TRANSFORMATIVNO OBRAZOVANJE: Osnaživanje marginaliziranih žena i djevojaka za bolju budućnost
U okviru projekta “Pravo na budućnost”, koje finansira Evropska unija, a provode Care international Balkans sa partnerima UŽR “Bolja budućnost Tuzla” i Fondacija “Krila nade Sarajevo”, a uz podršku Aktion Deutschland Hilft predstavljeni su rezultati obrazovnih intervencija
Piše: S. K.
„Transformativno obrazovanje: Osnaživanje marginaliziranih žena i djevojaka za bolju budućnost“ tema je nacionalnog stola održanog danas u Tuzli.
Cilj je bio podsticanje dijaloga među ključnim akterima o važnosti obrazovanja u borbi protiv rodno zasnovanog nasilja, trgovine ljudima i ranih, dječjih, te prisilnih brakova.
U okviru projekta “Pravo na budućnost”, koje finansira Evropska unija, a provode CARE International Balkans sa partnerima UŽR “Bolja budućnost Tuzla” i Fondacija “Krila nade Sarajevo”, a uz podršku Aktion Deutschland Hilft predstavljeni su rezultati obrazovnih intervencija.
Prije svega, to se odnosi na značajne korake u kreiranju Programa E kao alata za transformativno obrazovanje koje osnažuje marginalizirane djevojke i dječake za bolju budućnost i inicijative peer edukacije, koji su implementirani u pet lokalnih zajednica, posebno među romskom populacijom.
Također, razgovaralo se o važnosti jačanja suradnje između sistema formalnog i neformalnog obrazovanja radi boljeg pristupa ključnim uslugama za marginalizirane djevojke i njihove porodice.
Problem koji pogađa cijelu zajednicu
Sumka Bučan, direktorica CARE International Balkans naglasila je da je cilj projekta osnažiti žene, Romkinje u pet zajednica, dati podršku lokalnim donosiocima odluka da se ženama omogući lakši pristup javnim uslugama.
Ona je istakla važnost Programa E, koji je dio programa mladih kako bi se, prije svega, educirali vršnjački edukatori koji su nakon toga radili edukacije u zajednicama.
– Krajnji je i sigurno najvažniji cilj projekta prevencija ranih brakova, prevencija nasilja, ali je ključ da mlade zadržimo u obrazovanju i osiguramo im temelje za budućnost. Rani brakovi nisu samo problem onih koji u njih stupaju. To se odrazi na čitav život mladih supružnika, ali i na njihova pokoljenja. To je transgeneracijski problem, s kojim se suočava i koji pogađa cijelu zajednicu – naglasila je Bučan.
Indira Bajramović, predsjednica UŽR “Bolja budućnost” istakla je da je obrazovanje, posebno marginaliziranih zajednica, problem koji već dugo traje, ali i pitanje na kojem se već dugo radi.
– Na žalost, kad govorimo o obrazovanju u marginaliziranim zajednicama govorimo i o siromaštvu, nezaposlenosti. Govorimo i o tome da se čine maksimalni napori da se djeca sklone s ulice, jer je i to trgovina ljudima. Siromaštvo je i prioritetni uzrok maloljetničkih brakova – kazala je Bajramović.
Istaknula je da lokalni Centar za socijalni rad, policija, nevladin sektor neumorno rade i da su rezultati zaista impresivni.
Kad je riječ, konkretno, o obrazovanju, posebno djevojčica u višim razredima osnovne škole, Bajramović je navela da, zahvaljujući upravo predanom radu, mnoge završe srednju školu ili fakultet.
– To je veliki iskorak ne samo za njih nego i za cijelu romsku zajednicu – dodala je Bajramović.
Istaknula je da se maloljetnički brakovi ne dešavaju samo u romskim zajednicama ili ruralnim sredinama.
– Običajno pravo dešava se i u drugim zajednicama i svi zbog toga trebamo biti zabrinuti – zaključila je Bajramović.
Zabrinjavajući podaci
Kako obrazovanje može biti alat za zaštitu ljudskih prava i borbu protiv rodno zasnovanog nasilja bilo je jedno od najvažnijih pitanja tokom današnje sesije.
Sudionici su se složili da je jedan od prvih koraka edukacija – ne samo ugrožene djece, već, prije svega i roditelja, nastavnika, školskih psihologa, centara za socijalni rad, policije.
Naveden je upozoravajući podatak, kojeg svjedoče u Tuzlanskom kantonu, da jedna djevojčica tokom jedne godine bude prodata više puta.
Iznesen je podatak da je u prvih 6 mjeseci ove godine otkrivena 41 žrtva trgovine ljudima, od kojih je 40 žrtava maloljetno.
Njima je nakon svega potrebna podrška, prije svega i psihološka, koju u okviru projekta osigurava Fondacija “Krila nade” iz Sarajeva.
Kada su u pitanju konkretni alati za obrazovanje u svrhu osnaživanja Sara Dereta istakla je upravo Program E, koji ima za cilj obrazovati djecu koja će donositi odluke koje su zdrave za njihovu budućnost.
– Radimo s marginalizovanom decom, koja se od malena suočavaju sa različitim vrstama diskriminacije. Učimo da je obrazovanje mnogo više od samog prenošenja znanja. Važno je da se što ranije prepoznaju nezdravi obrasci ponašanja i komunikacije, da što ranije postanu sposobni da se tome odupru, da dobiju saznanja o svom mogućnostima, pravima, ali i o onom za sve što su sposobni – kazala je Dereta.
Anesa Limo govorila je o svom iskustvu peer edukatorice:
– Moj najveći zadatak je aktivno slušanje, a počinjemo od osnovnih pojmova. Uče o nasilju, posljedicama, kako ga prepoznati, kako reagovati… To je prvi korak ka osnaživanju – istakla je.
Tokom diskusije istaknuto je da treba mijenjati i zakone, uključiti mlade žene u programe mentorstva,ojačati represivne mjere ne samo za “trgovce ljudima”, već i za porodice koji se oglušuju o zakon, osvijestiti građane kako mogu pomoći, prijavom, davanjem informacija, ojačati mlade da rade za svoje vršnjake.
Peer edukatori su važni, oni pomažu uspjeh ovakvih projekata.
– Mladi za mlade mogu uraditi puno. Iskustvo govori da mladi najbolje upijaju kad radimo kroz vršnjačke edukacije. Treba nastaviti i raditi sa obrazovnim institucijama. To je pravi način za podršku u ovom procesu – naglasila je Bučan.
Zajključci: Problemi i rješenja
Za kraj su zajednički došli do novih zadataka, zaključaka i poruka.
Prije svega da žrtve trgovine ljudima ne budu tretirane kao odrasle osobe, odnosno da im se kroz kantonalno Ministarstvo obrazovanja omogući da budu izuzeti kad je u pitanju plaćanje školovanja koje su prekinule, napustile, silom ispisane.
Zaključak je i da u na području TK u svim osnovnim školama budu uvedeni socijalni radnici, te da se program E uvede u obrazovni plani program, bilo kao obavezni bilo kao alternativni predmet.
Treba, navedeno je dalje, intenzivirati rad sa roditeljima jer su oni dio I rješenja i problema.
Jedan od zaključaka uvijek je aktuelan – otvoriti škole nevladinim organizacijama, koje moraju nastupati sinhronizirano i kvalitetno.
Poslana i poruka insitucijama da za svaki problem mora postojati sistemsko rješenje. Ako institucija prepozna problem, ako ima mehanizme da ih rješava, onda problem postaje puno manji. A to je i cilj.
The post TRANSFORMATIVNO OBRAZOVANJE: Osnaživanje marginaliziranih žena i djevojaka za bolju budućnost appeared first on Interview.ba.