Šef Delegacije Europske unije u Bosni i Hercegovini, veleposlanik Luigi Soreca, oštro je kritizirao narative u javnosti koji relativiziraju značaj sredstava iz Plana rasta za BiH, ocijenivši ih obmanjujućima i štetnima po građane. U kolumni objavljenoj na društvenoj mreži X, Soreca je upozorio da pokušaji umanjivanja gubitka od 373,9 milijuna eura, pored već izgubljenih 108 milijuna, nemaju opravdanje te da je riječ o „kiselom grožđu“ – aluziji na Ezopovu basnu kojom se pravdaju propuštene prilike.
Soreca je naglasio da je BiH u okviru Plana rasta namijenjeno ukupno 976,6 milijuna eura, od čega čak 280,3 milijuna eura, odnosno 548,21 milijun konvertibilnih maraka, predstavljaju bespovratna sredstva. Istaknuo je da taj iznos bespovratne pomoći premašuje više od jedne trećine ukupnog godišnjeg državnog proračuna BiH, koji iznosi 1,58 milijardi KM. „Teško je razumjeti odbacivanje ovakve podrške“, poručio je, dodajući da je BiH u ovoj fazi ostala jedini partner sa zapadnog Balkana bez ijednog eura iz Instrumenta za reforme i rast.
Vezano za kreditni dio paketa, Soreca je pojasnio da se radi o izuzetno povoljnim uvjetima – s rokom dospijeća do 40 godina i grace periodom koji omogućava da otplata glavnice ne počne prije 2034. godine, uz kamatne stope znatno niže od tržišnih. Ove kredite, kako je naveo, ne treba odbacivati jer su značajno povoljniji od uvjeta bilo kojeg drugog partnera.
Šef delegacije EU podsjetio je da cilj Plana rasta nije samo financijska podrška, već i ekonomska transformacija zemlje kroz 113 jasno definiranih reformskih koraka, koji bi ubrzali integraciju BiH u Jedinstveno europsko tržište. Osim toga, sredstva iz Plana rasta su zasebna u odnosu na 140,5 milijuna eura bespovratnih sredstava iz IPA okvira za period 2025.-2027., koji čeka finalnu ratifikaciju, te 45,7 milijuna eura iz Fonda solidarnosti EU za oporavak od poplava 2024. godine.
Ukupno gledano, Soreca je istaknuo da je Europska unija od 2020. godine mobilizirala 2,4 milijarde eura investicija za BiH, uz dodatnih 820 milijuna eura grantova. „Iza ove mase brojki jasno je vidljiva činjenica da su EU i njene države članice i dalje daleko najveći pružaoci podrške Bosni i Hercegovini“, poručio je, nazvavši to strateškim ulaganjem u stabilnost kontinenta.
Kao ključne testove spremnosti BiH za dublju integraciju, Soreca je izdvojio pridruživanje Jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA), koje bi značajno smanjilo troškove prekograničnih transfera, te usvajanje Zakona o sudovima i Zakona o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću u skladu s europskim standardima. Pozvao je i na hitno imenovanje glavnog pregovarača za pristupne pregovore te finalizaciju Sporazuma o zajmu i Sporazuma o Instrumentu, koji su preduvjet za isplatu predfinanciranja od oko 68 milijuna eura.
„Ne postoji opravdanje za daljnja odgađanja“, zaključio je Soreca, upozorivši da pokušaji relativiziranja propuštenih prilika ne mogu opravdati „žalosnu realnost da nečinjenje nosi visoku cijenu za građane Bosne i Hercegovine“.
