Pravosudni djelatnici u Županiji Zapadnohercegovačkoj (ŽZH) nastavljaju štrajkati 113. dan, unatoč tome što je Skupština ŽZH spremna usvojiti novi Zakon o plaćama kojim se najavljuje najveće povećanje plaća proračunskim korisnicima u povijesti županije. Iako pozdravljaju nastojanja, zaposlenici pravosuđa tvrde da je predloženo povećanje od 20 posto, koje se primjenjuje na njihovu početnu plaću od oko 1050 KM, nedovoljno da njihove plaće postanu prosječne ili konkurentne. Istovremeno, optužuju izvršnu vlast za ignoriranje štrajka i odbijanje pregovora, navodeći problem reprezentativnosti sindikata.
Dan uoči usvajanja zakona, pravosudni djelatnici ističu kako dvadesetpostotno povećanje na njihovu nisku osnovicu nije isto kao povećanje na ministarsku plaću, te da će i nakon tog povećanja njihove plaće biti znatno ispod prosjeka. Navode da su manje plaćeni od domara u školama, opisujući pravosuđe kao “socijalni slučaj bez socijalne pomoći”. Ova situacija, upozoravaju, dovodi do odlaska kvalificiranih i iskusnih kadrova iz sustava te slabog odaziva na natječajima za zapošljavanje, unatoč nastojanjima za reformama i dostizanjem europske razine učinkovitosti. Tvrde da budući suci danas rade za manje plaće od trgovaca.
Ključni problem, osim niskih plaća, jest i potpuni izostanak komunikacije s izvršnom vlašću. Zaposlenici navode da u 113 dana štrajka nije bilo poziva na dogovore, prijedloga niti reakcija na njihove inicijative. Ova blokada pregovora rezultirala je blokiranim pristupom građana sudovima i tužiteljstvu, uzrokovajući nenadoknadive štete. Sami djelatnici, koji su izloženi posebnim stresnim i rizičnim uvjetima rada te prolaze policijske provjere za pristup tajnim podacima, dovedeni su “na rub egzistencije” višegodišnjom nebrigom sustava.
Vlada odbija pregovarati s njima, smatrajući da nisu reprezentativni, te je umjesto toga potpisala kolektivni ugovor s novoosnovanim sindikatom državnih službenika i namještenika. Taj ugovor, prema riječima štrajkaša, ne sadrži nikakva prava za njih niti za djelatnike u upravi, već je potpisan “pro forme” kako bi im se “začepila usta”. U prilog svojoj tvrdnji, pozivaju se na sličnu situaciju u Republici Hrvatskoj 2023. godine, kada je sud zaključio da sindikat koji organizira štrajk radi zaštite gospodarskih i socijalnih interesa ne mora biti utvrđen kao reprezentativan.
Pravosudni djelatnici pitaju se žive li istu stvarnost kao i vlast, s obzirom na to da su im plaće “sramotne” i da se vlada poziva na reprezentativnost kao jedini argument. Sutrašnji dan, kada će se usvajati Zakon o plaćama, vide kao dan odluke i ispit sposobnosti i volje aktualne vlasti da riješi krizu u pravosuđu.
