Istovremeno namjerava da se pozabavi i drugim gorućim problemom, a to je nedostatak stanova u Njemačkoj.

Međutim, za te planove biće potrebno, osim novca, i mnogo radne snage – kako kvalifikovane, tako i one bez kvalifikacija. Upravo u tom sektoru je Pravilo o Zapadnom Balkanu, koje je uvedeno 2016. godine, proteklih godina zadovoljavalo potrebe njemačkog tržišta rada, jer za razliku od drugih programa za useljavanje radne snage, Pravilo o Zapadnom Balkanu nije zahtijevalo kvalifikacije, već samo ugovor o radu sa njemačkim poslodavcem.

To je posebno građevinskoj industriji omogućavalo zapošljavanje nekvalifikovanih radnika, koji su takođe deficitarni na njemačkom tržištu rada, piše Dojče vele (Deutsche Welle).

Prošle godine je socijaldemokratsko-zeleno-liberalna vlada, u jeku liberalizacije useljavanja, povećala godišnju kvotu u okviru Pravila o Zapadnom Balkanu sa 25.000 na 50.000 radnih dozvola godišnje. Međutim, nova vlada je u svom koalicionom sporazumu od prošle nedjelje ponovo smanjila tu kvotu na 25.000 dozvola godišnje. Sada se mnogi poslodavci pitaju koji je razlog za takvu odluku.

„Pravilo o Zapadnom Balkanu pokazalo se kao isprobani instrument pronalaženja radne snage i to bez pretjerane birokratije, što je inače rijetkost kada je riječ o imigraciji“, kaže za list Štutgarter cajtung zamjenik direktora Njemačke industrijske i trgovinske komore Ahim Derks.

Zato je odluka buduće vlade da opet prepolovi zapadnobalkansku kvotu, prema njegovu mišljenju, pogrešna.

Sličnog mišljenja je i Tim‑Oliver Miler, direktor Centralnog saveza njemačke građevinske industrije. On je također za Štutgarter cajtung rekao da smanjenje godišnje kvote posebno pogađa građevinsku industriju.

„Značajan dio stranih radnika na njemačkim gradilištima dolazi upravo iz neke od zemalja bivše Jugoslavije. Sadašnja odluka o smanjenju tog kontingenta je iznenađujuća i štetna, i to posebno ako se uzmu u obzir planirani infrastrukturni projekti koji će povećati potražnju za radnom snagom“, kaže Miler.

Smanjenje kontingenta neće pogoditi samo velike infrastrukturne projekte, već i stanogradnju, smatra Aksel Gedaško, direktor Krovnog udruženja stanogradnje (GdW).

„Ako se dotok radnika sa Zapadnog Balkana prepolovi, to bi moglo da pogorša nestašicu radne snage na gradilištima“, ističe on.

Zanatlije svih smjerova potrebne su građevinarstvu

Za razloge za smanjivanje kontingenta nema razumijevanja ni Jan Danenbring, iz Centralnog udruženja njemačkih zanatlija (ZDH).

„Savezna vlada nedavno je udvostručila tu kvotu, a sada je ponovo vraća, iako se okolnosti u poređenju s prošlom godinom nisu promijenile“, kaže Danenbring, također za Štutgarter cajtung. I zaključuje:

Negativni komentari i nedostatak razumijevanja odluci buduće vlade o Pravilu o Zapadnom Balkanu dolaze i iz redova stručnjaka za tržište rada. Herbert Briker iz Instituta za istraživanje tržišta rada (IAB) smatra da vlada tim potezom „šalje pogrešan signal“. On ukazuje na to da je Pravilo o Zapadnom Balkanu do sada pokazalo kao uspješan mehanizam:

„Čak 95 do 98 odsto onih koji su u Njemačku stigli u sklopu tog pravila su i u godini nakon dolaska zaposleni i uredno plaćaju doprinose“, zaključuje Briker.