HUSKIĆ I GJENERO O TREĆEM ENTITETU: To je samozabluda, nešto što je završeno u proljeće 1994. godine
Analičari iz Sarajeva i Zagreba konstatiraju – Gjenero: To su prazne riječi, u međunarodnoj zajednici nema nikoga ko bi ozbiljno zagovarao treći entitet. Huskić: Nema indicija da je bilo ko spreman podržati bilo šta što bi destabiliziralo Bosnu i Hercegovinu
Interview.ba
Tema Mosta Radija Slobodna Evropa bila je zašto rukovodstvo bosanskohercegoavačkih Hrvata ponovo aktuelizuje zahtjev za osnivanjem trećeg, hrvatskog entiteta u Bosni i Hercegovini. Sagovornici su bili dva politička analitičara – Adnan Huskić iz Sarajeva i Davor Gjenero iz Zagreba.
Bilo je riječi o tome da li je formiranje trećeg entiteta uslov za ravnopravnost Hrvata kao što tvrde čelnici Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine, zašto ističu da put Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju vodi preko trećeg entiteta, zašto se Milorad Dodik već duže vrijeme zalaže za hrvatski entitet, kako jača savezništvo između Dragana Čovića, lidera bosanskohercegovačkih Hrvata, i Milorada Dodika i zašto je Čović nedavno izjavio da njihovo savezništvo može napraviti čudo.
Razgovaralo se i o tome zašto se premijer Hrvatske Andrej Plenković ne ograđuje od zahtjeva za treći entitet, ima li on mogućnosti da utiče na odluke Dragana Čovića, da li bi osnivanje trećeg entiteta destabilizovalo Bosnu, pa zato tu ideju odbacuju i Evropska unija i Sjedinjene Američke Države, kao o i tome da li su Hrvati neravnopravni u Bosni i Hercegovini, kao što tvrdi rukovodstvo bosanskohercegovačkih Hrvata.
(Ne)ozbiljna priča
Husić je kazao kako ne misli da u rukovodstvu bh. Hrvata postoji neka osoba koja se najviše zalaže za treći entitet, koja je nosilac tog dijela političke platforme Hrvata u Bosni i Hercegovini, ali smatra da je to zapravo program po defaultu, koji je uvijek uvijek prisutan, a posebno se manifestuje kada se povedu razgovori o preustroju Bosne i Hercegovine.
S druge strane Gjenero je mišljenja da toj priči ne treba davati pretjerano značenje.
– Meni se čini da je puno vjerovatnije da će u budućem razvoju Bosne i Hercegovine prije doći do ukidanja entiteta, negoli do toga da bi se kreirao treći entitet. Priča o trećem entitetu je završena jednom za svagda u proljeće 1994. godine Washingtonskim sporazumom koji je definirano ono što je ključno za Bosnu i Hercegovinu kao suverenu, jedinstvenu i funkcionalnu državu. A to je poštovanja državnoga suvereniteta, federalizacija i decentralizacija. Ono što je definirano Daytonskim sporazumom nije tako čvrsto postavljeno kao u Washingtonskom sporazumu. Za razliku od Washingtonskog sporazuma, koji je utemeljen na načelima, Daytonski sporazum je tipični američki pragmatizam koji je doista doveo do prekida vojnih neprijateljstava, ali je stvorio strukturu države za koju se pokazalo da nije funkcionalna – navodi Gjenero.
I Huskić je mišljenja da je Washingtonski sporazum trebao biti model na osnovu koga bi se kantonizirala cjelokupna Bosna i Hercegovina, ali do toga nije došlo. Stvorena je daytonska Bosna i Hercegovina koju prati diskurs da je to nedovršeni sistem.
– Permanentno se govori o preustroju Bosne i Hercegovine. U tom kontekstu hrvatske stranke zastupaju stavove koji ne moraju nužno biti refleksija onih s početka devedesetih godina. Ali postoji nekoliko stvari kojih se one permanentno drže. To je princip konzistentne etnoteritorijalnosti, dakle dajte nama treći entitet, dok je druga stvar konstitutivnost Hrvata u Bosni i Hercegovini, dakle ravnopravnost bez obzira – kako je to premijer Plenković rekao – na brojčano stanje i na demografiju. Ali ne mislim da je priča o preustroju države ozbiljna. Ne vidim da se u Bosni i Hercegovini vode ozbiljne debate o tome kako bi Bosna i Hercegovina trebalo da bude uređena – kazao je.
Zadani okviri za političko djelovanje
Na konstataciju da je u sadašnjim zahtjevima za trećim entitetom novina to što se treći entitet povezuje sa evropskim putem BiH, odnosno da rukovodstvo bh. Hrvata tvrdi da put u Evropsku uniju vodi preko trećeg entiteta jer bi, po njihovom mišljenju, formiranje hrvatskog entiteta Bosnu i Hercegovinu učinilo stabilnijom, Gjenero ističe da je to priča koja je odavno riješena.
– Ne postoji nikakva pretpostavka, niti bilo kakva mogućnost dijeljenja Federacije BiH na dva etnička dijela. Okviri za političko djelovanje su zadani i priča o trećem entitetu je potpuno prazna ideologijska priča. Evropski put Bosne i Hercegovine se mora zasnivati prije svega na stvaranju snažne i uvjerljive proevropske koalicije koja treba biti šira od vladajuće koalicije na razini Federacije i na razini središnje države. Bosna i Hercegovina se mora okupiti oko temeljnih evropski vrijednosti – kazao je.
To znači da BiH ne može u Evropsku uniju s bilo kakvom idejom blokiranja funkcionalnosti, održivosti i teritorijalne cjelovitosti Bosne i Hercegovine.
– Inače, utezi za ulazak Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju nisu na strani Federacije nego prije svega na strani Republike Srpske jer je puno lakše stvoriti široku proevropsku koaliciju među bošnjačkim i hrvatskim strankama, nego li među strankama u manjem entitetu – smatra Gjenero.
Plenković u Banja Luku, Plenković iz Banja Luke
O tome kakva je uloga Milorada Dodika kada je u pitanju zalaganje za treći, hrvatski entitet, Huskić navodi da su Dodik i Čović „uspješan tandem“.
– Ali meni nije jasno, ako zaista želite suvislu raspravu o preustroju Federacije, zašto tražite partnera u Miloradu Dodiku, tranzicijskom milijarderu i nepatvorenom šovinisti koji se ne libi da na najprizemnijih način vrijeđa Bošnjake. Ako hrvatske stranke misle da se na taj način mogu izboriti za preuređenje Federacije, onda idu pogrešnim putem. Najlogičnije bi bilo da sa partnerima iz Federacije pokušaju da dođu do zajedničkog stajališta. Ja ne kažem da je to jednostavno i da će se to desiti, ali sigurno je da se ništa ne može postići stvaranjem osovine koja podsjeća na rane devedeset godine. S druge strane, to je vrlo potentna osovina koja je neka vrsta čudne premosnice između Srbije i Hrvatske. Ta dva politička aktera su u stvari njihovi proksiji u Bosni i Hercegovini. Iako su odnosi između te dvije države na najnižem nivou, postoji izvjesna konvergenicija stavova kada je u pitanju Bosna i Hercegovina. To pokazuje i način na koji se gleda na Bosnu i Hercegovinu – kao neki teritorij koji je u nerješenom stanju i koji nacionalističke ideologije još uvijek vide kao prostor otvoren za zauzimanje – dodaje.
Upitan zašto je hrvatski premijer Plenković nedavno išao u Banjaluku da prisustvuje susretu između Dodika i Čovića, Davor Gjenero smatra da to nije bio nekakav planiran susret, te da ne treba precjenjivati utjecaj Dodika u Hrvatskoj.
– Uvjeren sam da je Dodik manje-više gotova priča. Inače, mislim da se u Sarajevu pogrešno ocjenjuje odnos između Čovića i Plenkovića. Plenković, nažalost, u puno većoj mjeri ovisi o Čoviću, nego što Čović ovisio o Plenkoviću. Čović je financijski manje-više neovisan. Plenković nema alata niti za ograničavanje, niti za uklanjanje Čovića sa ključne pozicije u HDZ-u BiH. Plenković nije mogao presjeći niti Čovićevu opstrukciju izgradnje južne plinske interkonekcije. Bio sam zapanjen time što Čović radi, ali i svojevrsnom bezbrižnošću bošnjačke političke elite koja kao da nije shvaćala razinu opasnosti koja proizilazi iz te opstrukcije – ističe Gjenero.
Huskić dodaje da je Plenkovićev dolazak u Banja Luku bio u funkciji jačanje evropske komponente HDZ-a Bosne i Hercegovine, tačnije Borjane Krišto kao predsjedavajuće Vijeća ministara BiH, kroz otvaranje novog graničnog prelaza Gradiška između Bosne i Hercegovine i Hrvatske što se nažalost izjalovilo.
– Dodik je osoba koja trenutno iskorištava bilo koji prostor koji mu se otvori da bi na sebe skrenuo pažnju. Međutim, on je potpuno nesuvislim manevrisanjem u zadnje dvije godine doveo sebe u situaciju da je zaista politički potrošen i da mu nema povratka. Ne bih toj Plenkovićevoj posjeti i svemu što se desilo davao previše značaja – zaključuje.
Jasan stav EU
Gjenero također „praznim riječima“ ocjenjuje izjave Dragana Čovića da će rukovodstvo bosanskohercegovačkih Hrvata, ako se u okviru Bosne i Hercegovine ne postigne dogovor o trećem entitetu, biti prisiljeno tražiti pomoć od međunarodne zajednice.
– To su prazne riječi, u međunarodnoj zajednici nema nikoga ko bi ozbiljno zagovarao treći entitet. Potpuno je jasno kakav je stav Evropske unije prema Bosni i Hercegovini. Pustimo na stranu logističke političke manevre koji se u ime HDZ-a BiH odvijaju na različitim razinama, pa im se onda pripisuje značenje kakvo oni nemaju. Sjetimo se kako je završila logistička operacija vezana uz južnu plinsku interkonekciju. Cijela priča je mogla biti puno povoljnija i za Bosnu i Hercegovinu i za Hrvate u Bosni i Hercegovini da se djelovalo racionalno– navodi.
Huskić misli isto:
– Mislim da nema nikoga bitnog u međunarodnoj zajednici ko bi podržao treći entitet. Što se tiče SAD, Bosna i Hercegovina nije u fokusu njihove aktivnosti. Mi smo ispod radara, sa nama rade ljudi iz State Departmenta, to je otprilike nivo koji Bosni i Hercegovini pripada. I nema indicija da je bilo ko spreman podržati bilo šta što bi destabiliziralo Bosnu i Hercegovinu, a otvaranje priče o reformi ustava uz učešće vanjskih aktera neminovno bi vodilo produbljivanju političke krize, a potencijalno i sukoba na kraju krajeva – zaključuje.
Na kraju Gjenero ističe da treći entitet nije propali projekat, jer zapravo nije, prema njegovom mišljenju, čak ni projekat.
– To je samozabluda, nešto što je završeno u proljeće 1994. godine. Nakon toga bilo kakvo spominjanje trećeg entiteta, odnosno, dozvolite da budem vulgaran, Herceg-Bosne nije prihvatljivo u pristojnome društvu – kaže Gjenero.
The post HUSKIĆ I GJENERO O TREĆEM ENTITETU: To je samozabluda, nešto što je završeno u proljeće 1994. godine appeared first on Interview.ba.
