Običaji na Badnji dan u hercegovačkim domovima
Danas je Badnji dan, dan tišine, sabranosti i pripreme za najveći kršćanski blagdan, Božić. Badnji dan nosi snažnu simboliku i duboko je ukorijenjen u običaje koji se prenose s koljena na koljeno.
Riječ Badnjak dolazi od staroslavenske riječi koja znači bdjeti, čekati, odnosno provesti Badnju večer u iščekivanju Božića i rođenja Isusa.
Jedan od najprepoznatljivijih običaja jest paljenje badnjaka. Vatra badnjaka simbolizira svjetlo koje dolazi u tamu svijeta, toplinu obitelji i Božju prisutnost među ljudima. I ondje gdje se badnjak danas više ne pali, običaj se čuva kroz svijeću ili zajedničku molitvu.
U zapadnoj Hercegovini i okolici običaj je da se tri badnjaka pripreme i obredno unesu u kuću na Badnju večer.
Prilikom unošenja badnjaka često se izgovaraju tradicionalne pozdravne riječi:
„Hvaljen Isus, na dobro vam došla Badnja večer“ – na što ukućani odgovaraju „I s tobom, Bog dao zajedno“.
Nakon unošenja badnjaka, prema običaju, se posipa pšenica pored badnjaka ili na ulazu u kuću. Ovaj običaj simbolizira plodnost, obilje i Božji blagoslov za dom i obitelj.
Pšenica je poznata kao simbol života i prosperiteta – povezana je i s običajem božićne pšenice (sadnja pšenice ranije u prosincu koja do Božića izraste u zeleni simbol života).
Poseban trenutak Badnje večeri je odlazak na polnoćku. Crkve se ispunjavaju vjernicima, pjesmom i radošću, a zvuk božićnih pjesama označava prijelaz iz iščekivanja u slavlje Kristova rođenja. Polnoćka okuplja obitelji, susjede i zajednicu, podsjećajući na važnost zajedništva i vjere.
Badnji dan nije dan raskoši, nego dan unutarnje pripreme, poziv na mir, praštanje i blizinu s onima koji su nam najvažniji. Upravo u toj jednostavnosti i tišini krije se njegova ljepota kao uvod u radost Božića i poruku nade koja nadilazi vrijeme i okolnosti.
Na dobro vam došao Badnji dan!
Posusje.info
Objava Običaji na Badnji dan u hercegovačkim domovima pojavila se prvi puta na Posušje.info.
