THE NEW YORK TIMES: Trumpovi saveznici pokušavaju ojačati Dodika
Ministarstvo finansija privremeno je ukinulo sankcije koje su bile uvedene protiv Dodikovog šefa kabineta, Danijela Dragičevića. Ovaj izuzetak otvorio je mogućnost da i drugi Dodikovi saveznici uskoro dobiju olakšanje od sankcija
Interview.ba
Samo nekoliko sedmica nakon što je predsjednik Trump preuzeo dužnost po drugi put, jedan od njegovih najistaknutijih pristalica, Rudolph W. Giuliani, bio je 7.200 kilometara daleko i nosio sasvim drugačiju kapu.
Umjesto crvenih kačketa s natpisom “Make America Great Again” (“Učinimo Ameriku ponovo velikom”) koji su posljednju deceniju bili zaštitni znak na Trumpovim skupovima, Giulianijevo novo pokrivalo za glavu obećavalo je da će “Make Srpska Great Again” – “Učinimo Srpsku ponovo velikom”.
Tako počinje tekst Kennetha P. Vogela, istaživačkog novinara The New York Timesa, objavljenog pod nazivom “Trumpovi saveznici pokušavaju ojačati balkanskog lidera podržanog od Putina“.
U tekstu se dalje navodi:
Pojavljivanje Guiuliania s tim kačketom na političkom skupu Milorada Dodika, predsjednika male, samoupravne teritorije u Bosni i Hercegovini, označilo je javni početak skupe i široko rasprostranjene kampanje uticaja s ciljem da se Trumpova administracija pridobije da stane u odbranu proruski nastrojenog autoritarnog lidera koji pokušava odbraniti svoju vlast od prijetnji kod kuće i u Washingtonu.
Napori su se proširili i uključuju dobro povezane lobiste i advokate povezane s Trumpom, koji, prema podnescima Ministarstvu pravde, za svoj rad dobijaju oko 300.000 dolara mjesečno, pa i više.
Trump Balkana
Njihov cilj je predstaviti gospodina Dodika, dominantnu figuru u Republici Srpskoj, kao neku vrstu “Trumpa Balkana”.
Kampanja je Dodika, koji se bori protiv pokušaja da bude smijenjen s predsjedničke funkcije i nastoji ukinuti američke sankcije, prikazala kao žrtvu iste vrste političkih progona kakvima, po vlastitim tvrdnjama, bivaju izloženi Giuliani i Trump – te kao nekoga ko je spreman sklopiti unosne dogovore s Washingtonom.
Trumpova administracija se javno distancirala od Dodikove stvari, a on se suočava sa značajnim preprekama da ostane na vlasti. No, kampanja uticaja već je ostvarila određene uspjehe, uključujući sastanke s dvojicom visokih diplomata koje je imenovao predsjednik, kao i ranije neobjavljeno ublažavanje sankcija članovima Dodikovog tima.
Ti napori predstavljaju nacrt za novu vrstu stranog lobiranja, prilagođenu Trumpovoj eri.
Nova vrsta lobiranja
Pod ranijim administracijama, strani političari, oligarsi ili kompanije obično bi plaćali lobističke firme koje imaju veze s obje američke političke stranke da izrađuju analitičke dokumente i organizuju sastanke s članovima Kongresa, kako bi pokušali dokazati da se interesi njihovih klijenata podudaraju s američkom politikom.
Sada, međutim, oni se okreću Trumpovim insajderima, kako bi se direktno obratili predsjedniku ili njegovoj bazi pristalica – ponavljajući njegove pritužbe, hraneći njegov ego ili formulirajući svoje zahtjeve tako da izgledaju usklađeni s njegovim političkim ili poslovnim agendama.
Ovakav pristup, kaže bivši guverner Illinoisa Rod Blagojevich, odražava Trumpov status lidera desničarskog populističkog talasa koji se širi širom svijeta. Blagojevich, koji je izabran kao demokrat, bio je osuđen za političku korupciju, ali je njegova presuda izbrisana zahvaljujući Trumpovom pomilovanju u februaru. Mjesec dana kasnije, potpisao je ugovor s Dodikovom vladom.
– Mogu to prepoznati kada se dešava na drugim mjestima, pa mi je bilo sasvim očito dok sam sjedio u zatvoru: gledao sam šta rade predsjedniku Trumpu – rekao je Blagojevich. – Isto se sada radi u Evropi, ne samo Dodiku i Republici Srpskoj, koja je sićušan komadić u ovom velikom svijetu u kojem živimo. To se dešava i u Francuskoj, i u Brazilu, i u Rumuniji.
U okviru svog ugovora, Blagojevich je objavio niz objava na društvenim mrežama i autorskih tekstova u kojima osuđuje procesuiranje Dodika na sudu u Bosni zbog nepoštivanja odluka međunarodnog tijela koje nadzire mirovni sporazum kojim je okončan krvavi vjersko-etnički sukob devedesetih između Bošnjaka, Srba i Hrvata u bivšoj Jugoslaviji.
Blagojevich je uporedio ono što naziva „oružanom (političkom) represijom“ protiv Dodika i drugih desničarskih populističkih političara širom svijeta s korupcijskim optužbama protiv njega samog, Giulianija i Trumpa.
Širenje modela u druge zemlje
Dodik i njegovi saveznici nisu prvi koji su pokušali ovakav pristup.
U Albaniji je jedan konzervativni opozicioni lider, koji se suočava s optužbama za korupciju koje dolaze i iz State Departmenta i od domaćih tužilaca, pokušao da se poveže s Trumpom tako što je angažovao niz njegovih saradnika – uključujući Chrisa LaCivitu, jednog od Trumpovih menadžera kampanje za reizbor 2024. godine, kao i lobističku firmu povezanu s državnim sekretarom Marcom Rubiom.
U Brazilu su bivši predsjednik Jair Bolsonaro, njegov sin i njihovi saveznici gajili bliske veze s Trumpovim krugom. Ovog ljeta Trump je, bezuspješno, pokušao iskoristiti poluge američke državne moći kako bi prisilio Brazil da odustane od optužbi protiv Bolsonara za pokušaj državnog udara nakon njegovog izbornog poraza 2022. godine, koji je on lažno prikazivao kao rezultat masovne izborne prevare.
Giuliani se i dalje suočava s pravnim, finansijskim i reputacijskim posljedicama svojih napora da, kao Trumpov lični advokat, poništi pobjedu predsjednika Josepha R. Bidena mlađeg na izborima 2020. godine. Iako Giuliani više nema formalnu ulogu u Trumpovom timu, on i dalje uživa njegovo povjerenje, a predsjednik je već najavio plan da mu dodijeli Predsjedničku medalju slobode, najviše američko civilno priznanje.
Giuliani, koji je tokom prvog Trumpovog mandata tražio poslovne prilike među klijentima na Bliskom istoku, u Africi i Ukrajini, i dalje je širom svijeta viđen kao neka vrsta posrednika prema američkom predsjedniku.
Giulianijeva posjeta Banjoj Luci
– Vi i predsjednik Trump bolje od bilo koga razumijete nemilosrdnu prirodu duboke države i do koje mjere su spremni ići kada napadaju političke protivnike – napisao je Dodik u pismu kojim je pozvao Giulianija da posjeti Republiku Srpsku.
Giuliani je to pismo objavio na društvenim mrežama u februaru. Otprilike sedmicu dana kasnije, već je bio u Banjoj Luci, glavnom gradu Srpske, noseći kačket s natpisom “Make Srpska Great Again.”
Republika Srpska je autonomna regija koju je mirovni sporazum iz Daytona 1995. godine uspostavio kao jednu od dvije političke jedinice u Bosni i Hercegovini. Veći dio njenog postojanja na njenom čelu bio je Milorad Dodik.
Nekada smatran umjerenim političarem koji bi mogao smanjiti etničke tenzije, Dodik je s vremenom postao otvoreni srpski nacionalista. Kako je gubio podršku međunarodne zajednice, sve se više oslanjao na zaštitu predsjednika Vladimira Putina i naklonost Donalda Trumpa.
U posljednjim sedmicama mandata bivšeg predsjednika Baracka Obame, njegova administracija odbila je Dodikov zahtjev da prisustvuje Trumpovoj prvoj inauguraciji 2017. godine, a zatim je uvela sankcije protiv njega zbog potkopavanja Daytonskog sporazuma. Sankcije su ostale na snazi tokom prvog Trumpovog mandata, a proširene su za vrijeme Bidenove administracije, koja je kaznila i članove Dodikove porodice i njegove saradnike.
U podcastu snimljenom tokom Giulianijeve februarske posjete, bivši gradonačelnik New Yorka rekao je Dodiku da „postoji vrlo, vrlo ozbiljna pristrasnost protiv vas“ od strane demokratskih administracija. Giuliani je Dodika pohvalio kao „vrlo snažnog prijatelja Sjedinjenih Država“, navodeći potez Dodikove vlade da projektuje Trumpovu sliku na zgradu predsjedničke rezidencije u Banjoj Luci u znak proslave Trumpove pobjede na američkim izborima 2024. godine.
Njegov portparol Ted Goodman izjavio je da Giuliani nije bio plaćen od strane Republike Srpske za put i pojavljivanje s Dodikom, već od strane privatnih interesa. Goodman ih nije imenovao, ali je rekao da Giuliani nije bio obavezan da se registruje kao lobista pri Ministarstvu pravde. Dodao je da Giuliani „ostaje vrlo tražen govornik širom svijeta“, podsjećajući na njegovo liderstvo nakon terorističkih napada 11. septembra.
Predstavnici Vlade Republike Srpske nisu odgovorili na zahtjeve za komentar.
Sudski problemi i sankcije
Dan nakon što se Giuliani pojavio na skupu, Dodik je u odsustvu osuđen od strane bosanskog suda na godinu dana zatvora/ novčanu kaznu, te mu je zabranjeno obavljanje javnih funkcija na šest godina, zbog nepoštivanja odluka Christiana Schmidta, međunarodnog zvaničnika čiji ured, koji je primarno finansiran od strane SAD-a i EU, nadzire implementaciju Daytonskog sporazuma.
Dodik je osporio autoritet Schmidta, sugerisao da će povući Republiku Srpsku iz Daytonskog sporazuma i prvobitno odbio priznati poziv izborne komisije za novembar radi održavanja posebnih izbora koji bi ga zamijenili.
Njegovo prkosenje izazvalo je osudu od Marca Rubia, koji je njegovu politiku opisao kao „destabilizirajuću“. Ipak, Dodik je dobio podršku premijera Viktora Orbana iz Mađarske i Vladimira Putina, koji su ga primili u svojim glavnim gradovima.
Nakon što je Giuliani postao prvi visoko pozicionirani Trumpov saveznik koji je ove godine skrenuo pažnju na Dodikove probleme, Vlada Republike Srpske počela je angažovati advokate, lobiste i konsultante kako bi pridobila podršku Trumpa, uključujući i Rod Blagojevicha. Njihove taktike uključivale su pritisak na administraciju da ukine sankcije, ponovo razmotri Daytonski sporazum i suzbije Schmidta, između ostalog i ponudom američkim kompanijama da eksploatišu vrijedne litijumske resurse Srpske u zamjenu za podršku Dodiku.
Među angažovanim osobama, prema podnescima Ministarstvu pravde, bili su Marty Obst, bivši saradnik bivšeg potpredsjednika Mikea Pencea, te Christopher Harvin, iskusni republikanski operativac koji je radio na Trumpovoj kampanji 2016. i zastupao nekoliko stranih država.
Vlada je takođe angažovala dva politički povezana advokata. Jedan od njih, Marc Zell, istaknuta ličnost u izraelsko-američkim konzervativnim krugovima, kojega je Dodik nastojao pridobiti. Ugovor predviđa da Zellova firma dobije milion dolara za godinu dana, uz dodatnu „naknadu za uspjeh“ za „postizanje ukidanja/suspenzije svih sankcija“. Drugi, Robert Garson, prethodno je zastupao Trumpa u tužbi protiv novinara Boba Woodwarda koja je odbačena u julu. U avgustu je Garson potpisao dvomjesečni ugovor sa Srpskom vrijedan 100.000 dolara.
Zell i Garson nisu komentarisali svoje uloge u ovom angažmanu.
Dodatni lobisti i susreti
Srpska je takođe angažovala Tactic Global, lobističku firmu osnovanu ove godine od strane Trumpovih saveznika, uključujući fundraiserku i operativku Caroline Wren, koja je bliska uticajnim ljudima u Trumpovom krugu. Ona je organizovala i prisustvovala sastanku u avgustu u Crnoj Gori za Dodika i jednog od njegovih najbližih zamjenika sa Richardom Grenellom, Trumpovim izaslanikom za specijalne misije, prema izjavama dvoje ljudi upoznatih sa sastankom.
Kancelarija Christiana Schmidta odbila je dati komentar.
Anna Kelly, portparolka Bijele kuće, izjavila je u saopćenju da je Trump radio na promovisanju stabilnosti u Bosni i Hercegovini i „na očuvanju mira koji su omogućili Daytonski sporazumi“.
Zamjenik Dodika koji je prisustvovao sastanku u Crnoj Gori, a koji je također pod sankcijama, održao je odvojene sastanke sa Christopherom Landauom, zamjenikom državnog sekretara, uključujući jedan u Washingtonu prošlog mjeseca, prema izjavama ljudi upoznatih sa susretima.
Portparol State Departmenta odbio je komentarisati sastanke ili kampanju uticaja, ali je rekao da agencija „rutinski sastaje s širokim spektrom političkih, ekonomskih i lidera civilnog društva“.
Nakon sastanka s Landauom, na zahtjev State Departmenta, Ministarstvo finansija privremeno je ukinulo sankcije koje su bile uvedene tokom posljednjih dana Bidenove administracije protiv Dodikovog šefa kabineta, Danijela Dragičevića, prema kopiji odluke koju je dobio The New York Times.
Dragičević je pomogao u realizaciji kampanje uticaja. Ovaj izuzetak otvorio je mogućnost da i drugi Dodikovi saveznici uskoro dobiju olakšanje od sankcija.
Ministarstvo finansija odbilo je dati komentar.
Dalji razvoj kampanje uticaja
Kampanja uticaja nastavila se i nakon što je Dodik prošlog mjeseca implicitno priznao pokušaje da bude smijenjen, objavivši tokom foruma u Rusiji da imenuje lojalistu, koji je također pod sankcijama Ministarstva finansija SAD-a, kao svog preferiranog nasljednika na predstojećim vanrednim izborima narednog mjeseca.
Ako Dodik ispuni ovaj plan, a Trumpova administracija ukine sankcije, kampanja uticaja smatrala bi se uspješnom, jer se očekuje da će Dodik i dalje zadržati moć u Republici Srpskoj kao predsjednik svoje stranke, rekao je Adnan Ćerimagić, analitičar u European Stability Initiative.
– Ono što će iz toga dobiti jeste da sačuva svoju koaliciju i da osigura svog preferiranog nasljednika. Tako će moći reći da je na kraju pobijedio, jer su njegovi ljudi i dalje na vlasti – rekao je Ćerimagić.
The post THE NEW YORK TIMES: Trumpovi saveznici pokušavaju ojačati Dodika appeared first on Interview.ba.