Sindikalna organizacija sudova i tužiteljstva Županije Zapadnohercegovačke (ŽZH) oglasila se priopćenjem, poručujući da je spremna odmah prekinuti štrajk ukoliko im se ponude konkretna rješenja koja će osigurati dostojanstvene plaće i zaštitu materijalnih prava zaposlenih. Reakcija dolazi nakon što je Skupština ŽZH usvojila Zakon o plaćama, a sindikat tvrdi da su tijekom rasprava i javnih istupa predstavnika izvršne vlasti iznesene netočne i nepotpune informacije vezane uz pregovore, štrajk i zahtjeve zaposlenika u pravosuđu.
Sindikat demantira navode ministra pravosuđa i uprave Vjekoslava Lasića i drugih dužnosnika o tijeku pregovora. Ističu da su imali nekoliko neslužbenih “razgovora”, a ne “pregovora”, s ministricom financija Blagicom Leko i ministrom Lasićem, ali da im nikada nisu stavljeni na stol konkretni prijedlozi. Također, osporavaju ministrovu tvrdnju da im je trebalo mjesec dana za odgovor na prijedlog Vlade za rješenje štrajka. Prema sindikatu, čekali su 17 dana na službeni zapisnik sa sastanka od 21. travnja 2026., koji su dobili tek 8. svibnja 2026., a odgovorili su pet dana kasnije, 13. svibnja 2026. godine. Naglašavaju da je tadašnji prijedlog bio prihvaćanje kolektivnog ugovora s novoosnovanim sindikatom, koji im nije bio ni prezentiran, a što su jednoglasno odbili.
Osvrnuli su se i na ministrovu izjavu o formalnim uvjetima za štrajk, gdje je ministar Lasić kritizirao Sporazum o poslovima koji se neće odgađati za vrijeme štrajka, potpisan s rukovoditeljima pravosudnih tijela, tvrdeći da su i predmeti u gruntu i registru pravnih subjekata hitni. Sindikat podsjeća na Odluku Županijskog suda u Livnu od 2. travnja 2026., kojom je njihov štrajk dozvoljen i u kojoj je jasno navedeno da su sporazumi potpisani s neposrednim rukovoditeljima (predsjednicima sudova, glavnom tužiteljicom) i štrajkačkim odborom. Tom odlukom je potvrđeno da su zemljišno-knjižni uredi i registar privrednih subjekata navedeni kao područja gdje će doći do zastoja u radu, te da to ne ugrožava javni interes. Sindikat naglašava da su hitni predmeti definirani zakonom, a to su osobito kazneni predmeti vezani uz pritvor, predmeti zaštite prava djece, obiteljskog nasilja i privremenih mjera, te da ministar ne može pojedinačno odlučivati što je hitno.
Kao odgovor na ministrovu izjavu da su niske plaće za namještenike u pravosudnim tijelima posljedica toga što su uglavnom zaposleni sa srednjom stručnom spremom (SSS), sindikat izražava neslaganje. Smatraju da takva logika implicira da SSS treba imati minimalac, bez obzira na opis posla.
Unatoč izjavama ministra Lasića i predsjednika Vlade Predraga Čovića da su njihovi zahtjevi ispunjeni, sindikat pojašnjava da je Zakon o plaćama bio njihov zahtjev još iz 2024. godine, a ne motiviran izbornom godinom. Iako pozdravljaju donošenje zakona, ističu da njime nisu prepoznate specifičnosti posla u pravosuđu. Zato su tražili potpisivanje kolektivnog ugovora, kao jedini način zaštite svojih materijalnih prava, budući da nisu obuhvaćeni zakonom.
Sindikat je ukazao i na odbijanje amandmana zastupnika Tomislava Bandića, koji je predložio dodatke na plaću za službenike i namještenike u pravosuđu, navodeći da bi njegovo usvajanje odmah zaustavilo štrajk. Iz klupa predstavnika Vlade, kako navodi sindikat, čulo se “ZNAMO, ZNAMO!”, no amandman je ipak odbijen. Sindikat ovime želi opovrgnuti tvrdnje da im materijalna prava nisu bitna i da su im motivi politički, naglašavajući da su plaća i pošten rad jedini i primarni motiv za štrajk, daleko od izbornih interesa.
