Vijeće ministara BiH usvojilo Reformsku agendu, evo što to znači za BiH
Na 62. izvanrednoj/telefonskoj sjednici Vijeća ministara Bosne i Hercegovine usvojena je Informacija o aktivnostima po Zaključku Vijeća ministara sa 56. izvanredne sjednice, koja se odnosi na provedbu aktivnosti na usuglašavanju Reformske agende Bosne i Hercegovine s Reformskom agendom i Listom reformi.
Potvrđena je kontinuirana opredijeljenost Vijeća ministara BiH na provođenju reformskih procesa, kao i ispunjavanju obveza na europskom putu Bosne i Hercegovine.
Usvajanjem Informacije o provedbi aktivnosti potvrđuje se kako Bosna i Hercegovina nastavlja jasno i odlučno koračati prema svom strateškom cilju – punopravnom članstvu u Europskoj uniji.
Nakon više od godinu dana političkih blokada, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine usvojilo je Reformsku agendu, dokument koji je bio preduvjet za pristup sredstvima iz Plana rasta za Zapadni Balkan Europske unije.
Dokument, koji sadrži 113 reformskih mjera, mjesecima su blokirali ministri iz SNSD-a Srđan Amidžić i Staša Košarac. Sada je napokon usvojen te će biti proslijeđen u Bruxelles, gdje će ga Europska komisija ili odobriti ili vratiti na doradu.
Ako Bruxelles prihvati Reformsku agendu, BiH bi mogla dobiti pristup sredstvima u vrijednosti većoj od 900 milijuna eura, no to je tek početak – predstoji konkretna provedba reformi na državnoj, entitetskoj i lokalnoj razini.
Prva sredstva već do kraja godine
Do kraja 2025. godine, BiH bi mogla povući prvih 7 % iz ukupno 917 milijuna konvertibilnih maraka namijenjenih za našu zemlju. Svaka naredna isplata ovisit će o tome jesu li prethodne mjere provedene – svakih šest mjeseci planirana je revizija napretka.
Što je Reformska agenda?
Radi se o dokumentu koji definira popis reformi koje će vlasti BiH morati provesti kako bi pristupile sredstvima iz fondova EU-a. U srpnju 2024. ukupna alokacija sredstava iz Plana rasta smanjena je za 108 milijuna eura, budući da BiH nije ispoštovala zadane rokove Europske komisije.
Usvajanje dokumenta bilo je predmet političkih prijepora, osobito zbog dviju točaka neprihvatljivih za vlast u Republici Srpskoj:
- Poštivanje odluka Ustavnog suda BiH i imenovanje nedostajućih sudaca koje imenuje Narodna skupština RS-a
- Ukidanje entitetskog veta u Vijeću za državnu pomoć
Prema dostupnim informacijama, finalna verzija dokumenta je izmijenjena upravo u tim točkama kako bi osigurala potporu ministara iz RS-a.
Kako će se sredstva raspodjeljivati?
Prema nacrtu iz srpnja 2024., sredstva iz Plana rasta bit će usmjerena na razne projekte na državnoj, entitetskoj i lokalnoj razini. Među spomenutim projektima nalaze se:
- izgradnja novih cesta
- rekonstrukcija piste na Međunarodnoj zračnoj luci Sarajevo
- izgradnja škola diljem BiH
- razvoj 5G mreže
- i drugi infrastrukturni i obrazovni projekti
Međutim, svaki projekt mora biti pojedinačno odobren na razini Vijeća ministara BiH, a prijedloge projekata dostavljaju županije, općine i gradovi.
Važno je naglasiti da je financiranje ovih projekata uvjetovano provedbom reformskih mjera iz prvog dijela dokumenta. To znači da bi, primjerice, izgradnja ceste ili škole mogla biti zaustavljena ako Bruxelles zaključi da BiH ne poštuje preuzete obveze.
Usvajanje Reformske agende zasigurno je pozitivan korak za Bosnu i Hercegovinu, no to je tek početak dugotrajnog procesa koji zahtijeva odlučnost, reforme i dosljednu provedbu dogovorenih mjera – što do sada nije bila praksa domaćih vlasti. Ako BiH do kraja 2025. ne iskoristi ovu priliku, iduća – izborna godina – mogla bi ponovno usporiti ili potpuno zaustaviti europski put zemlje.
Objava Vijeće ministara BiH usvojilo Reformsku agendu, evo što to znači za BiH pojavila se prvi puta na Posušje.info.