TRGOVSKA GORA: “Europa šuti, a mi postajemo radioaktivno dvorište”
Hrvatska je završila rušenje osam skladišnih objekata u bivšoj kasarni JNA Čerkezovac na Trgovskoj gori, čime je, kako navode, oslobođen prostor za izgradnju skladišta radioaktivnog otpada iz Nuklearne elektrane Krško, a o tome vlasti BiH ništa ne znaju. Mještani zabrinuti, ljuti i na EU
Hrvatski Fond za finansiranje razgradnje radioaktivnog otpada i nekoliko medija u toj zemlji objavili su da je završeno rušenje osam skladišnih objekata u bivšoj kasarni JNA Čerkezovac na Trgovskoj gori, čime je, kako navode, oslobođen prostor za izgradnju skladišta radioaktivnog otpada iz Nuklearne elektrane Krško.
Vijest je, navodi Buka, izazvala ozbiljnu zabrinutost stanovništva u pograničnom području između BiH i Hrvatske, ali i zabrinutost domaćih institucija, budući da projekat još nije prošao međunarodnu proceduru procjene uticaja na okoliš, što je obaveza po međunarodnim konvencijama.
Nema zvanične informacije
U saopštenju Federalnog ministarstva okoliša i turizma (FMOIT) navodi se da Bosna i Hercegovina nije zvanično obaviještena o aktivnostima rušenja objekata, niti je dobila bilo kakve informacije o statusu i spremnosti Studije uticaja na okoliš.
– FMOIT nije zaprimio nikakvo obavještenje preko Ministarstva vanjskih poslova BiH od institucija Republike Hrvatske u vezi s rušenjem objekata na lokaciji Čerkezovac, niti ima zvanične informacije o Studiji uticaja na okoliš, kao ni o načinu na koji će ista biti dostupna javnosti BiH – navodi se u saopštenju.
Iz Ministarstva su istakli da rušenje objekata ne može biti povezano s izgradnjom Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada, jer projekat još nema potrebne dozvole za početak rada.
Takođe, BiH do sada nije dobila ni odgovor Hrvatske o tome da li su uvaženi prijedlozi koje je BiH dostavila tokom pripreme dokumenta o sadržaju Studije uticaja.
Prema mišljenju Pravnog tima za Trgovsku goru, formalne konsultacije koje ne uzimaju u obzir primjedbe suprotne strane predstavljaju kršenje obaveza ESPOO konvencije, kojom se uređuje prekogranična zaštita okoliša.
Hrvatska nije tražila od BiH niti jedan relevantan dokument
FMOIT ističe da Hrvatska i dalje odbija da u istraživanja lokacije uključi stručnjake iz BiH, iako bi zajednički rad bio nužan s obzirom na to da se radi o području složene geološke i hidrogeološke građe, kroz koje protiče rijeka Una – prirodna granica i izvor pitke vode za veliki broj naselja.
– Dosadašnja istraživanja ukazuju da se radi o vrlo kompleksnom i nestabilnom terenu. Bez zajedničkog rada eksperata sa obje strane granice nije moguće objektivno procijeniti podobnost lokacije Čerkezovac za odlaganje radioaktivnog otpada – navodi se u saopštenju.
Ministarstvo podsjeća da Hrvatska nije zatražila nijedan dokument od BiH relevantan za izradu Studije – ni o zaštiti izvorišta pitke vode, ni o prisustvu mina, ni o planovima razvoja na pograničnom području.
Federalno ministarstvo, zajedno s entitetskim i državnim institucijama, nastavlja pratiti situaciju i provoditi vlastita istraživanja.
Za tu svrhu već je izdvojeno skoro milion maraka od strane Vlade Federacije BiH i Fonda za zaštitu okoliša FBiH.
U istraživanja su uključeni Zavod za hidrometeorologiju, Zavod za geologiju, Zavod za javno zdravstvo, Zavod za agropedologiju i Agencija za vode rijeke Save, koji bilježe tzv. „nulto stanje“ okoliša kako bi se pratile moguće promjene.
U saopštenju se navodi i zabrinutost zbog činjenice da je u Hrvatskoj donijet novi Zakon o izgradnji Centra za zbrinjavanje otpada po hitnom postupku, čime se, kako se ističe, stvara utisak da je prioritet brzina, a ne bezbjednost ljudi i okoliša.
Taoci političkih interesa
Ekološki aktivista iz Novog Grada Mario Crnković izjavio je za BUKU da je slučaj Trgovska gora postao „simbol licemjerstva evropske birokratije“ i da pokazuje kako čak i institucije Evropske unije mogu biti „taoci loših odluka i političkih interesa“.
– Slučaj Trgovska gora je klasičan primjer da i institucije u Hrvatskoj, koja je članica EU, mogu biti taoci loših ljudi i loših odluka. Često nas ubjeđuju da smo mi u BiH mjerna jedinica za loše prakse, pa se postavlja pitanje – da li i BiH sada treba da gura svoj otpad na granice? Možda su to nove prakse održivog razvoja koje nismo usvojili, ili je to čisto licemjerstvo prema zemlji kojoj treba ruka pomoći, a ne evropska radioaktivna burad uz rijeku koju pijemo – izjavio je Crnković.
On je naglasio da su građevinski radovi na Trgovskoj gori čisto kršenje međunarodnih konvencija, a obrazloženja iz Hrvatske nazvao je tragikomičnim.
– Kažu – oni samo ruše objekte da bi gradili skladište za radioaktivni otpad, a ne jer ga već grade. I još dodaju ‘samo’. Da to BiH radi, imali bismo sankcija više nego Rusija. Očigledno postoje dupli aršini – rekao je Crnković.
Aktivista je podsjetio i da BiH ima dovoljno formalno-pravne osnove za pokretanje tužbi, ali da država još nije ispunila obaveze prema francuskoj advokatskoj kancelariji angažovanoj na slučaju.
– Ta pravna kuća, koja je ugovor potpisala prošle godine, još nije dobila ni marku. Da sam ja jedan od tih francuskih pravnika, prvo bih tužio BiH zbog nepoštivanja ugovora, a zatim i Hrvatsku – dodao je Crnković.
On zaključuje da slučaj Trgovska gora prevazilazi lokalne okvire.
– Ovo nije samo priča o otpadu na granici dvije zemlje. Ovo je globalni test – da li se radioaktivni i drugi opasni otpadi mogu gurati na granice siromašnijih država, ili želimo nešto normalnije i poštenije ponašanje – poručio je Mario Crnković.
The post TRGOVSKA GORA: “Europa šuti, a mi postajemo radioaktivno dvorište” appeared first on Interview.ba.