Iz prošlosti Širokog Brijega: Izgradnja skloništa kod crkve na Brigu
Digitalni arhiv Široki Brijeg objavio je fotografije koje prikazuju izgradnju protuavionskog skloništa u samostanskom vrtu na Brigu tijekom 1944. godine. Objekt, izvorno namijenjen zaštiti od zračnih napada u vihoru Drugog svjetskog rata, tragično je postao masovna grobnica za dvanaest fratara iz širokobriješkog samostana, koje su partizanske postrojbe ubile, a potom zapalile i zatrpale u to isto sklonište 7. veljače 1945. godine, tijekom završnih borbi za Široki Brijeg.
Izgradnja skloništa bila je obavijena brojnim izazovima i neizvjesnošću, što se vidi iz sačuvane prepiske franjevačkih provincijala i gvardijana. Provincijal fra Leo Petrović 1. lipnja 1944. godine, pod službenim brojem Provincijalata 366/44., pisao je fra Marku Dragićeviću, gimnazijskom profesoru na Širokom Brijegu, raspitujući se o napretku radova na “bunkeru”. Zanimalo ga je osiguravanje materijala poput mina, benzina i kompresora, te koordinacija s inženjerima Žeravicom i Frančićem, uz brigu za smještaj đaka.
Odgovor fra Marka Dragićevića od 4. lipnja 1944. godine oslikava tadašnje poteškoće: eksploziv je bio obećan, ali još nije stigao, a ključni kompresor bio je pokvaren. Fra Marko je izrazio skepsu prema uspjehu projekta, navodeći nedostatak elana i kod radnika i kod učenika, koji su tijekom jednog školskog sata morali bježati u sklonište čak četiri do pet puta. Unatoč tome, provincijal fra Leo Petrović je već sljedećeg dana, 5. lipnja 1944., u dopisu broj 374/44., odgovorio fra Marku, nazivajući ga “graditeljem”, te najavio dolazak inženjera Žeravice i drugog inženjera s Tribošća. Oni su trebali izraditi plan, dati upute i osigurati ljude za vođenje posla, uz nadzor izgradnje, koja će se, čini se, odvijati “na ruke”, odnosno ručno.
Financijski doprinos izgradnji osigurao je i sam samostan. Gvardijan fra Andrija Jelčić je 16. lipnja 1944. godine, službenim dopisom u ime samostana (br. 1453/44.), obavijestio Provincijalat da je na diskretorijalnoj sjednici samostana odlučeno o izdvajanju 500.000 kuna za gradnju bunkera na Širokom Brijegu. Ovi podaci, uključujući navedenu prepisku i odluku samostana, preuzeti su iz knjige “Franjevačka klasična gimnazija na Širokom Brijegu” autora fra Ante Marića, knjiga 8., sv. 3., str. 367-369.
Fotografije izgradnje, koje datiraju iz 1944. godine, djelo su fra Brune Adamčika, a pohranjene su u arhivu Hercegovačke franjevačke provincije. One pružaju rijedak uvid u okolnosti i napore uložene u stvaranje skloništa koje će, nažalost, postati simbolom jedne od najtragičnijih epizoda u povijesti Širokog Brijega.
