ALARMANTNE PROCJENE: BiH izgubila više od trećine stanovništva, strategije “mrtvo slovo na papiru”
„Do 2050. godine u Federaciji BiH čak 37 posto stanovnika moglo bi biti starije od 65 godina, dok bi udio radno sposobnih mogao pasti sa 70 na svega 52 posto”
Interview.ba
Prema procjenama stručnjaka, Bosna i Hercegovina je od 1991. godine do kraja 2024. izgubila više od trećine svog stanovništva, što je pad koji je najdrastičniji među svim evropskim zemljama.
Negativni prirodni priraštaj, starenje stanovništva, odgađanje roditeljstva i masovna iseljavanja prijete da ozbiljno ugroze ekonomski i društveni razvoj, a trenutne mjere i strategije, kako upozoravaju stručnjaci, nisu dovoljne niti adekvatne da bi preokrenule ove trendove, piše Fena.
Prosječna starost 43 godine
Iz razgovora sa demografskim stručnjacima Stevom Pašalićem i Adnanom Fehratbegovićem jasno je da je demografska situacija alarmantna. Uoči rata BiH je brojala 4.377.033 stanovnika, dok procjene za 2024. godinu govore o svega 2.865.656 – smanjenje od gotovo 35 posto.
Stručnjaci napominju da su svi aktuelni podaci o broju stanovnika samo procjene, jer od 2013. nije proveden novi popis. Pašalić objašnjava da se do njih dolazi uz pomoć „jednačine ravnoteže“, koja uzima u obzir broj rođenih, umrlih i migracije stanovništva.
Broj stanovnika u Federaciji BiH pao je na 1.802.376 u 2024., dok je u Brčko Distriktu sa 87.627 pao na 68.173.
Demografski analitičar Adnan Fehratbegović ističe:
– Prema popisu stanovništva iz 1991. godine prosječna starost stanovništva BiH bila je 30 godina, dok je prema popisu iz 2013. u Federaciji BiH iznosila 39, a u Republici Srpskoj oko 40 godina. Imajući u vidu ogroman negativni migracijski saldo, prosječna starost u BiH sada je oko 43 godine.
Bit će još sumornije
Fehratbegović upozorava da će proces starenja ozbiljno promijeniti demografsku sliku:
– Do 2050. godine u Federaciji BiH čak 37 posto stanovnika moglo bi biti starije od 65 godina, dok bi udio radno sposobnih mogao pasti sa 70 na svega 52 posto.
Dodaje da će ubrzano starenje u kombinaciji s depopulacijom imati teške posljedice:
– Takvi trendovi ozbiljno će ugroziti funkcionisanje države – od penzionih fondova, preko nedostatka radne snage, do ogromnog pritiska na zdravstveni i obrazovni sistem.
Fehratbegović kritikuje postojeće mjere populacione politike:
– Nažalost, ni izbliza nisam zadovoljan onim što se trenutno radi. Osnovni problem je što su konsultacije sa stručnjacima izostale.
Podsjetio je da je „naučna konferencija održana 2023. godine na Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu prošla bez prisustva predstavnika izvršne vlasti“.
– Većina mjera koje se donose su ad hoc potezi, često populističkog karaktera, bez adekvatnog stručnog i naučnog utemeljenja – kaže Fehratbegović.
On ističe da je hitno potrebno uključiti stručnu javnost u kreiranje demografske i razvojne politike, te dodaje:
– Neophodno je učiniti sve da bi mladi ljudi željeli ostati u BiH – stabilizovati političke prilike, reformisati obrazovni i zdravstveni sistem, te stvoriti uslove za strane investicije i nova radna mjesta.
Republika Srpska izgubila više od trećine stanovništva
Profesor demografije Stevo Pašalić navodi da je RS od 1991. do 2024. izgubila čak 36 posto stanovništva:
– Broj stanovnika pao je sa 1.558.387 na 995.107 – kaže on.
Zvanični podaci Zavoda za statistiku RS govore o 1.110.496 stanovnika, ali ne uključuju spoljnu migraciju.
Pašalić ističe da bi, ako se trend nastavi, „Republika Srpska do 2050. mogla izgubiti još 250.000 do 300.000 ljudi“.
To znači da bi RS do sredine vijeka mogla imati nešto više od 600.000 stanovnika.
Negativan prirodni priraštaj i kasno roditeljstvo
Pašalić dodaje da je orirodni priraštaj u RS-u od 2002. godine je u kontinuitetu negativan. Nakon popisa 2013. zbog toga je izgubljeno gotovo 65.000 stanovnika, kaže Pašalić.
Dodaje da su „srednje godine rađanja sada 33,8, dok su 1990-ih bile oko 27“, te da je „broj djece po ženi smanjen na oko 0,5“.
– Da bi RS imala prostu reprodukciju, godišnji broj novorođenih trebalo bi da bude blizu 20.000, što je u postojećim uslovima nedostižno – napominje.
Ističe da čak četvrtina žena starosti 35 godina nema djecu.
– Odloženo rađanje, kasni brakovi i sve duže čekanje sa zasnivanjem porodice ključni su uzroci niskog fertiliteta – zaključuje.
Prema njegovim riječima RS je u posljednjih desetak godina napustilo 110.240 ljudi.
– BiH je istorijski emigraciona zemlja i odlazak će se nastaviti sve dok naš nivo razvijenosti ne bude približan zemljama EU – navodi Pašalić.
Nedostatak sistemske populacione politike
Stručnjaci navode da ne postoje mjere populacione politike koje donose čarobna rješenja, a da današnje mjere uglavnom sadrže elemente socijalne politike, dok prava populaciona politika u BiH još ne postoji.
Pašalić dodaje da je problem moguće rješavati samo kombinacijom demografskih i ekonomskih mjera.
– Kada bi se broj rođene djece u jednoj godini povećao za 10 posto, BDP bi rastao za svega 0,69 posto – ali i to je teško ostvarivo – kaže on.
Napominje kako imamo brojne strategije, ali one su uglavnom mrtvo slovo na papiru. Čak i kada obuhvataju demografska pitanja, to je često šturo i neprecizno definisano.
Stanovništvo je, naglašava, ključni pokretač razvoja.
A najbolje mjere? Razvoj ekonomije i zapošljavanje, posebno mladih i bračnih parova.
– Ljudski kapital je ključan za razvoj i opstanak svakog društva – zaključuje Pašalić.
Zajednički izazovi regiona
Demografski problemi ne pogađaju samo BiH. Slične trendove bilježe i Srbija, Hrvatska i Sjeverna Makedonija – suočene sa smanjenjem nataliteta, iseljavanjem mladih i ubrzanim starenjem stanovništva.
Stručnjaci zaključuju:
– Rješenje ne leži samo u novčanim davanjima, već u stvaranju društva u kojem mladi žele ostati, zasnivati porodice i graditi budućnost.
The post ALARMANTNE PROCJENE: BiH izgubila više od trećine stanovništva, strategije “mrtvo slovo na papiru” appeared first on Interview.ba.