U Republici Srpskoj svega tri škole nude obrazovanje za mesarski zanat – u Banja Luci, Prijedoru i Bijeljini – no unatoč plaćama koje dosežu i do 2.000 KM, mladi u velikoj mjeri izbjegavaju ovo zanimanje. U banjalučkoj Poljoprivrednoj školi već dvije godine ne uspijevaju formirati odjel mesara, a ove godine je završila posljednja generacija ovog smjera.
Ravnatelj škole Bojan Bakal ističe da učenici koji se ipak odluče za ovaj zanat nemaju problema sa zapošljavanjem, već u trećem razredu dobro zarađuju, a škola ima potpisane ugovore s poslodavcima koji im plaćaju praktičnu nastavu. „Malo tko danas radi za plaću ispod 2.000 KM. Oni postavljaju uvjete – koju smjenu će raditi, neće raditi vikendom“, objašnjava Bakal za „Nezavisne novine“. Dodaje da je zanimanje deficitarno, zbog čega učenici mjesečno dobivaju stipendiju od 100 KM i plaćen prijevoz. Od rujna škola planira upisati kombinirani odjel pekar – mesar.
U Prijedoru su privrednici izrazili potrebu za školovanim mesarima, pa će ovo zanimanje biti dostupno u Poljoprivredno-prehrambenoj školi. Ravnatelj Goran Aničić kaže da su prošle godine bezuspješno pokušali registrirati smjer, ali su nastavnici prošli stručno osposobljavanje u Italiji, a škola je u fazi opremanja kabineta. „Djeca danas izbjegavaju upis u zanate. Zanimanje mesara nije popularno. Trgovački lanci obučavaju i prekvalificiraju radnike za nekoliko mjeseci“, navodi Aničić.
U Bijeljini je zanimanje mesara ponovno uvedeno zajedničkom odlukom škole i grada. Ravnateljica Poljoprivredne i medicinske škole Biljana Zarić objašnjava da je riječ o deficitarnom zanimanju, posebno u tom kraju, te da će, kao i u drugim školama, biti organiziran kombinirani razred pekara i mesara.
Lazo Šešić, predsjednik Obrtničke i poduzetničke komore Republike Srpske i vlasnik mesnice „Kod Laze“, ističe da je posao mesara danas lakši nego prije zbog mehanizacije, no mladi ga i dalje izbjegavaju. Krivce vidi u roditeljima: „Svi žele da im djeca budu menadžeri, da rade s olovkom i papirom, da ne idu u proizvodnju, a bez proizvodnje nema života.“ Prema njegovim riječima, plaće se kreću od 1.000 do 2.000 KM, a sve više mesara traži rad po satnici ili učinku, po uzoru na zapadne zemlje.
