DVIJE GODINE OD UBOJSTVA NIZAME HEĆIMOVIĆ: Žene u BiH ni danas se ne osjećaju sigurnije
Šta je urađeno tokom dvije godine od ubistva Nizame Hećimović u Gradačcu i koliko su usvojene izmjene zakona učinkovite u sprječavanju novih ubistava žena? Izmjene Krivičnog zakona Federacije sada tretiraju teško ubistvo žene kao rodno zasnovano, ali je za njegovu primjenu potrebna dodatna edukacija tužitelja i policajaca. Svijest društva o nasilju nad ženama ostala je ista
Piše: Lamija GREBO
Na današnji dan prije dvije godine u Gradačcu je ubijena Nizama Hećimović u prisustvu maloljetnog djeteta, snimak je uživo prenesen na Instagram profil ubice. Iako su se mnogi prijavili, ovaj snimak satima je ostao online. Ubica je nakon toga usmrtio još dvije osobe, dok je tri ranio. Nekoliko sati kasnije, nakon što ga je policija pronašla, izvršio je samoubistvo.
Nakon Nizaminog, ali i ubistava drugih žena, uslijedili su brojni protesti sa zahtjevima da se zakoni promijene i unaprijede.
Povećan broj prijava
Danijela Huremović, voditeljica sigurne kuće Udruženja građana “Vive žene” Tuzla, pojašnjava da je prethodne dvije godine, između ostalog, donesen novi zakon o zaštiti od nasilja u porodici, koji je proširen na način da su obuhvaćene sve osobe ženskog spola bez obzira da li se nasilje dešava u obitelji ili ne.
– Samim zakonom usvojene su brojne pozitivne promjene što se tiče zaštite žena, naravno tiče se najviše postupanja nadležnih institucija i usvojene su izmjene Krivičnog zakona Federacije BiH koje definišu femicid kao posebno krivično djelo, odnosno posebno krivično djelo ubistva žene, posebno ako je tome prethodilo dugogodišnje nasilje – kaže ona za Detektor.ba.
Huremović dodaje da se bez zakona ne može očekivati da će doći do promjene postupanja jer oni sami daju određenu snagu i moć.
U Tuzlanskom kantonu, kako navodi, ovo udruženje primijetilo je ažurnije postupanje institucija, povećan je broj prijava nasilja u obitelji i ažurnije se na njih odgovara u smislu da se hitnije postupa prije ranijih godina.
– Ono što je svakako pozitivno jeste da za svaki slučaj prijave nasilja policijski službenici podnose zahtjeve za zaštitne mjere, a shodno tome nadležni općinski sudovi i izriču te zaštitne mjere – kaže ona.
Pravilnici bez edukacija ne znače ništa
I Meliha Sendić, predsjednica Centra ženskih prava Zenica, kaže da se u praksi situacija promijenila na bolje.
– Žene koje se nama obraćaju i dolaze, za malo manje od 24 sata rješavaju se problematika i izriču se zaštitne mjere, koje ranije, možda prije tri godine, nismo mogli pomisliti da će se ovako događati – kaže ona.
Sendić pojašnjava kako je sada skoro svaki prijetnja koju žena zaprimi zadokumentovana.
– Ono što je sada za tužitelje pohvalno, nakon 20 godina rada mogu da kažem, jeste to da se stvarno sada trudi da se kreće dalje u postupku brzo i učinkovito – dodaje ona.
Nerma Šarić iz Neformalne grupe građana i građana Gradačca pozdravlja zakonska rješenja u protekle dvije godine, ali smatra da je izostao faktor prevencije.
– Na prevenciji se ne radi ništa, a to podrazumijeva reformu unutar škole, obrazovanja, jačanja kadrova u centrima za socijalni rad, otvaranje centara koji će pojačati cijeli taj dijapazon rada na prevenciji i sprečavanju, pa i na djelovanju po prijavi – kaže ona.
Šarić misli da svi ovi zakoni i pravilnici koji su uslijedili ne znače ništa ako se ne bude radilo na edukaciji kadrova koji će provoditi te zakone.
Ona navodi da je Neformalna grupa građana i građana Gradačca mjesecima tijekom 2023. godine protestvovala u Gradačcu tražeći da se održi tematska sjednica na temu rodno zasnovanog nasilja.
– Na toj sjednici tražili smo da se ispune barem oni zahtjevi gradačačke peticije koje lokalna vlast može ispuniti – otvaranje savjetovališta, centra za rad s djecom i mladima u riziku i centra za besplatnu pravnu pomoć – pojašnjava Šarić.
Ona dodaje da su peticiju predstavili javnosti i uputili lokalnoj vlasti na prvim prosvjedima 12. avgustaa 2023. godine, poslije trostrukog ubojstva, te naglašavaju da zaključe tematske sjednice i dalje obvezuju gradsku upravu da ih ispune.
U jednom od zaključaka navodi se da Gradsko vijeće zahtijeva od nadležnih službi da u roku od 90 dana prikažu sve materijalne, kadrovske i prostorne kapacitete za realizaciju centra za besplatnu pravnu pomoć, savjetovališta i centra za preventivni rad s djecom i mladima u riziku.
Strožije kazne
Sendić i Huremović također ukazuju na važnost prevencije, pogotovo kroz edukaciju.
Huremović, između ostalog, ističe edukaciju žena u lokalnim zajednicama.
– Još uvijek imamo situacije posebno u ruralnim sredinama, gdje je jako teško prijaviti nasilje jer svu sramotu i stid za doživljeno nasilje prihvaća žrtva, jer tako joj nameće sredinu u kojoj živi – kaže ona.
Predstavnički dom Parlamenta Federacije je u maju jednoglasno usvojio prijedlog izmjene i dopune Krivičnog zakona koji posebnim članovima tretiraju teško ubistvo žene kao rodno zasnovano, te kažnjavaju one koji distribuiraju sadržaj na kojem je prikazano seksualno zlostavljanje djece napravljeno umjetnom inteligencijom.
Koji mjesec ranije, Dom naroda Federacije Bosne i Hercegovine usvojio je Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji i nasilja prema ženama kojim, osim prevencije, uvode i strožije kazne za nasilje, elektroničke upute nasilniku sa izrečenim mjerama, te veću zaštitu žena i djece.
Šarić smatra da je u posljednje dvije godine ažurnost institucija povećana za mali postotak, ali da se žene danas ne osjećaju ništa sigurnije u odnosu na prethodnu godinu.
Sendić objašnjava zašto je to tako.
– One se ne osjeća sigurnije zato što se nedostatak povjerenja u instituciji sustava zaštite i osude društva nije promijenila. Na tome će trebati dugo raditi da bi se one stvarno osjećale sigurnije – kaže ona.
Stigma o nasilju nad ženom još uvijek postoji, smatra Huremović, a ženama je još uvijek teško prijaviti nasilje jer postoji osuda okoline.
“Svi trebamo težiti tome da ako čujemo da se negdje događa nasilje u obitelji, da to bez ikakve zadrške, bez ikakvog straha, trebamo prijaviti nadležnim institucijama, jer bez prijave ne postoji ni kazneno djelo”, kaže ona.
Prije dvije godine snimak ubojstva Nizame Hećimović bio je dostupan duže od tri sata prije nego što je u konačnici uklonjen intervencijom Federalne uprave policije (FUP).
Sendić kaže da se tek sad, nakon usvajanja zakona, može kroz monitoring pratiti kako će se dobiti segment nasilja putem interneta.
– Nije se nešto značajno promijenilo jer se nije moglo podvesti pod kazneno djelo onda se teško moglo sankcionirati – kaže ona.
Nada u promjene zakona
Saša Petrović, vršilac dužnosti načelnika Odjela za borbu protiv kompjuterskog kriminala FUP-a, nalaže da ovaj odjel radi prvenstveno na istragama kaznenih djela protiv sustava mreže elektronske obrade podataka, ali pruža asistenciju u drugim odjelima.
Ovaj odjel je, kako kaže, u slučaju ubistva Nizame Hećimović reagovao na uklanjanje snimaka ubistva.
– Sa svim kompanijama, ne samo s “Metom”, imaju jasno definiran i propisan način postupanja i kanale za komunikaciju – kaže on.
Petrović pojašnjava da policijske agencije imaju mehanizme i alate za komunikaciju s tim kompanijama, ali djelo koje se izvrši u smislu da se koristi internet za izvršenje, objavljivanje i prenošenje komunikacija mora biti inkriminisano domaćim krivičnim zakonodavstvom u BiH.
Petrović pozdravlja zakon koji je objavljen u “Službenom glasniku FBiH” početkom mjeseca, a koji je stupio na snagu prije nekoliko dana.
Objašnjava da do ovog zakona u Federaciji desetine krivičnih djela nisu bile jasno definirane, te se nije moglo ni postupati.
– Svako naše postupanje u tim djelima bilo bi kazneno djelo od strane nas jer mi postupamo po Krivičnom zakonu – kaže on i dodaje da će se s ovim izmjenama puno toga moći uraditi, a zaštita je podignuta na višu razinu.
Ipak, Petrović ukazuje da će za spovođenje u djelo ovog zakona trebati veliki broj policijskih službenika koji su dovoljno educirani i opremljeni, kao i tužitelji i suci, te će sada biti potrebno stvoriti praksu.
The post DVIJE GODINE OD UBOJSTVA NIZAME HEĆIMOVIĆ: Žene u BiH ni danas se ne osjećaju sigurnije appeared first on Interview.ba.