FBiH izdvojila rekordnih 190 miliona KM za poljoprivredu u 2024.
Federacija Bosne i Hercegovine planira rekordnih 190 miliona konvertibilnih maraka za poljoprivredu u 2024. godini, kako navodi portal Federalna.ba. Od te sume, 116 miliona maraka je namijenjeno animalnoj proizvodnji, 25 miliona biljnoj proizvodnji, više od 41 miliona maraka za ruralni razvoj kroz 13 mjera, dok se nešto više od pet miliona maraka planira za ostale vidove podrške, uključujući medijske kuće koje promovišu poljoprivredu.
Ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH Kemal Hrnjić ocijenio je da su poticaji “razvojna šansa”, premda nedovoljni, ali da su dobro usmjereni i ostvaraju zavidne rezultate. Prijedlog raspodjele sredstava trebao je ove sedmice proći javnu raspravu. Ministar je naveo da su ova izdvajanja minorna u poređenju s budžetima zemalja regiona.
Jedan od glavnih problema s kojim se suočavaju proizvođači je nemogućnost adekvatnog plasiranja proizvoda na tržište. Potpredsjednik Seljačkog saveza FBiH Dubravko Vukojević ističe da poticaji, iako dobrodošli, nisu dovoljni ako proizvedena roba propada na njivama. “Šta će mi poticaji ako bacim ono što sam proizveo”, kazao je Vukojević, navodeći primjer kupusa koji prošle godine nije bilo isplativo ni brati zbog niskih cijena.
Posebno problematična situacija je u sektoru mlijeka, gdje su skladišta preopterećena, a proizvođači suočeni s padom otkupnih cijena. Ministar Hrnjić je objasnio da je industrija u 2025. godini otkupila svaku litru proizvedenog mlijeka u BiH, ali su cijene niže zbog veće ponude od potražnje. Federalno ministarstvo planira kompenzaciju proizvođačima od dva pfenniga po litri kako bi nadoknadilo smanjene otkupne cijene.
Kao djelomično rješenje problema viškova mlijeka, spomenut je pogon za dehidraciju mlijeka u Gradačcu, za koji je planirano izdvajanje milion i po konvertibilnih maraka. Ovaj pogon bi mogao procesirati deset miliona litara mlijeka i proizvesti oko milion kilograma mliječnog praha, što bi smanjilo uvoz i zatvorilo proizvodni krug.
Agroekonomski stručnjak Adin Fakić objašnjava da je zavisnost poljoprivrede od poticaja normalna pojava, prisutna i u Evropskoj uniji, jer se sektor ne može brzo transformirati. Naveo je da poljoprivreda, kao niskoproduktivna grana s velikim brojem zaposlenih i malim prihodima, ima strateški značaj, što potvrđuje i sedamdesetogodišnja zajednička poljoprivredna politika EU.
Problem za BiH predstavlja i složena političko-administrativna struktura koja dovodi do neujednačene raspodjele sredstava na različitim nivoima vlasti. Fakić ističe da različiti pristupi na državnom, entitetskom i kantonalnom nivou otežavaju dugoročno planiranje i razvoj poljoprivrede.
Vukojević upozorava na nelojalu konkurenciju uvozne robe, posebno iz Evropske unije, gdje se viškovi prodaju po izuzetno niskim cijenama. Kao primjer navodi krumpir iz Njemačke koji se prodaje po 50 pfenniga, dok domaći proizvođači ne mogu dovesti robu iz Ljubuškog u Sarajevo za tu cijenu. Smatra da dio problema čine “skrivene subvencije” iz EU koje omogućavaju damping cijene.
Ministar Hrnjić je posebno istakao problem s uvozom mlijeka iz Srbije, navodeći da je Srbija usporila izvoz mlijeka iz BiH u Srbiju, dok obratan proces funkcionira nesmetano. Ocijenio je to grubim kršenjem CEFTA sporazuma i pozvao državu na poduzimanje određenih koraka.
Fakić predlaže uvođenje recipročnih mjera kako bi se zaštitilo oko devet hiljada domaćih proizvođača mlijeka. Rješenje vidi u razvoju novih proizvoda i prerade, kao i u mjerama koje možda neće biti popularne, ali su neophodne za opstanak sektora. Također poziva trgovačke lance na privremeno snižavanje marži dok se tržište ne stabilizira.
Svi sugovornici slažu se da je ključ dugoročne stabilnosti poljoprivrede u izvozu, ali da država mora pružiti veću podršku proizvođačima da postanu konkurentni na stranim tržištima. Bez jače kontrole uvoza i zaštite domaće proizvodnje, kako zaključuje Vukojević, teret krize uvijek pada na poljoprivrednike kao najslabiju kariku u lancu.
