IZBORI U NJEMAČKOJ: Merz obećava “snažan glas” u Europi
Prema anketama, Socijaldemokratama prijeti težak poraz, Zeleni imaju skoro istu podršku kao i 2021, ali Socijaldemokrate i Liberali su masovno izgubili simpatije. Demohrišćani na čelu, AfD iza njih
Njemački glasači izlaze danas na opće izbore na kojima su konzervativci favoriti nakon kampanje uzdrmane jačanjem krajnje desnice i dramatičnim povratkom američkog predsjednika Donalda Trumpa. Biračka mjesta otvoridna su u 8 sati, a više od 59 miliona Nijemaca ima pravo glasa. Prve procjene temeljene na izlaznim anketama očekuju se nakon zatvaranja birališta u 18 sati, javlja DW.
Vjerojatni novi kancelar Friedrich Merz obećao je čvrst pomak udesno ako bude izabran kako bi ponovno pridobio birače krajnje desne antiimigracijske Alternative za Njemačku (AfD), koja očekuje rekordan rezultat nakon niza smrtonosnih napada za koje se okrivljuje tražitelje azila.
Kraj noćne more
Ako preuzme dužnost od kancelara Olafa Scholza iz lijevog centra, kao što se naširoko predviđa s obzirom na rezultate anketa, Merz, čelnik Kršćansko-demokratske unije (CDU) obećao je “snažan glas” u Europi u vrijeme kaotičnih poremećaja.
Merz je na svom zadnjem skupu kampanje CDU/CSU u subotu u Münchenu rekao da Europa mora biti samouvjerena kako bi mogla “sjesti za glavni stol” svjetskih sila.
Izražavajući snažno samopouzdanje, 69-godišnji bivši odvjetnik specijaliziran za investicije rekao je pristašama:
– Pobijedit ćemo na izborima i tada će noćna mora ove vlade biti gotova.
Obećavši pooštravanje graničnih kontrola i oživljavanje “njemačkog identiteta” kazao je da “u Njemačkoj više nema lijeve većine i lijeve politike“.
Njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier iskoristio je priliku tijekom glasanja kako bi zahvalio pomagačima na izborima, kojih u Njemačkoj ima oko 675.000. Također je pozvao građanke i građane s pravom glasa da izađu na izbore.
– Koristite svoje izborno pravo, izađite na izbore i odlučite o budućnosti naše zemlje s mišlju da vaš glas može biti presudan – rekao je Steinmeier.
Izborima je prethodila politička kriza pokrenuta nakon raspada Scholzove koalicija 6. novembra, baš na dan kad je Trump ponovno izabran.
Uzrok raskida SPD-a, Zelenih i liberalnog FDP su bile svađe oko finansija.
AfD podalje od vlasti?
SPD bilježi i povijesno niske ocjene u anketama, oko 15 posto. To ukazuje na činjenicu da je Scholz platio cijenu politike koju je vodio, ali i loših ekonomskih rezultata u vrijeme kada je rat u Ukrajini podigao cijene energije.
Kako je SPD gubio tako se AfD penjao. Ankete su pokazale na čak 20 posto. No, to ne znači da će izaći iz opozicije obzirom da su sve druge stranke obećale da će ga držati podalje od vlasti.
AfD, najjača na bivšem komunističkom istoku, na putu je prema najboljem rezultatu u povijesti nakon što je Njemačka izložena nizu napada u kojima su osumnjičeni tražitelji azila.
Ključno glasanje u najvećoj ekonomiji Europske unije dolazi usred snažno poremećenih odnosa Sjedinjenih Država i Europe nakon Trumpovog direktnog obraćanja ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu mimo Europe kako bi okončao rat u Ukrajini.
To je izazvalo i zabrinutos saveznika u NATO-u, a pogotovo u NJemačkoj, koja je napredovala pod sigurnosnim kišobranom predvođenim SAD-om.
U neobičnom razvoju događaja usred polarizirane kampanje AfD je uživao u podršci koju joj je davalo Trumpovo okruženje, a milijarder Elon Musk ju je hvalio kao jedinu stranku koja “spašava Njemačku”.
Analitičari predviđaju da će Merzu na kraju trebati dugo vremena da dogovori dogovori koalicijsku vladu, a to će onda produžiti političku paralizu u Berlinu.
Novi izborni zakon
Pet je stranačkih kandidata za funkciju kancelara – (CDU i CSU), socijaldemokratska SPD, Zeleni, desničarska Alternativa za Njemačku (AfD) i ljevičarsko-populistički Savez Sara Vagenkneht (BSW), a formalno ih bira Bundestag nakon izbora.
Na izborima sudjeluje, prema odobrenju Centralne izborne komisije 41 partije, ali ih samo 29 zaista i izalazi pred birače i moraju preći izborni prag od 5 odsto.
Na izborima će se za reizbor boriti i 80 odsto sadašnjih poslanika u Bundestagu, koji je sa dosadašnjih 736 mandata ujedno i najveći izabrani donji dom nekog parlamenta u svijetu.
Predstojeći izbori održavaju se, međutim, po novom izbornom zakonu koji unosi kombinaciju većinskog i proporcionalnog izbornog sistema. Jedan od ciljeva izmjene zakona bio je i da se smanji broj mandata u glomaznom parlamentu, pa se u nedjelju bira 630 poslanika.
Na cijeloj teritoriji Savezne Republike Njemačke ima 299 izbornih jedinica, koje su određene tako da u njima živi približno isti broj stanovnika, bez obzira na broj građana s pravom glasa.
Izbore karakterišu izrazite demografske promjene. Na izborima 2021. godine u samoj Njemačkoj je moglo da glasa 61,2 miliona ljudi. U sadašnjem biračkom tijelu, više od 40 odsto građana je prevalilo šezdesetu godinu, a jedna četvrtina je starija od 70 godina.
Mlađi od 30 godina čine svega 13,3 odsto biračkog tijela. Mladih koji prvi put mogu da glasaju ima 2,3 miliona, odnosno oko četiri odsto.
Za kontrolu izbora i procesa brojanja glasova i za održavanje reda na biralištima biće angažovano čak 650.000 volontera.
Parlamentarni izbori su redovno bili planirani za narednu jesen, ali su, poslije raspada njemačke vladajuće tročlane koalicije SPD-a, Zelenih i liberalne FDP, raspisani privremeni.
The post IZBORI U NJEMAČKOJ: Merz obećava “snažan glas” u Europi appeared first on Interview.ba.