Minimalne mirovine mogle bi ići i iznad 700 KM, ali postoji uvjet koji se veže uz godine radnog staža
Izmjene i dopune Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju, a koje bi, u skladu s najavama federalnih vlasti, trebale biti usvojene vrlo brzo s početkom primjene od 1. siječnja, donose nekoliko ključnih novosti
NOVI PRIJEDLOG izmjena Zakona o MIO/PIO uvodi usklađivanje dva puta godišnje, ali i potpunu novu formulu koja bi, pretpostavke su, dovela do značajnijeg povećanja mirovina
Ipak, valja navesti i kako izjave nadležnih jasno upućuju na činjenicu da se stečena prava neće umanjivati
Izmjene i dopune Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju, a koje bi, u skladu s najavama federalnih vlasti, trebale biti usvojene vrlo brzo s početkom primjene od 1. siječnja, donose nekoliko ključnih novosti koje bi s jedne strane osnažile materijalni status umirovljenika, a s druge uvele pravedniji obračun minimalnih mirovina uvođenjem modela više razreda, ovisno o godinama staža.
Usklađivanje
Krenimo od usklađivanja, odnosno rasta mirovina. Tako novi prijedlog izmjena Zakona o MIO uvodi usklađivanje dva puta godišnje, ali i potpuno novu formulu koja bi, pretpostavke su, dovela do značajnijeg povećanja mirovina. Trenutačno se mirovine usklađuju 15. travnja svake godine tako što se usklađivanje vrši u visini zbroja 50% postotka porasta potrošačkih cijena i 50% postotka porasta bruto domaćeg proizvoda u Federaciji u prethodnoj godini. Izmjenama u formulu, umjesto bruto domaćeg proizvoda, ulazi rast prosječne plaće, dok rast potrošačkih cijena ostaje dio formule. Njihov će odnos, već je ranije potvrđeno Večernjem listu, uvijek ići u korist umirovljenika.
Klix navodi kako će se mirovine usklađivati 1. siječnja i 1. srpnja, i to sa stopom rasta, odnosno smanjenja indeksa potrošačkih cijena i bruto plaća u FBiH u prethodnom polugodištu u odnosu na polugodište koje mu prethodi.
Stopu rasta bi po prvoj verziji činio zbroj 60 posto rasta, odnosno smanjenja indeksa potrošačkih cijena, i 40 posto rasta, odnosno smanjenja bruto plaće ako je stopa promjene indeksa potrošačkih cijena viša od stope promjene bruto plaće ili jednaka toj stopi. U drugoj verziji stopu bi činio zbroj 40 posto rasta, odnosno smanjenja indeksa potrošačkih cijena, i 60 posto rasta, odnosno smanjenja bruto plaće ako je stopa promjene indeksa potrošačkih cijena manja od stope promjene bruto plaće. Drugim riječima, udio koji čine potrošačke cijene u formuli bit će veći ako je rast cijena bio izraženiji u odnosu na rast plaća i obrnuto. To u konačnici donosi umirovljenicima dobre vijesti i mogućnost vidljivijeg povećanja mirovina, a sigurnosni je mehanizam sadržan u odredbi, prema kojoj usklađivanja neće biti ako zbroj vodi u negativnom smjeru.
S druge pak strane, uvodi se više kategorija minimalne mirovine ovisno od godinama radnog staža, pa će tako oni koji imaju od 15 do 20 godina radnog staža imati mirovinu koja neće moći biti niža od 60 posto prosječne mirovine koja je isplaćena u prosincu prethodne godine. Oni sa stažom od 20 do 25 godina neće imati mirovinu koja je manja od 65 posto prosječne mirovine, osobe sa stažom od 25 do 30 mirovinu od 70 posto prosječne mirovine, a umirovljenici sa stažom od 30 i 35 godina staža neće moći imati mirovinu nižu od 75 posto prosječne. Osobe čiji je staž od 35 do 40 godina neće moći primati manje od 85 posto prosječne mirovine, a oni s 40 godina staža imat će mirovinu koja neće biti niža od 95 posto prosječne mirovine. Podsjećamo, prosječna mirovina korisnika samostalne mirovine u rujnu iznosi 760,98 KM. Dakle, najniža minimalna mirovina bi u sadašnjim okolnostima bila 456 maraka, a najviša minimalna od 722 do 760,98 maraka.
Prateći zakoni
Ipak, valja navesti i kako izjave nadležnih jasno upućuju na činjenicu da se stečena prava neće umanjivati, što bi onda značilo i da se novi model uvođenja više razreda minimalne mirovine odnosi na nove umirovljenike koji će u mirovinu po novom zakonu. Također, novim će se zakonom proširiti i prava na naknadu troškova pokopa iza umrlog korisnika mirovine i na osobe koje su te troškove snosile, a ne samo na članove uže obitelji. U kontekstu drugih zakonskih rješenja koja moraju pratiti ono vezano uz mirovinski sustav, treba uputiti na izmjene zakona u području radnog zakonodavstva, novo zakonsko rješenje o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba, Zakonu o radu, kao i Zakonu o zapošljavanju stranaca. Jasno je kako je ukupnu ekonomsku sliku Federacije BiH nužno ojačati reformama koje će u značajnoj mjeri suzbiti “sivu ekonomiju”, osnažiti fiskalnu poziciju Federacije te donijeti toliko potrebne promjene na uvijek dinamičnom tržištu rada.
Objava Minimalne mirovine mogle bi ići i iznad 700 KM, ali postoji uvjet koji se veže uz godine radnog staža pojavila se prvi puta na Ljubuški na dlanu.