Od 1. siječnja počela je primjena odluke Vlade Federacije kojom je minimalna plaća sa 619 KM podignuta na 1.000 KM bez da su prije toga smanjeni doprinosi poslodavcima.

Sada se javlja situacija da poslodavci ukidaju radnicima topli obrok i kartu kako bi isplatili minimalac od 1.000 KM.

Na to je reagirala Porezna uprava FBiH najavljujući intenziviranje inspekcijskih nadzora kako bi spriječila zloupotrebe poreznih propisa prilikom obračuna plaća i toplog obroka.

Prema informacijama s terena, pojedini poslodavci koji su ranije isplaćivali plaću od 700 KM uz 300 KM za topli obrok, sada prikazuju cijeli iznos od 1.000 KM kao minimalnu plaću, izostavljajući isplatu toplog obroka.

Porezna uprava FBiH upozorava da, ukoliko se utvrdi da su raniji iznosi toplog obroka zapravo bili dio plaće radi izbjegavanja poreza i doprinosa, to može predstavljati kazneno djelo utaje poreza.

U javnosti se postavlja pitanje mogu li inspekcije zaista kazniti poslodavce ako ukinu topli obrok i kartu.

Nema osnova za kažnjavanje poslodavaca. Mi smo na ovo upozoravali čim se donijela odluka o minimalnoj plaći. Par puta sam govorio da ovo nije garancija da će radnik dobiti više, ovo je garancija samo da će država dobiti više, Vlada FBiH od gospodarstva, odnosno, radnika i poslodavaca, zato što je do sada bilo da imate neku formalnu plaću, plus neoporezivi dio izražen u vidu toplog obroka i naknade za prijevoz.

Sada, ako povećavate preko noći tu minimalnu plaću bez da se nisu smanjili doprinosi, to znači da će veći trošak biti za rad, a s druge strane radnik će dobiti isti, možda čak i manji iznos i bit će nezadovoljan. To se pokazalo sada u veljači, kazao je za Faktor ekonomski stručnjak Admir Čavalić, federalni zastupnik i predsjednik Odbora za ekonomsku i financijsku politiku Zastupničkog doma Parlamenta FBiH.

Osvrnuo se na upozorenje Porezne uprave FBiH.

Što se tiče informacije Porezne uprave, mislim da nije možda prenesena kako treba, ovo nema utemeljenje u Zakonu o radu. Dakle, to su neoporezive, nebavezne naknade, pogotovo ako nisu definirane kroz kolektivni ugovor. Dakle, poslodavac ih ne mora isplatiti i dosta poslodavaca u FBiH kako bi sačuvali radna mjesta i radnika, jednostavno ukidaju te neoporezive naknade. Radnici posljedično shvaćaju da ta priča o minimalnoj plaći od 1.000 KM ustvari je samo u korist države, Vlade FBiH, a ne u njihovu korist kako se u početku proklamiralo, govori Čavalić i dodaje:

Ne mogu ih kazniti. Te institucije ne mogu kažnjavati ako nema osnova za kažnjavanje. Postoji neka zakonska i druga regulativa koja čini naše poslovno okruženje predvidljivim. Mislim da su ovo neka verbalna upozorenja koja opet neće dati efekt u praksi jer, ako poslodavac bira između otpuštanja radnika i mogućnosti da smanji neoporezivi dio, vjerojatno će izabrati ovo drugo. Bolje to i zadržati radnika.

Upitan što je s radnicima gdje postoji kolektivni ugovor, odgovara:

To je ponovo na bazi ugovora, a ne na bazi zakona. Ugovor se može mijenjati, kolektivni ugovor se može raskinuti. Nema zakona, to zakon nije stavio kao obavezu. Kada je nešto ugovorna, a ne zakonska obaveza, opet je u nekim granicama odlučivanja hoće li ili neće.

Radnici su ovdje definitivno najveći gubitnici, a država je najveći dobitnik. Možda će po osnovu uredbe profitirati par kompanija koje će upasti u neke čudne brojeve, odnosno, dobiti broj zaposlenih… Najveći teret ovoga nosi radnik i mikro, mali i srednji biznisi, govori Čavalić.

Faktor je razgovarao i sa Selvedinom Šatorovićem, predsjednikom Saveza samostalnih sindikata BiH.

Činjenica je da topli obrok i prijevoz nisu zakonske kategorije, ali je isto tako činjenica da su ove kategorije propisane kolektivnim ugovorima pa samim tim predstavljaju obvezu za svakog poslodavca gdje postoji zaključen kolektivni ugovor.

S druge strane, treba napomenuti da se topli obrok i prijevoz može utvrditi pravilnikom o radu ili ugovorom o radu pa je po toj osnovi također obveza poslodavaca da radniku isplati topli obrok i prijevoz. Treba napomenti da je topli obrok i prijevoz neoporeziv ukoliko se isplaćuje do visine neoporezivog dijela, kako je to propisano pozitivnim propisima i da su to poslodavci maksimalno koristili da taj dio radnicima predstave kao plaću, a ustvari to nije plaća.

S obzirom na činjenicu da topli obrok i prijevoz ne spada u kategoriju plaće, samim tim, svi poslodavci koji su do sada isplaćivali topli obrok dužni su nastaviti sa tom praksom. U protivnom, ima se smatrati da se krše odredbe pravilnika o radu, odnosno, ugovora o radu, što ostavlja prostor radnicima da sudskim putem, odnosno, putem nadležnih inspekcija ostvare svoja potraživanja, kaže Šatorović i dodaje:

Pored toga, ukoliko je poslodavac topli obrok i prijevoz do sada predstavljao kao dio plaće, a sada tu kategoriju ukinuo zbog povećanja najniže plaće, takav postupak se može posmatrati kao kazneno djelo utaje poreza. Zbog toga pozivamo nadležne inspekcije da se maksimalno uključe u ovu problematiku te žestoko sankcioniraju sve nesavjesne poslodavce koji pokušavaju na ovaj način praktično pokrasti radnike i državu.