Kriza, blokade i pitanje državne imovine: Što sve piše u Schmidtovom izvještaju?
Sjednica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda o stanju u Bosni i Hercegovini održat će se u petak, 31. listopada, a na njoj će biti predstavljen 68. izvještaj visokog predstavnika Christiana Schmidta za razdoblje od travnja do listopada 2025. godine.
Prema uvidu N1, Schmidt u izvještaju ističe da mir u BiH i dalje prevladava unatoč političkim tenzijama, no upozorava na “krizu koja opterećuje institucije nastale provedbom Općeg okvirnog sporazuma za mir”.
Najviše prostora posvećeno je presudi Miloradu Dodiku, bivšem predsjedniku Republike Srpske, osuđenom na godinu dana zatvora i zabranom obavljanja javnih funkcija šest godina zbog nepoštivanja Mirovnog sporazuma. Schmidt naglašava da se ne radi o izoliranom slučaju, već o dijelu dugoročne političke strategije. Nakon presude Dodikov mandat formalno je ukinut, a raspisani su prijevremeni izbori za 23. studenog 2025. godine. Ipak, Narodna skupština RS-a reagirala je prkosno, zabranivši suradnju s državnim institucijama i najavivši entitetski referendum, što Schmidt oštro osuđuje: Entitet ne može provoditi referendum o pitanjima koja ne spadaju u njegovu ustavnu nadležnost.
Visoki predstavnik upozorava i na institucionalnu paralizu: državna koalicija se raspala, Parlament je blokiran, a Vijeće ministara ne postiže očekivane rezultate. Schmidt ocjenjuje da je kriza “politički proizvedena” te da institucije imaju kapacitet za rješenje problema ukoliko politički akteri prihvate dijalog i napuste ukopane pozicije.
Posebno se u izvještaju ističe pitanje državne imovine kao jedan od najhitnijih izazova. Schmidt upozorava da postojeća zabrana raspolaganja državnom imovinom, uvedena odlukom Ustavnog suda BiH, stavlja u nepovoljan položaj one koji poštuju zakon, osobito Federaciju, koja se suočava s “negativnim ekonomskim posljedicama koje bi mogle dovesti do potpune blokade”. Predlaže ublažavanje zabrane kako bi se omogućili zakoniti razvojni projekti, naglašavajući da poštovanje sudskih odluka ne smije dovesti do ekonomske štete. Schmidt također izražava zabrinutost što BiH i dalje nema budžet za 2025. godinu, već funkcionira kroz privremeno financiranje koje je uveo OHR. Ograničavanje financiranja institucija BiH kroz dugotrajno privremeno financiranje postalo je ukorijenjena praksa, upozorava Schmidt.
Što se tiče europskog puta, proces integracija ponovo je usporen zbog domaćih opstrukcija, ali kasno usvajanje Reformske agende daje mogućnost minimalnog napretka. Schmidt podsjeća i na sankcije i financijske mjere protiv stranaka iz RS-a te na pitanje državne imovine, upozoravajući da postojeća zabrana raspolaganja državnom imovinom negativno pogađa Federaciju i blokira razvojne projekte.
Izvješće bilježi i porast etnički motiviranih incidenata, glorifikaciju ratnih zločinaca te nepravilnosti prema preživjelim žrtvama rata.
Schmidt zaključuje da je dijalog jedini put naprijed te da Opći okvirni sporazum za mir ostaje temelj stabilnosti i razvoja BiH.
Inače, Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt neće biti prisutan na sjednici krajem mjeseca zbog protivljenja Rusije u Vijeću sigurnosti. Sjednici će prisustvovati i Željko Komšić, predsjedatelj Predsjedništva BiH.
Prema portalu Politicki.ba, Schmidt će završiti svoju karijeru u BiH u prvoj polovini 2026. godine. Do njegovog odlaska izabrat će se novi visoki predstavnik s odobrenjem Vijeća sigurnosti UN, a Ured visokog predstavnika nastavit će djelovati i nakon njegovog odlaska.
(www.jabuka.tv | Foto: Pixsell/Arhiva)
The post Kriza, blokade i pitanje državne imovine: Što sve piše u Schmidtovom izvještaju? first appeared on Jabuka.tv.