagu prirodu upale pluća prouzročene nekom od ovih mikroorganizama, u usporedbi s upalom pluća izazvanom najčešćim izvanbolničkim patogenim mikroorganizmom, bakterijom Streptococcus pneumoniae. Ne postoji anamnestički, fizikalni ili rutinski laboratorijski nalaz koji kliničaru omogućava razlikovati tipičnu od atipične pneumonije kod svakog pojedinog bolesnika. Postupni razvoj bolesti uz temperaturu nižu od 39 °C te rijetko prisutne zimice i treskavice (uz manje izraženu zaduhu i prvenstveno suhi kašalj) ukazuju prvenstveno na atipičnu pneumoniju. Opće stanje bolesnika obično nije značajnije narušeno. Vrijednosti leukocita su uredne ili blago povišene i radiološki se obično uočava infiltrat tipa zrnatog stakla. Bolesnici starije životne dobi se često prezentiraju općom slabošću uz poremećaj funkcionalnog i mentalnog statusa te je stoga kod njih osobito teško razlučiti o kojem se “tipu” pneumonije radi – navele su. Sad ćemo se opet vratiti na početak i na činjenicu da je naš organizam oslabljen i da nas je život pod stresom doveo na rub, pa i da nas najmanja prehlada, koja ne bi trebala imati uopće veze sa stresom, izbacuje iz ravnoteže jer veze u današnjem vremenu ima itekako, a što potvrđuju i stručnjaci.

U analizi zašto je smanjena otpornost na infekcije navodi se da dugotrajni stres (kronični) može oslabiti imunosni sustav smanjenjem aktivnosti bijelih krvnih stanica koje su ključne za borbu protiv virusa. To povećava rizik od obolijevanja od gripe ako ste izloženi virusu. Kod osoba koje su pod stresom, simptomi gripe mogu biti intenzivniji jer imunološki sustav ne reagira optimalno. Stres može pojačati upalne procese u tijelu, što može pogoršati osjećaj bolesti. Stres potiče lučenje hormona poput kortizola. Iako kortizol privremeno smanjuje upalu, dugotrajni stres može dovesti do disbalansa u imunosnom sustavu, povećavajući osjetljivost na infekcije.

Zanemarivanje zdravih navika

Stres često ometa san, a nedostatak sna dodatno oslabljuje imunološku obranu. Ljudi koji ne spavaju dovoljno imaju veće šanse razboljeti se nakon izlaganja virusu gripe. Pod stresom ljudi često zanemaruju zdrave navike poput redovite prehrane, tjelovježbe i osobne higijene, što povećava rizik od zaraze gripom, stoji u analizama. Bitno bi bilo promijeniti ili, bolje rečeno, riješiti se loših životnih navika i okrenuti se zdravijoj prehrani, šetnjama, korisnim razgovorima i drugim stvarima koje mogu poboljšati naše zdravstveno stanje.

Objava Domovi zdravlja puni pacijenata, infekcije ostavljaju teške posljedice pojavila se prvi puta na Posušje net.