PRIJEVREMENI IZBORI U RS: Šest kandidata u borbi za godinu dana vlasti
Karan u sjeni Milorada Dodika, Blanuša nepoznat javnosti, Đokanović i Gašević treći put u utrci, Lazarević za sebe tvrdi da je vizionar, Dragičević u predizbornoj kampanji bez kampanje
Piše: R.I.
Sutra će biti održani prijevremeni izbori za predsjednika Republike Srpske.
Prema biračkom spisku Centralne izborne komisije (CIK) BiH, za šest prijavljenih kandidata može glasati 1.264.364 birača.
Birački spiskovi su ozvaničeni, gradske izborne komisije tvrde da su spremne, danas je izborna šutnja i čeka se da se sutra ujutro otvore biračka mjesta.
Sve je pokrenuto nakon što je CIK oduzeo mandat bivšem predsjedniku RS Miloradu Dodiku, te krajem avgusta raspisala prijevremene izbore.
On je, podsjećamo, pravosnažno osuđen na kaznu zatvora od godinu dana i šest godina zabrane obavljanja javne funkcije, zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta.
Nakon početnih otpora da se odluka CIK-a prihvati, Narodna skupština Republike Srpske ipak je sredinom oktobra na još jednoj posebnoj sjednici usvojila da se Ana Trišić Babić imenuje za vršiteljicu dužnosti predsjednika RS.
Četri partije, dva nezavisna kandidata
Za jednogodišnji mandat, do Općih izbora u Bosni i Hercegovini, koji trebaju u oktobru iduće godine, bori se šest kandidata. Među njima nema ni jedne žene.
Birat će se između Dragana Đokanovića, Branka Blanuše, Siniše Karana, Nikole Lazarevića, Igora Gaševića i Slavka Dragičevića.
Na izbore u nedjelju izlaze četiri političke partije i dva nezavisna kandidata, a najveća borba očekuje se između Siniše Karana iz SNSD-a i Branka Blanuše koji je izbor opozicione koalicije koju predvodi Srpska demokratska stranka.
Siniša Karan – dugogodišnji politički staž
Među kandidatima upravo SNSD-ov Siniša Karan ima najviše političkog iskustva.
Za ministra policije u Vladi RS izabran je nakon izbora 2022., no istovremeno je bio savjetnik Milorada Dodika dok je bio predsjednik entiteta.
Karan je također i profesor prava na dva privatna univerziteta, a nakon što je smijenjen premijer RS Radovan Višković, te je Vladu preuzeo Savo Minić u septembru ove godine, Karan je dobio fotelju ministra za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje.
Iako je važio za Dodikovog bliskog prijatelja i saradnika, Dodik ga je otvoreno i javno kritizirao kad se našao pred Sudom BiH, vjerujući da je tu upravo zbog Karanovih pogrešnih poteza.
– Ti si me savjetovao. Sjedili smo šest sati i razgovarali – rekao mu je Dodik.
No, presudi zbog koje je Dodik morao napustiti predsjedničku funkciju Karan nije kažnjen već izabran za nasljednika.
Analitičari ističu da je riječ o vraćanju usluge obzirom da kao prvi čovjek policije RS nije nije dozvolio hapšenje Dodika.
– MUP štiti Dodika – rekao je Karan.
U javnosti je također vidljiva slika da je tokom kampanje Karan bio u sjeni Milorada Dodika, koji je dominirao na predizbornim skupovima. Na bilbordima nema fotografije na kojoj je Karan sam, već u Dodikovom ili društvu članice Predsjedništva BiH, potpredsjednice SNSD-a Željke Cvijanović.
I sam Karan je svjestan da u slučaju izbora ne bi bio predsjednik, pa u toku kampanje umjesto za sebe lobira za Dodika!
– Vrijeme je da potvrdimo mandat koji je narod dao predsjedniku Miloradu Dodiku prije tri godine – kazao je na početku kampanje.
Branko Blanuša – kandidat opozicije
Do kandidature Branko Blanuša, član SDS-a, kandidat opozicionog bloka nije bio poznat široj javnosti.
Zna se da je redovni profesor na banjalučkom Elektrotehničkom fakultetu u Banjaluci, na kojem je godinama bio dekan.
Do 2013. bio je predsjednik Gradskog odbora Srpske napredne stranke Banja Luka, pa je prešao u SDS.
Kampanju za predsjednika RS bazirao je na borbi protiv kriminala i korupcije, a javnosti je predstavljen kao skroman, pošten, obrazovan kandidat.
Slogan njegove kampanje je – Da Srpska ponovo bude ponosna.
Dragan Đokanović – treći put u utrci
Treći put u utorku za predsjednika RS ulazi pedijatar Dragan Đokanović. Prvi put je to bilo odmah nakon potpisivanja Daytona – 1996., te 2007.
Đokanović ima dugu političku karijeru, još od Osnivačke Skupštine srpskog naroda u BiH na kojoj je proglašena Srpska Republika u BiH, a 1993. izabran je za ministra u Vladi RS kao saradnik Radovana Karadžića.
Nakon rata vratio se na svoje radno mjestu u Klinički centar u Sarajevu, što je izazvalo mnogo dilema i rasprava u javnosti.
Kampanju za sutrašnje izbore počeo je posjetom stratištima iz Drugog svjetskog rata, isticao da se od protukandidata razlikuje jer je na glasačkom listiću njegovo ime napisano latinicom.
– Ne znam kako se to desilo, ali nije ni važno jer su oba pisma u Republici Srpskoj, po Ustavu, ravnopravna – poručio je.
Tokom kampanje nije isticao bilborde, nije održavao predizborne skupove, ali jeste obilazio teren, često i u društvu supruge i dvojice sinova.
Đokanović je bio i aktivni sportista. Više puta osvajao je juniorsko i seniorsko prvenstvo Bosne i Hercegovine u sportskoj gimnastici. Bio je juniorski prvak Jugoslavije u vježbama na razboju, te nastupao za jugoslovensku reprezentaciju.
Nikola Lazarević – tvrdi da je ideolog i vizionar
Prvi put u predsjedničku utrku sutra ide Nikola Lazarević iz Ekološke partije RS.
Prethodno nije bio uspješan u utrci za gradonačelnika Istočnog Sarajeva, no, lokal patriotizam ga nije napustio pa se za Narodnu skupštinu RS kandidirao pod sloganom “Da se glas Paljana čuje i u Banjaluci”, ali mandat nije osvojio.
Ostao je vjeran lokalnoj politici. Sve do sada.
Kampanju temelji na objavama na društvenim mrežama, a na Facebooku ima redovnu rubriku video zapisa „Kafa sa Nidžom.”
Tvrdi kako je u medijskoj blokadi.
– Ostaje mi žal zbog medijske blokade, odnosno, što se kao Nikola Lazarević, ideolog, vizionar, tvorac programa zelenog održivog razvoja i projekta ‘Srpska za 21. vijek’ nisam za razliku od druga dva kandidata uspio da predstavim velikoj većini građana sa ovom programskom-predsjedničkom kampanjom – poručio je biračima.
Ističe kako su mu cilj veća ulaganja u istočni deo RS i očuvanje prirodnih bogatstava.
Lazarević je u javnosti poznat kao zagovornik okupljanja 2024. koje je nazvao “Svesrpski sabor” kojem se nisu odazvali ni predstavnici vlasti, ali ni opozicije.
Nakon toga je štrajkovao glađu jer nisu prihvaćene inicijative vezane za ovaj nikad održani sabor.
Igor Gašević – treća sreća bez imalo truda
I nezavisnom kandidatu Igoru Gaševiću ovo su treći predsjednički izbori, bez obzira što je prethodno osvojio tek nekoliko stotina glasova.
No, ne odustaje, puca na poziciju predsjednika RS bez kampanje, bez javnih oglašavanja, bez ikakvih informacija o sebi.
Zna se da živi u Istočnom Sarajevu, da je vlasnik kompanije “BauMetalGlass”, da je u prošlih pet godina, od kako je osnivanja radio velike poslove za državni zatvor u Vojkovićima.
U političkim će zapisima ostati poznat kao kandiat za predsjednika koji niti jednom, makar javno, nije pozvao građane da glasaju za njega.
Slavko Dragičević – tri puta ni hiljadu glasova
Upornost krasi i Dobojliju Slavka Dragičevića, koji je nezavisni kandidat, nakon što je vodio SNSD u Doboju.
Ovo je i Dragičeviću treća utrka za predsjednika RS, prvi put 2018., a potom i 2022. Oba puta prilično neuspješno, osvojio je manje od 1.000 glasova.
Samozatajnost ga krasi baš kao i Gaševića. U kampanji kao i da ne učestvuje. U svoju odbranu tvrdi da nema novaca za kampanju, a da ga društvene mreže ne zanimaju.
Od spekulacija se brani riječima:
– Ovi koji kažu da sam se prijavio da unovčim biračke odbore, ja nemam pravo na biračke odbore prema Schmitovim izmjenama Izbornog zakona jer me ne kandiduje parlamentarna stranka.
Nasuprot tome tvrdi da mu je namjera da kao profesor sociologije kandidaturom iz “izbora izvlači poruke”.
The post PRIJEVREMENI IZBORI U RS: Šest kandidata u borbi za godinu dana vlasti appeared first on Interview.ba.