Naime, zbog vremenskih (ne)prilika prinos je manji za oko 30%, na nekim oranicama i do 40%, a da nevolja uistinu nikada ne dolazi sama, uvjerili su se i oni jer je cijena daleko od očekivane – između 60 i 80 feninga, nešto niža na otkupu za Hrvatsku u odnosu na čapljinsku veletržnicu, stoga se sve češće od poljodjelaca mogu čuti najave odustajanja od ove djelatnosti.

Trenutačnu situaciju s prodajom krumpira za Radio Ljubuški komentirao je Dubravko Vukojević, ravnatelj poljoprivredne zadruge Plodovi zemlje povodom predstavljanja Ljubuškog ranog na sajmu braniteljskog poduzetništva u Mostaru.

– Što god da kažem ispasti će da se mi poljodjelci stalno nešto žalimo. Ipak, moram kazati da je ova godina prilično loša kada su u pitanju gotovo svi naši proizvodi ne samo krumpir. Zbog jedne, a negdje i dvije slane te plamenjače, godina nam kasni između 15 do 20 dana. Uz kasno dozrijevanje naših kultura tu je i smanjen prinos za nekih 30-ak posto, ne samo kod krumpira. Sve to utjecalo je na cijenu naših proizvoda jer kasnije dozrijevanje i kasniji plasman na tržište znači i znatno nižu cijenu naših proizvoda – izjavio je.

Na pitanje koliko su zadovoljni cijenom mladog krumpira Vukojević je za Radio Ljubuški kazao:

– Moram priznati da je trenutna cijena krumpira ista kao i u ovo doba prošle godine. Međutim, moram ponoviti da zbog kasnijeg dozrijevanja i kasnijeg plasmana na tržište nećemo moći postići ni približnu ukupnu cijenu kao prošle godine. Naime, prošle godine smo većinu našeg mladog krumpira plasirali još u svibnju, u ovo vrijeme prošle godine vadili smo posljednje količine krumpira, a sada imamo situaciju da ćemo najveće količine krumpira izvaditi u lipnju tako da će, kad uzmemo u obzir sve što sam rekao, konačna zarada, ako je uopće bude, biti puno manja nego prošle godine.

Sugovornike je zanimao i izvoz mladog krumpira u Republiku Hrvatsku.

– Na našu veliku sreću imamo ovdje kod nas u Ljubuškom i Čapljini 5-6 izvoznika u RH. Oni su s izvozom krenuli krajem svibnja i početkom lipnja, dakle kada je gotovo sav naš krumpir dozrio. Da nije izvoza u RH i da nije njih onda bi tek to bila potpuna katastrofa. Jednostavno, tržnica u Čapljini ne može ‘progutati’ sav naš krumpir, a da nema izvoza mi bi krumpir bili prisiljeni davati u bescjenje – zaključio je Vukojević.